Dwi mi 1
Kas’adek, nindo 1, dwi mi 1
Juyeyo avu moko ma jubewok ko kud i adhura, ebino wod min ma kulong’. Bende dhakune ubino dhatho.—Luka 7:12.
Yesu “uneno” min avu man i ng’eye “kisa umake i kume.” (Luka 7:13) Re kisa kende ngo m’unego Yesu i kum dhakune, ento enyutho ire bende ngisi. M’umbe jiji, eweco i bang’e ku dwal mi tielocwiny man eyero ire kumae: “Kud iwaki.” I ng’eye etimo lembe moko pi nikonye. Ecero wodene man emiye ‘i bang’e.’ (Luka 7:14, 15) Waromo nwang’u ponji ma kani niai kud i udu ma Yesu ucero ko wod dhatho? Ponji ma wanwang’u utie nia ukwayu wanyuth ngisi ni ju m’utie ku can i cwinygi. Calu en, waromo nyutho ngisi ni ju ma can n’i cwinygi nwang’u wabeketho wiwa i kum yeny migi. Wacopo maku yub mi nyutho ngisi nwang’u wabeyero man wabetimo gin ma wacopo pi nikonyogi man nijukogi. (Rie. 17:17; 2 Kor. 1:3, 4; 1 Pet. 3:8) Kadok wec ma nyanok man timo lembe moko ma ber romo tielo cwinygi man jukogi lee mandha. w23.04 mba. 5-6 udu. 13-15
Kas’ang’wen, nindo 2, dwi mi 1
Twoyo maeni en e mi tho ngo, re etie pi dwong’ pa Mungu.—Yoh. 11:4.
Kadok nwang’u Yesu ung’eyo nia fodi jarimbe utho athoa de, ebedo asu pi nindo ario mange kaka m’ebino i iye; i ng’eye kan emaku woth pi nicidho i Bethania. E saa ma Yesu utundo, nwang’u dong’ Lazaru udaru tho nindo udoko ang’wen. Kawoni, Yesu ubemito timo lembe moko ma bikonyo jurimbe man ma biyungo Mungu. (Yoh. 11:6, 11, 17) Kpawa maeni ubemiyo iwa ponji iwi bedo ku jurimo. Kepar i lembe ma e: Saa ma Maria giku Martha gioro kwenda ni Yesu, gikwaye ngo nia ebin i Bethania. Ento giyero kende kende nia jarimbe ma ceng’ini uberemo. (Yoh. 11:3) Saa ma Lazaru utho, nwang’u Yesu romo ketho ecer ku bor kuca. Re eng’iyo nicidho i Bethania pi nicibedo karacelo ku jurimbe ma Maria giku Martha. Nyo in de itie ku jarimo ma bikonyi m’umbe nikwaye akwaya? Iromo jengiri i wiye kum ing’eyo nia ebikonyi i nindo mi “can.” (Rie. 17:17) Dong’ calu Yesu, wek wabedu kit jurimo ma kumeno ni jumange! w23.04 mba. 10 udu. 10-11
Kas’abic, nindo 3, dwi mi 1
Waromo geno ng’atu m’ung’olo lembene.—Ebr. 10:23.
Saa ma wan’i die peko ma truk, waromo paru nia ng’om ma nyen pa Yehova bibino ngo zoo de. Nyo eno nyutho nia yiyoyic mwa tek ungo? Tie ngo kumeno. Wakewameku lapor moko. Ka koth udaru cwii pi yenga dupa, waromo paru ngo zoo de nia ceng’ bidok rieny kendo. Re i ng’eye ceng’ dok rieny. Rom rom kumeno, ka cwinywa utur magwei, wacopo paru nia ng’om ma nyen bibino ngo zoo de. Ka yiyoyic mwa tek lundo, wang’eyo nia lembang’ola pa Mungu bipong’o. (Zab. 94:3, 14, 15; Ebr. 6:17-19) Tegocwiny maeno ketho wamedara niketho thier ma wabetimo ni Yehova i kabedo ma kwong’a i kwo mwa. Wakewawec pi tic mi lembanyong’a ma de tie lembe ma kwayu yiyoyic ma tek. Dhanu dupa ginwang’u nia “lembanyong’a” ma waberweyo igi pi ng’om ma nyen ma Mungu ung’olo nia ubebino, tie lembe ma copo timere ngo. (Mat. 24:14; Eze. 33:32) Kud wawek jiji ma gitie ko iwi lembe ma Yehova ubeponjo unyol i iwa bende. Kara lembe maeno kud unwang’wa, ukwayu wamedara niteng’o yiyoyic mwa. w23.04 mba. 27 udu. 6-7; mba. 28 udu. 14
Ceng’ soko, nindo 4, dwi mi 1
Wang’eyo nia wabinwang’u gin ma wakwayu, pilembe wakwayugi i bang’e.—1 Yoh. 5:15.
Nyo idaru penjiri de ka nyo andha Yehova bedwoko wang’ rwo peri? Ka eyo, itie kendi ngo. Umego ku nyimego moko de gigam gipenjiri kumeno, asagane kinde ma gibino kadhu kud i peko. Ka wan’i peko, wan bende wacopo nwang’u nia etie tek nineno kite ma Yehova ubedwoko ko wang’ rwo mwa. Pirang’o cwinywa tie tek nia Yehova bedwoko wang’ rwo mi jutic pare? Lembagora ubetego cwinywa nia Yehova umaruwa lee man nia piwa tie tek i iye. (Hag. 2:7; 1 Yoh. 4:10) Eno re m’uketho ebekwayuwa nia wakway kony i bang’e nikadhu kud i rwo. (1 Pet. 5:6, 7) Ebemito ekonywa wabed ceng’ini kude man wacir peko ma wabenwang’ara ko. Wabed wasomo wang’ ma pol i Biblia nia Yehova ubed udwoko wang’ rwo mi jutic pare. Nyo ibepoy pi laporne moko? w23.05 mba. 8 udu. 1-4
Ceng’ yenga, nindo 5, dwi mi 1
Maria uwacu kumae: “Ng’eyong’ec para ubeyungo Yehova.”—Luka 1:46.
