Dwi mir 5
Kas’ang’wen, nindo 1, dwi mir 5
Ndru ma dit ubebino podho i ng’om.—Tic. 11:28.
Kec ma dit m’ugam upodho “i ng’om zoo” ugam ukoyo ngo Jukristu mi rundi ma kwong’a. M’umbe jiji, wego ubino dieng’ pi kite ma gicopo nwang’u ko cam ni juruot migi. Lembuno ugam umulo nenedi kum aradu ma nwang’u gibino pangu nimedo tic migi mi lembanyong’a? Nyo ginwang’u nia ukwayu gikegidwok lembene ku ng’eye? Jukristu maeno gitimo alokaloka m’umbe niweko lembe ma gibekadhu kud i iye ucergi. Gimediri nirweyo i ayi moko ci ma gicopo, man gibedo kud anyong’a nipoko piny mi kum ma gibino ko karacelo ku juyic wagi mi Yudea. (Tic. 11:29, 30) Dhanu ceke ma gigam ginwang’u konyne gigam gineno nia Yehova re m’ubekonyogi. (Mat. 6:31-33) Ginwang’u nia kindgi udoko ceng’ini ku juyic wagi m’ukonyogi. Bende, ju m’umiyo giramiya ma ku berocwiny man ju m’udikiri i tic mi miyo konyne ceke gineno anyong’a ma junwang’u ka jubemiyo piny ni jumange.—Tic. 20:35. w23.04 mba. 16 udu. 12-13
Kas’abic, nindo 2, dwi mir 5
Wang’eyo nia wabinwang’u gin ma wakwayu, pilembe wakwayugi i bang’e.—1 Yoh. 5:15.
Saa moko Yehova cwalu dhanu ma gitimo ngo ire gikony dhanu pare pi nidwoko wang’ rwo migi. Ku lapor, ecwalu ubimo Artacasta uyiyo ni Nehemia nidok i Yeruzalem kara edok ekony tic mi giero kendo adhura. (Neh. 2:3-6) Tin de Yehova copo cwalu ju ma gitimo ngo ire pi nikonyowa kinde ma watie i yeny. Wang’ rwo mwa bedwogo ngo saa ceke i ayi ma nen terere kamaleng’. Ento dwokowang’ rwo mwa utie gin ma watie ku yenyne pi nigwoko bedoleng’ mwa ni Wegwa m’i polo. Pieno, bed iyeny nineno kite ma Yehova ubedwoko ko wang’ rwo peri. Kubang’ saa, kebed ipar pi kite ma Yehova ubedwoko ko wang’ rwo peri. (Zab. 66:19, 20) Wanyutho ngo yiyoyic mwa kende kende nwang’u waberwo i bang’ Yehova ento bende nwang’u wabejolo dwokowang’ rwone i ayi moko ci m’edwoge i iye.—Ebr. 11:6. w23.05 mba. 11 udu. 13; mba. 12 udu. 15-16
Ceng’ soko, nindo 3, dwi mir 5
E Mungu para, anyong’a nega nitimo yeny peri.—Zab. 40:8.
Saa ma wathiero kwo mwa ni Yehova, wang’olo nia wabiwore man wabitimo yeny pare. Wacikara nipong’o lembang’olane. Nikwo nimakere ku lembang’olane utie pek ungo, pilembe Yehova ucwiyowa pi nitimo yeny pare. (Nyu. 4:11) Ecwiyowa ku yeny mi thenge mi tipo man i ayi pare. Eno uketho ecopere iwa nicoro ceng’ini kude man ninwang’u anyong’a i kum timo yeny parene. M’usagu zoo, ka wabetimo yeny pare man wabelubo tok Wode, ‘wanwang’u yom.’ (Mat. 11:28-30) Pieno mediri niketho mer peri ku Yehova udok tek. Bed inyam i lembe iwi bero ceke m’etimo iri man iwi mugisa m’egwoko piri. Kinde ma mer m’imaru ko Mungu ubemedere, ebibedo iri bende yot niwore. E ibinyang’ nia cik pare utie ter ma pek ungo. (1 Yoh. 5:3.) Yesu utuc nitimo yeny pa Mungu pilembe erwo i bang’ Yehova pi nikwayu kony man eketho wiye i kum sukulia m’ebinwang’u. (Ebr. 5:7; 12:2) Calu Yesu, bed ikway tego i bang’ Yehova man kud ibay genogen mi kwo ma rondo ku rondo. w23.08 mba. 27-28 udu. 4-5
Ceng’ yenga, nindo 4, dwi mir 5
Nyo ing’eyo ngo nia Mungu ubenyutho iri bero ma lee, kisa man cirocir? Ibenyang’ ungo nia bero pa Mungu uketho ebemedere nikonyi kara ilok cwinyi?—Rum. 2:4.