Maria ubino ku winjiri ma segi ku Yehova; yiyoyic pare ujengere ngo iwi gin ma Yozefu ubed utimo. Eng’eyo Lembagora cuu mandha. Ebed ekoyo bende saa pi ninyamu i lembe. (Luka 2:19, 51) M’umbe jiji, winjiri pa Maria ku Yehova uketho ebedo dhaku ma ber mandha. Tin, mon dupa ubetimo kero nilubo lapor pa Maria. Ku lapor, nyamego moko ma nyinge Emiko uwacu kumae: “Kinde m’abino jamusuma, abedo ku program para gira mi timo lembe mi tipo. Ento kinde m’agamara, won ot para re m’ubed urwo piwa man ebed etelo wi lembe mi tipo, e yiyoyic para ucaku jengere i kum gin m’ebetimo. Pieno anwang’u nia mito adwok winjiri para ku Yehova udok tek an gira. Kawoni akoyo saa m’abedo i iye kenda ku Munguna: arwo, asomo Lembagora man anyamu i lembe iwi paru pare.” (Gal. 6:5) Jumamon, tek wubemeduru nidwoko winjiri mwu ku Yehova udok tek, cogwu bibedo ku thelembe dupa mi pakuwu man mi maruwu.—Rie. 31:30. w23.05 mba. 22 udu. 6
Kas’acel, nindo 6, dwi mi 1
Abiponjowu ku lworo pa Yehova.—Zab. 34:11.
Nilworo Yehova tie ngo gin ma wanyolara ko anyola, ento wacikara niponje aponja. Yo acel ma watimo ko kumeno utie nibeneno giracwiya cuu mandha. Ka wabemedara nineno ‘piny ma Mungu ucwiyo’ m’ubenyutho rieko, copo man mer ma thuc m’emaru kowa, e wabifowore dong’ nisagu man mer ma wamare ko de bimedere. (Rum. 1:20) Ayi mange ma waromo ponjo ko nilworo Mungu utie niberwo wang’ ma pol. Tek wabemedara nirwo i bang’ Yehova, wabimedara bende ninene ni ng’atu m’utie andha. Saa ceke ma wabekwayu Yehova umi iwa tego ma wacir ko amulaic moko, wapoy nia etie ku copo ma yawe mbe. Kinde ma wabefoye pi Wode m’emiyo piwa, wapoy nia emaruwa lee dit. Man saa ma ka wabekwaye ku cwinywa ceke nia ekonywa i peko mwa moko, wapoy nia etie ku rieko ma kaporne mbe. Rwo ma kumeno konyowa niworo Yehova lee nisagu, man eketho wakeco kud adundewa ceke niuro timo moko ci ma romo nyotho winjiri mwa kude. w23.06 mba. 15 udu. 6-7
Kas’ario, nindo 7, dwi mi 1
Yehova en e jamicik mwa.—Isa. 33:22.
Yehova utie Jamii cik ma Dit, ebed emiyo cik ma dhanu pare ginyang’ i iye ma ber. Ku lapor, guriri m’utelowic mi rundi ma kwong’a unyutho yore adek ma Jukristu gicikiri nicungo nging’ nging’ i iye: (1) nikwero ayi gin m’acwiya, ento niworo Yehova kende, (2) nineno rimo ni gin ma leng’, man (3) nimoko kikiki i kum cik mi kurajo mi Biblia. (Tic. 15:28, 29) Tin Jukristu gicopo cungo nging’ nging’ nenedi i lembe adek maeno? Nwang’u wabetimo ni Yehova man wabewore. Yehova ugam ung’olo ni nyithindho mir Israel nia giwor en kende. (Poy. 5:6-10) Kinde ma Sitani ubino bidho Yesu, Yesu yero ire kamaleng’ nia wacikara niworo Yehova kende. (Mat. 4:8-10) Pieno, waworo ngo ayi gin m’acwiya mi jurudini. Bende waworo ngo dhanu, niwacu judong dini, judong gamba, jurutuko mi mupira, juring ng’wec kunoke juruwer, calu ve wabeworo mungu. Wan waworo kende kende ng’atu ‘m’ucwiyo piny ceke.’—Nyu. 4:11. w23.07 mba. 14-15 udu. 3-4
Kas’adek, nindo 8, dwi mi 1
Dhanu [uro] dubo ni kum lworo Yehova.—Rie. 16:6.
I ng’om maeni pa Sitani, timo tarwang’ man neno pornografi udaru nyay nikadhu mukero. (Efe. 4:19) Pieno, wacikara niponjo lworo Mungu man nikoc kud i kum timo lembe ma reco. Lembrieko thek 9 ukoro pi jumamon ario: Dhaku ma riek man ma jakasegu. Ng’atuman m’i kindgi ubelwong’o ju ma “ng’eyothelembe mbe” kugi. Edok ebedo ve ng’atuman ubeyero kumae: ‘Wubin wucam cam i ot para.’ (Rie. 9:1, 4-6) Re lembe uwotho tung’ tung’ ni ju m’ujolo lwong’o pa ng’atuman. Wakewecu pi lwong’o pa “dhaku ma jakasegu.” (Rie. 9:13-18) Ku yaw yaw, ebelwong’o ju ma giriek ungo nia gimond i ot pare, man gitim foc, niwacu feth karacelo kude. Lembang’o m’unwang’u ju m’uyiyo lwong’one? Lembriekone umedo nia “welo pare gini i vur mi liel.” I Lembriekone jucimo wang’wa i kum “dhaku ma nyawirok” man ma won asara. Jupoyowa pire kumae: “Ng’atu moko mbe ma cidho i bang’e ma dwogo kendo.” (Rie. 2:11-19) Lembrieko 5:3-10 de utie ku cimowang’ mange pi “dhaku ma nyawirok” ma tiende loro ba tho. w23.06 mba. 21-22 udu. 6-7
Kas’ang’wen, nindo 9, dwi mi 1
Wuwek dhanu ceke ung’ey nia wutie dhanu ma i lembe mwu tek ungo.—Filip. 4:5.
Judong cokiri gicikiri nibedo lapor ma ber mi dhanu ma i lembe migi tek ungo. (1 Tim. 3:2, 3) Ku lapor, ukwayu ngo jadit cokiri moko upar nia saa ceke jubiwinjo paru pare kende kende pilembe nia oro pare ukadhu mi judong cokiri mange kunoke pilembe nia eng’eyo lembe lee. I andha, eng’eyo nia tipo pa Yehova copo cwalu jadit cokiri moko ci ma n’i kind guriri mi judong cokiri pi niyero lembe ma copo konyogi pi nimaku yub mi rieko. Bende, tek cik mir ukungu mi Biblia moko mbe ma juturo, judong cokiri ma i lembe migi tek ungo gidiko cing’gi i kum yub ma ju ma wendgi lee ucwaku, kadok nwang’u gifoyo yub m’ukoc de. Wanwang’u mugisa dupa tek wabenyutho nia i lembe mwa tek ungo. Wabedo ku winjiri ma ber magwei kud umego ku nyimego mwa man cokiri de kwo i kwiyocwiny. Anyong’a negowa nineno kite man suru ma tung’ tung’ ma beco mi jutic pa Yehova ma gibewore i acel. M’usagu zoo, anyong’a negowa lee dit ning’eyo nia wabelubo lapor pa Mungu mwa ma Yehova ma i lembe pare tek ungo. w23.07 mba. 25 udu. 16-17
Kas’abic, nindo 10, dwi mi 1
Ju ma gi riek gibing’eyo thelembe.—Dan. 12:10.
Thelembe m’atira re m’ubed ucwalu Daniel niponjo lembila, niwacu pi ning’eyo lemandha. Daniel ubino bende won jwigiri, m’enyang’ ko nia Yehova biketho ju ceke ma ging’eye man ma gibekwo nimakere ku cik pare mir ukungu ginwang’ ng’eyothelembe. (Dan. 2:27, 28) Pi ninyutho nia etie won jwigiri, ejengere iwi Yehova pi ninwang’u kony. (Dan. 2:18) Bende, ebed eponjo lembe mii. Ebed etimo sayusac i Lembagora ma Mungu yuyo i wiye m’ebino ko. (Yer. 25:11, 12; Dan. 9:2) Icopo lubo lapor pa Daniel nenedi? Bed ing’ii thelembe m’ucweli niponjo lembila. Nyo ibed iponjo lembila mi Biblia pilembe itie kud ava ma lee mi ng’eyo lemandha? Tek eyo, Yehova bikonyi. (Yoh. 4:23, 24; 14:16, 17) Jumoko gicopo ponjo lembila ma nwang’u gitie ku genogen ma nia gibinwang’u thelembe m’ubenyutho nia Mungu yuyo ngo en iwi Biblia. I ayi maeno re ma giparu nia Biblia uai ungo i bang’ Mungu, man nia giromo ketho cik gin gigi iwi gin ma ber ku ma rac. Re ukwayu wabed ku thelembe m’atira pi niponjo lembila. w23.08 mba. 9 udu. 7-8
Ceng’ soko, nindo 11, dwi mi 1
Tek cwinyi utur . . . , tego peri bibedo nok.—Rie. 24:10.
Wacopo weko ter mi geno gin ma copere ngo unurwa nwang’u wabeporara ku jumange. (Gal. 6:4) Tek watimo kumeno, kumira man alaralara romo mondo i iwa. (Gal. 5:26) Ka wabeii nitimo gin ma jumange gitimo ma ke wacopo ngo, waromo kadhu mupaka mwa man wanyayu ret i kumwa mananu. Tek “genogen ma galu remo adunde,” dong’ adundewa copo remo rukani ka waketho wiwa i kum gin ma wacopo timo ngo? (Rie. 13:12) Nitimo kumeno copo daru tego mwa man jwigo ng’wec mwa mi kwaya mi kwo. Kud ipar nia mito itim lembe m’usagu ma Yehova ubekwayu i beng’i. Ekwayu ngo imii ire gin m’imbe ko. (2 Kor. 8:12) Cwinyi bed tek nia Yehova ubeporo ngo gin m’ibetimo ku ma jumange ubetimo. (Mat. 25:20-23) Eneno tic m’ibetimo ku ng’eyong’ec peri ceke, ku gwoko bedoleng’ peri, man ku cirocir peri ni gin ma pire tek. w23.08 mba. 29 udu. 10-11
Ceng’ yenga, nindo 12, dwi mi 1
Nyo . . . ubekwayu atho ku rieu pii?—Pok. 15:18.
Yehova udwoko wang’ kwac pa Samson; ewodho ire pii kud i ora i ayi mir udu. Kinde ma Samson umadhu piine, “tipone dwogo man kero dwogo i kume.” (Pok. 15:19, kmt.) Ubenen nia ora maeno ubedo nuti asu oro ma dupa i ng’eye, kadok saa ma tipo ma leng’ utelo iye wi jabila Samwel pi nikiewo buku mi Jupoklembe. Copere nia pii maeno ubed upoyo wi Juisrael nia ka weg bedopwe gijengiri iwi Yehova, ekonyogi. Wan bende mito wakway kony i bang’ Yehova kadok nwang’u watie ku bodho ma rukani kunoke wadaru timo lee i tic pare de. Ku jwigiri, ukwayu wayii nia wacopo nwang’u adwogi ma ber ndhu nwang’u wajengara i wiye. Tap calu ma Samson unwang’u tego kinde m’emadhu pii ma Yehova umiyo ire, wan bende ukwayu wajol kony pa Yehova kara wamedara nigwoko bedoleng’ mwa ire.—Mat. 11:28. w23.09 mba. 4 udu. 8-10
Kas’acel, nindo 13, dwi mi 1
Dwoko lembe ma yoo kwiyo lak kwinyo, ento wec ma timojo rac nyayu ng’eicwiny.—Rie. 15:1.
Wacopo timo ang’o kinde ma jumange gisayuwa, calu ve ka ng’atu moko uyero lembe ma rac iwi Yehova kunoke ucayu Biblia? Wacopo kwayu Yehova umii iwa tipo pare man rieko kara wadwok lembe ku molo. Dong’ wacopo timo ang’o kan i ng’eye wanyang’ nia wadwoko lembe i ayi ma cuu ngo? Wacopo rwo kendo man wanyamu i lembe iwi kite ma waromo dwoko ko wec cuu macen. Yehova bilund miyo iwa tipo pare ma leng’ kara wabim wi ng’eicwiny mwa man wanyuth molo. Giragora tie dupa ma copo konyowa kinde ma wabenwang’u nia etie iwa tek niweco ma kumwa kwiyo. I saa ma kumeno, tipo pa Mungu romo konyowa nipoy i kum giragoranegi. (Yoh. 14:26) Ku lapor, cik mir ukungu ma nwang’ere i buku mi Lembrieko copo konyowa nibedo mol. (Rie. 15:18) Buku maeno unyutho bende bero ma wacopo nwang’u ka wakwiyo kumwa i saa ma lembe tek i iye.—Rie. 10:19; 17:27; 21:23; 25:15. w23.09 mba. 15 udu. 6-7
Kas’ario, nindo 14, dwi mi 1
Atie ayika saa ceke nipoyo wiwu i kum lembe maeni.—2 Pet. 1:12.
Jakwenda Pethro ugam utimo ni Yehova ku bedopwe pi oro ma dupa man saa moko enyang’ nia dong’ ajiki mi kwo pare ni ceng’ini. I kind nindo maeno, ewotho karacelo ku Yesu, eyabu dhu tic mi lembanyong’a i kabedo ma dupa man ebino acel m’i kind umego mi guriri m’utelowic. Re tic pare ujik eno kende ngo. I kum oro 62-64 N.N.Y., ku kony mi tipo ma leng’ ekiewo barua ario ma tin julwong’o Pethro mi 1 ku mir 2. (2 Pet. 1:13-15) Pethro ukiewo barua pare i saa ma ‘can ubenego [umego ku nyimego pare] pir amulaic ma tung’ tung’ ma gibenwang’iri ko.’ (1 Pet. 1:6) I saa maeno nwang’u dhanu ma reco gicaku royo ponji mi ndra man timo m’ucido i cokiri. (2 Pet. 2:1, 2, 14) Bende, nwang’u Jukristu ma gibekwo i Yeruzalem gibecineno “ajiki mi piny ceke,” niwacu nyoth ma juaskari mi Roma gicikelo iwi adhurane. (1 Pet. 4:7) M’umbe jiji, barua pa Pethro ukonyogi ning’eyo gin ma giromo timo pi niciro amulaic ma gibenwang’iri ko man nibedo ayika pir amulaic ma bibino. w23.09 mba. 26 udu. 1-2
Kas’adek, nindo 15, dwi mi 1
[Kristu] ponjo nibedo wor nikadhu kud i masendi m’enwang’ere ko.—Ebr. 5:8.
Calu Yesu, wan de wang’ ma pol waponjo nibedo wor i saa ma lembe tie tek i iye. Ku lapor, saa ma jukwayu nia wajig nitimo coko i Ot Ker man nirweyo ot kubang’ ot kinde ma Korona ucaku, nyo ebino iri yot nibedo wori? Poy nia woro m’inyutho ugwoki, eketho cokiri peri ubedo i acel man enyayu anyong’a i Yehova. Kawoni dong’ wan ceke watie ayika niworo telowic ceke ma wabinwang’u i saa mi masendi ma dit. Both mwa bijengere iwi woro! (Yob 36:11) Wang’iyo niworo Yehova pilembe wamare man wamito wanyay anyong’a i iye. (1 Yoh. 5:3) Wacopo culo ngo wang’ bero ceke ma Yehova utimo iwa. (Zab. 116:12) Ento wacopo woro en man ju m’ubetelo wiwa. Ka wa wor, eno nyutho nia wa riek. Man ka wa riek, wanyayu anyong’a i Yehova.—Rie. 27:11. w23.10 mba. 11 udu. 18-19
Kas’ang’wen, nindo 16, dwi mi 1
Wurwo ni Ng’atu m’ucwiyo polo ku ng’om.—Nyu. 14:7.
Ka nwang’u malaika moko ubeweco i beng’i, nyo iromo winje? I andha, tin malaika moko ubeweco i bang’ ‘thek ceke, suru, dhok man kodhi dhanu.’ Ebeyero ang’o? Ebeyero kumae: “Wulwor Mungu man wumii ire dwong’ . . . Wurwo ni Ng’atu m’ucwiyo polo ku ng’om.” (Nyu. 14:6, 7) Yehova kende re ma tie Mungu mandha, ma dhanu ceke ucikiri nirwo ire. Watie ku foyofoc lee pilembe emiyo iwa rwom ma segi mi timo ire thier i hekalu pare ma dit mi tipo! I andha hekalu mi tipo utie ang’o, man wacopo nwang’u lembe ma jukoro i wiye kani? Etie ngo ot ma nwang’ere kaka moko. Ento etie yub ma Yehova umaku kara watim ire thier i ayi ma foyo iye, ma yubne ujengere iwi lam mi jamgony ma Yesu uthiero. Jakwenda Paulo ukoro lembe iwi hekalune i barua m’ekiewo ni Jukristu ma Juebrania mi rundi ma kwong’a ma gibino kwo i Yudea. w23.10 mba. 24 udu. 1-2
Kas’abic, nindo 17, dwi mi 1
“Ku tego mir udul askari ngo kadi ku kero de ngo, ento ku tipo para,” Yehova mir udul uwacu.—Zek. 4:6.
I oro 522 W.N.Y., judegi mi Juyahudi giketho gavmenti mi Persi ujigo tic mi giero hekalu pa Yehova. Ento Zekaria utielo cwiny Juyahudi nia Yehova bitiyo ku tego mi tipo pare pi nikabu macero moko ci ma n’i wang’gi. E i oro 520 W.N.Y., ubimo Dario ugonyo dhu tic mi giero hekalu man emiyo sente pi tije. Ekwayu kadok jubim ma loka Kulo de ukonygi. (Ezr. 6:1, 6-10) Yehova ung’olo ni dhanu pare nia ebikonyogi tek giketho tic mi giero hekalu i kabedo ma kwong’a. (Hag. 1:8, 13, 14; Zek. 1:3, 16) Nikum tielocwiny mi jubila maeno, Juyahudi gicaku giero hekalu kendo i oro 520 W.N.Y., man gidare i wang’ oro abic. Calu ma Juyahudi giketho timo yeny pa Yehova i kabedo ma kwong’a kadok kud i kind peko, e ekonyogi. Eno uketho gitimo ire kud anyong’a.—Ezr. 6:14-16, 22. w23.11 mba. 15 udu. 6-7
Ceng’ soko, nindo 18, dwi mi 1
[Bed] ku kit yiyoyic ma wegwa ma Abraham unyutho.—Rum. 4:12.
Kadok nwang’u dhanu ma pol gidaru winjo pir Abraham de, re dupa m’i kindgi ging’eyo lembe nyanok magwei i wiye. Ento in ing’eyo lembe lee i wiye. Ku lapor, ing’eyo nia julwong’e “wego mi dhanu ceke ma ginyutho yiyoyic.” (Rum. 4:11) Re saa moko nyo ibepenjiri kumae: ‘Nyo andha acopo lubo ba tiend Abraham man abedo ku kit yiyoyic m’ebino ko?’ Eyo, icopo. Yo acel ma wacopo cego ko kit yiyoyic p’Abraham utie niponjo lembe iwi lapor pare. Nikum telowic pa Mungu, Abraham udok i ng’om ma bor, ekwo i the hema pi oro ma dupa, man ebino ayika nithiero kadok Isak ma wode m’emaru lee ni lam. Lembe maeno ceke unyutho nia ebino ku yiyoyic ma tek. Yiyoyic p’Abraham m’unen ku tic uketho Mungu uyiye man edoko jarimbe. (Yak. 2:22, 23) Yehova ubemito nia wan ceke wanwang’ mugisa maeno, kadok in bende. Eno re m’uketho etelo wi Paulo giku Yakobo ku tipo pare kara giwec iwi lapor p’Abraham. w23.12 mba. 2 udu. 1-2
Ceng’ yenga, nindo 19, dwi mi 1
Ng’atuman ubed m’ewinjo lembe pio, ma weco ngo m’umbe niparu i lembe. —Yak. 1:19.
Nyamego, ponj niweco ma ber ku dhanu. Pire tie tek ni Jukristu nitimo kumeno. Pi thelembe maeno, Yakobo ma jalub umiyo iwa juk ma ber ma nwang’ere i giragora ma malu eno. Kan iwinjo jumange kilili kinde ma gibeweco, eca nwang’u ibenyutho igi “ngisi,” kunoke nia ibekethiri kakagi. (1 Pet. 3:8) Tek inyang’ ungo cuu i wec pa ng’atini kunoke i kite m’ebewinjere ko i andha, penje ku penji m’umaku piny. I ng’eye, ting’ kare moko pi ninyamu i lembe i wang’ niweco. (Rie. 15:28) Penjiri kumae: ‘Nyo abeciyero lembe mandha man ma gierojo? Nyo etie wec mi woro man ma beri?’ Nwang’ ponji i bang’ nyimego m’uteng’ini ma giweco i ayi ma ber. (Rie. 31:26) Bed inen kite ma giweco ko. Tek iponjo bodho maeno ceke, ibibedo ku winjiri ma ber ku jumange. w23.12 mba. 21 udu. 12
Kas’acel, nindo 20, dwi mi 1
Ng’atu m’ubekoyere kende . . . kwero rieko ceke.—Rie. 18:1.
Yehova romo tiyo tin ku wedi mwa, jurimbwa kunoke judong cokiri pi nitielowa. Re ka can n’i cwinywa, waromo bedo ku pidoic mi koyara cen; wamito wabed kendwa. Etie rac ungo niwinjiri kumeno. Dong’ wacopo timo ang’o pi ninwang’u kony pa Yehova? Nyeg i kum pidoic mi koyiri kendi. Ka wakoyara kendwa, wacaku paru kwa piwa giwa man pi peko mwa. Paru ma kumeno copo bedo ku matoke ma rac iwi yub mwa. Saa moko re wabedo ku yeny mi bedo kendwa, asagane ka watuc ninwang’ara ku lembe ma tek lee. Ento ka wakoc ku jumange pi kare m’ulwar, waromo uro yo ma Yehova ubetiyo ko pi nikonyowa. Pieno jol kony mi wedi peri, mi jurimbi man mi judong cokiri. Nen nia Yehova ubetiyo kugi pi nikonyi.—Rie. 17:17; Isa. 32:1, 2. w24.01 mba. 24 udu. 12-13
Kas’ario, nindo 21, dwi mi 1
Riedi bikadhu ngo i wiye.—Wel 6:5
Junaziri gibed ging’olo ku kwong’ nia gibinyaru ngo yuk wigi. Eno ubed unyutho woro migi ma thuc yor i bang’ Yehova. Lembe ma rac lundo utie nia, saa moko Juisrael gibed giworo ngo Junaziri man gibed gikonyogi de ngo. Pieno saa moko ubed ukwayu Janaziri unyuth tegocwiny ma lee pi niworo lembang’ola pare man nikoc ku jumange. (Amo. 2:12) Wan bende wang’iyo mwa niworo Yehova, uketho jumange gineno nia wakoc kugi. Pieno watie ku yeny mi tegocwiny pi ninyutho kamaleng’ i somo kunoke i kaka tic nia watie Jumulembe pa Yehova. Man calu ma pidoic man timo mi dhanu mi ng’om maeni ubemedere ameda ninyothere, saa moko nyo ebidoko iwa tek magwei nikwo nimakere ku cik mir ukungu mi Biblia man nirweyo lembanyong’a. (2 Tim. 1:8; 3:13) Ento saa ceke bed ipoy nia ka wabekoc ku tegocwinywa ku ju ma gitimo ngo ni Yehova, ‘wanyayu mutoro i adundene.’—Rie. 27:11; Mal. 3:18. w24.02 mba. 16 udu. 7; mba. 17 udu. 9
Kas’adek, nindo 22, dwi mi 1
Wujoluru i kindwu.—Rum. 15:7.
Poy nia kwond dhanu ma tung’ tung’ ubino i cokiri mi Roma. I kindgi ubino ngo kende kende Juyahudi ma juponjo nia giwor Cik pa Musa, ento bende dhanu mi thek mange ma karamlembe ma gidongo i iye ukoc bor dit. Copere nia Jukristu moko gibino ng’eca, jumange gibino agonya, man copere nia jumange ubino ku ng’eca migi. Dong’ ang’o m’ukonyo Jukristu maeno ninyutho mer i kindgi kadok tung’ tung’ ma lee dit ubino i kindgi de? Jakwenda Paulo ukwayugi nia ‘gijoliri i kindgi.’ Emito yero ang’o? Wec ma juloko nia ‘nijoliri’ thelembene tie nijolo ng’atini ku mer, calu ve nijole i ot kunoke i kind jurimo. Ku lapor, Paulo unyutho ni Filemon ayi m’ewok ejol ko ng’eca pare ma Onesimo m’ukeuringo, eyero kumae: “Jole i ayi ma ber.” (Filem. 17) Bende, Prisila gikud Akila gijolo Apolo ma nwang’u saa maeca ung’eyo lembe nyanok iwi dini mi Jukristu, niwacu “giting’e gicidho kude i bang’gi.” (Tic. 18:26) Kakare niweko nia tung’ tung’ ma gibino ko upok kindgi, Jukristu maeno gijoliri i kindgi. w23.07 mba. 6 udu. 13
Kas’ang’wen, nindo 23, dwi mi 1
Abipong’o lembang’ola ma ku kwong’ m’atimo ni Yehova.—Zab. 116:14.
Thelembe ma kwong’a m’ukwayu ucweli nithiero kwo peri ni Yehova utie mer m’imare ko. Merne utie ngo kende kende kite m’ibewinjiri ko. Ento ejengere iwi “ng’eyong’ec ma tap” man iwi “nyang’ i lembe mi tipo,” niwacu lembe m’ituc niponjo iwi Yehova m’uketho mer m’imare kone umedere nidongo. (Kol. 1:9) Ponji peri mi Lembagora uketho iyiyo ku cwinyi ceke nia (1) Yehova unuti andha, (2) nia Biblia utie Lembe pare m’eyuyo i wiye, man (3) nia ebetiyo ku dilo pare kara yeny pare utimere. Ukwayu ju ma gibemito thiero kwo migi ni Yehova ging’ey ponji mir ukungu m’i Lembe pare man gikwo nimakere ku cik pare mir ukungu. Ukwayu bende gibed dhanu ma timo kero migi ceke pi ninyutho pi yiyoyic migi ni jumange. (Mat. 28:19, 20) Mer ma gimaru ko Yehova umedere nidongo, uketho ava mir adundegi utie nitimo thier ire kende. Nyo in de idaru pong’o lembuno? w24.03 mba. 4-5 udu. 6-8
Kas’abic, nindo 24, dwi mi 1
Gibidoko kum acel.—Tha. 2:24.
Abigail ubino min ot pa Nabal ma Biblia ulwong’o nia ng’atu ma i lembe pare tek man ma timo pare rac. (1 Sam. 25:3) M’umbe jiji, ebino tek lee ni Abigail nikwo ku nico ma kumeno. Nyo kaka mi vudhere kud i peko maeno unen ire de? Eyo, unen tap kinde ma Daudi m’ubecidoko ubimo mir Israel ucidho pi ninego won ot parene pilembe eyanye ku dhanu pare. (1 Sam. 25:9-13) Nwang’u Abigail romo ringo man eweko Daudi utim gin m’ekeco. Ento etimo tego eketho Daudi uwilo paru pare. (1 Sam. 25:23-27) Ang’o m’ucwale? Abigail ugam umaru Yehova lee man ebed eworo cik m’emiyo iwi gamiri. Egam eng’eyo nia i wang’ Yehova gamiri utie yub ma leng’. Emito enyay anyong’a i Mungu, man eno ucwale nitimo gin ceke m’ecopo pi nibodho kwo mi juode, kadok pa won ot pare. Etimo pio mandha pi nicero Daudi kud uneg Nabal. w24.03 mba. 16-17 udu. 9-10
Ceng’ soko, nindo 25, dwi mi 1
An alund miyo tego i kumwu ku wec m’i dhoga.—Yob 16:5.
Nyo jumoko tie i cokiri mwu ma gibemito nia kud gikwo ku giki mi kum dupa kara gitim lee i tic pa Yehova? Nyo ing’eyo aradu moko ma gibeii ku tegocwiny pi nikoc ku juwagi mi somo kadok etie yot ungo igi de? Nyo ing’eyo juyic wadwa moko ma gibenyego ma tek pi nigwoko bedoleng’ migi ni Yehova i wang’ jai mi wedi migi? Wek wan ceke watii ku kaka m’unen pi niyero wec ma tielo cwiny ni juyic wadwa ma kumeno, man wanyuth igi nia wamarugi nikum wodhiri man tegocwiny migi. (Filem. 4, 5, 7) Cwiny Yehova tek nia watie kud ava ma lee mi nyayu anyong’a i iye man nia wabemito watwonara ku piny moko kara wakwo nimakere ku lembang’ola mwa mi timo ire thier. Emiyo iwa bende yung, pieno eweko wanen giwa ayi ma wabemito wanyuth ko ire nia wamare. (Rie. 23:15, 16) Dong’ wek wabed ku lembakeca ma wamedara ko nitimo ire, man kud ava mi miyo ire gin ma pire tek nisagu zoo ma watie ko. w24.02 mba. 18 udu. 14; mba. 19 udu. 16
Ceng’ yenga, nindo 26, dwi mi 1
Ewotho i kind ng’om m’ebetimo bero man ebekeyo kum dhanu.—Tic. 10:38.
Kepar pi lembe m’utimere i thum pa oro 29 N.N.Y. saa ma Yesu ubecaku tic pare mi lembanyong’a. Julwong’o Yesu giku min ma Maria i foc mi nyom moko i Kana. Copere Maria ubino konyo welo. Ento i saa mi foc maeno, kong’o uthum. Maria ugam ucidho ndhundhu i bang’ wode man eyero kumae: “Gikoso pigulok.” (Yoh. 2:1-3) Yesu utimo ang’o? Eloko pii udoko ni “pigulok ma mit” i ayi mir udu. (Yoh. 2:9, 10) Yesu utimo udu mange dupa i saa mi tic pare mi lembanyong’a. Etiyo ku copo pare mi timo udu pi nikonyo dhanu elufu ma lee dit. Ku lapor, i udu pare ario kende m’emiyo ko cam ni jumaco 5000 man i ng’eye ke ni jumaco 4000, ka wadiko jumamon kud awiya ma gibedo nuti bende, wend dhanu romo kadhu 27000. (Mat. 14:15-21; 15:32-38) I saa mir udu ario maeno zoo, Yesu ukeyo bende kum jurutwoyo dupa.—Mat. 14:14; 15:30, 31. w23.04 mba. 2 udu. 1-2
Kas’acel, nindo 27, dwi mi 1
An a Yehova Mungu peri, amaku cingi ma yor acwic, an a Ng’atu m’ubeyero iri kumae: ‘Lworo kud unegi. Abikonyi.’—Isa. 41:13.
I ng’ey ma wakadhu kud i peko moko ma lith lee, waromo nwang’u nia wavoc pi kare m’ulwar. Calu Eliya, wacopo nwang’u nia etie iwa tek niai malu. Saa moko wabedo kende kende ku yeny mi nindo. (1 Ub. 19:5-7) Waromo bedo ku yeny mi kony kara wamedara ku tic pa Yehova. I saa ma kumeno, Yehova ubetielo cwinywa nia ebimiyo iwa kony calu ma giragora mwa mi nindo ma tin uyero. Ubimo Daudi unwang’u tap kony ma kumeno. Kinde m’ebino i peko man i wang’ jukwor pare, eyero ni Yehova kumae: “Cingi ma yor acwic uting’a malu.” (Zab. 18:35) Wang’ ma pol, Yehova tiyo ku jumange pi nijengowa. Ku lapor, kinde ma Daudi unwang’ere nia evoc, jarimbe ma Yonathan ucidh uliewe pi nimiyo ire tego man nitielo cwinye. (1 Sam. 23:16, 17) I ayi ma rom eno, Yehova utiyo kud Elica pi nikonyo Eliya.—1 Ub. 19:16, 21; 2 Ub. 2:2. w24.01 mba. 23-24 udu. 10-12
Kas’ario, nindo 28, dwi mi 1
Yehova mio rieko; ng’eyong’ec ku ng’eyothelembe ai kud i dhoge.—Rie. 2:6.
Yehova utie jabero, man emiyo ngo piny ku mutwi. Kite maeno ubenyutho “rieko mandha,” ma Lembrieko thek 9 upore ku dhaku. Giragora wacu nia dhaku maeno mi lapor utedo cam lee, ejebo pigulok pare, man eyiko meza pare i ot. (Rie. 9:2.) M’umedo maeno, nimakere ku verse mir 4 ku mir 5, “ewacu ni ng’atu ma ng’eyothelembe pare mbe kumae, wubin, wucam kwen para moko.” Pirang’o wacikara nijolo lwong’o pa dhaku eno man nicamu cam pare? Pilembe Yehova ubemito nyithindhe gibed riek, man museme. Emito ngo watim kosa ma bikelo peko i wiwa. Eno re m’uketho “ekanu rieko ma cu ni ju m’atira.” (Rie. 2:7) Ka wabelworo Yehova i ayi ma cuu, wabimito wanyay anyong’a i iye. Wabiwinjo juk pare mi rieko, man wabitiyo kude kud anyong’a.—Yak. 1:25. w23.06 mba. 23 udu. 14-15
Kas’adek, nindo 29, dwi mi 1
Mungu en e won gondiri ngo ma nia wiye wil i kum tic mwu.—Ebr. 6:10.
Kadok nwang’u wambe ku copo mi timo lee i tic pa Yehova de, re cwinywa copo bedo tek nia ebeneno kero ceke ma wabetimo pi ninyayu anyong’a i iye. Wang’eyo lembuno nenedi? I rundi pa Zekaria, Yehova ukwaye nia eyik jamker mi wic ku mola ma kwar man mola ma tar ma Juyahudi ma gin’i Babeli gioro. (Zek. 6:11) “Jamker mi wic” ma dit maeno bibepoyo wijo i kum giramiya migi ma ku berocwiny. (Zek. 6:14) Wacopo bedo ku tegocwiny nia Yehova biwil tak de ngo ku kero ceke ma wabetimo pi nitimo ire i saa mi peko. Ma jiji mbe, wabimedara ninwang’u peko i kajik ceng’ maeni, man i nindo m’ubino lembe romo doko kwar magwei. (2 Tim. 3:1, 13) Ento ukwayu ngo wawek cwinywa ung’abere nikadhu mukero. Poy nia i rundi pa Hagai, Yehova uyero ni dhanu pare kumae: “Wanuti wakudu . . . Kud wulwor.” (Hag. 2:4, 5) Wan bende cwinywa copo bedo tek nia Yehova bibedo karacelo kudwa i saa ceke ma wabeii nitimo yeny pare. w23.11 mba. 19 udu. 20-21
Kas’ang’wen, nindo 30, dwi mi 1
An a ng’atu ma jadubo. —Luka 5:8.
Nwang’u juromo kiewo ngo pi kosa pa jakwenda Pethro i Biblia, re Yehova uketho jukiewogi kara gimii iwa ponji. (2 Tim. 3:16, 17) Niponjo lembe iwi ng’atu maeno m’ubino ku ng’ico ma ve mwa man m’ubed uwinjere de ve wan, copo konyowa ninyang’ nia Yehova ubekwayu ngo nia watim lembe ceke tap tap m’umbe nikier. Ebemito nia watim ire m’umbe nivoc, kadok nwang’u watie ku ng’ico moko de. Pirang’o ukwayu ngo wavoci? Pilembe kadok nwang’u waparu nia wadaru voyo ng’ico moko de, re waromo podho i iye kendo. Ento wamedara asu ninyego i kume. Wan ceke wayero kunoke watimo lembe ma dok nyayu ang’eyang’o i iwa. Re ka wawekara ngo, Yehova bikonyowa kara wamedara i wang’wa. (1 Pet. 5:10) Kisa ma Yesu nyutho ni Pethro kadok nwang’u ebino ku ng’ico moko, romo miyo amora i kumwa kara wamedara nitimo ni Yehova. w23.09 mba. 20-21 udu. 2-3
Kas’abic, nindo 31, dwi mi 1
Rwoth, ka nwang’u ibino keni, nwang’u di umira tho ngo.—Yoh. 11:21.
Nwang’u andha Yesu copo keyo kum Lazaru, calu ma Martha uyero i giragora mwa mi nindo ma tin. Ento ebino ku paru mi timo lembe moko m’usagu maeno. Eng’olo kumae: “Umeru bicer.” Eyero bende kumae: “An a cer man kwo.” (Yoh. 11:23, 25) Eyo, Mungu umiyo copo mi cero ju m’utho ni Yesu. I wang’e, nwang’u elar ecero nyathi nyaku moko ma fodi uai utho athoa man ecero nyathi jalawobi moko, copere i nindo ma rom m’etho i iye. (Luka 7:11-15; 8:49-55) Re nyo eromo cero ng’atu m’udaru tho nindo udoko ang’wen man ma dong’ kume ucaku betopi? Maria ma tie de nyamin Lazaru uwok pi nicirombo ku Yesu. Edwogo iwi wec ma rom ma nyamin uwacu nia, “Rwoth, ka nwang’u ibino keni, nwang’u di umira tho ngo.” (Yoh. 11:32) Kinde ma Yesu uneno man uwinjo Maria ku jumange gibewak, can unego adundene lee mandha. Ngisi umondo lee dit i iye pi jurimbe, uketho ewak. Enyang’ i litho ma juwinjo ka ng’atu moko ma jumaru utho. M’umbe jiji, etie kud ava mi kabu lembe ceke ma benyayu wak i ijo! w23.04 mba. 10-11 udu. 12-13