Wan ceke wamaru dhanu ma ginyutho cirocir. Anyong’a negowa i kum ju ma kuro lembe moko m’umbe nikier. Watie ku foyofoc nia jumange gicirowa kinde ma watimo kosa moko. Watie bende kud anyong’a nia ng’atu m’utelo wi ponji nwa mi Biblia ucirowa kinde m’ebino iwa tek ninyang’ i ponji moko mi Biblia, niyiyogi man nitiyo kugi. M’usagu zoo, watie ku foyofoc lee ni Yehova Mungu pilembe ecirowa! Kadok nwang’u wamaru cirocir ma jumange ginyutho de, re copere nia ebedo iwa yot ungo saa ceke ninyutho cirocir. Ku lapor, eromo bedo iwa tek nikwiyo kumwa ka wabekuro lembe moko kpe, asagane ka saa umayuwa. Ng’eicwiny romo makuwa lee kinde ma jumange gitimo lembe m’ukierowa. Saa mange lundo waromo nwang’u nia etie iwa tek nikuro ng’om ma nyen ma Yehova ung’olo pire. Re i lembe maenogi ceke watie ku yeny mi nyutho cirocir nisagu. w23.08 mba. 20 udu. 1-2
Kas’acel, nindo 5, dwi mir 5
Eoro dhanu ceke mir Israel gidok ng’atuman ba hema pare man ba hema pare, ento ecero dhanu dak adek [kende].—Pok. 7:8.
Yehova uketho Gideon ujwigo wend juaskari pare ma pol. Nwang’u eromo paru nia, ‘nyo pir alokaloka maeni tie tek andha? Nyo alokalokane bikonyo?’ Re Gideon uworo. Tin judong cokiri gicopo lubo lapor pa Gideon kinde ma gibeworo alokaloka m’uwok i dilo pa Mungu. (Ebr. 13:17) Gideon uworo Yehova kadok nwang’u ebino ku lworo man tije ubino kud ariti de. (Pok. 9:17) Kinde ma Yehova utielo cwiny Gideon, cwinye ubino tek nia Mungu bikonye kara egwok dhanu pa Mungu. Judong cokiri m’ubekwo i theng ng’om ma jukwero tic mwa i iye gibelubo lapor pa Gideon. Ku tegocwiny, gibedo ma kwong’a nicidho i coko man i lembanyong’a kadok nwang’u jucopo twiyogi, jupenjo dhogi, tic wekogi, kunoke junyayu rop i kumgi de. I saa mi masendi ma dit, bikwayu judong cokiri gibed ku tegocwiny pi nilubo telowic ma gibinwang’u kadok nwang’u lembene bibedo kud ariti i iye de. w23.06 mba. 5-6 udu. 12-13
Kas’ario, nindo 6, dwi mir 5
Ju m’uyunga abiyungogi. —1 Sam. 2:30.
Yehova uketho jukiewo kpawa mi lembe ma beco ma jalam ma dit Yehoiada utimo kara ubed iwa ni ponji. (Rum. 15:4) M’umedo maeno, kinde ma Yehoiada utho, juyunge i ayi ma segi, niwacu jukunye “i adhura pa Daudi i kind ubimo, kum etimo ber i kind Israel, man yo ba Mungu ku ot pare.” (2 Kei. 24:15, 16) Kpawa pa Yehoiada copo konyo wan ceke niponjo lworo Mungu. Judong cokiri gicopo lubo lapor pa Yehoiada nwang’u saa ceke gibeyenyo yore mi gwoko udul rombe pa Mungu. (Tic. 20:28) Lapor pa Yehoiada copo konyo ju m’utii bende ninyang’ nia ka gibelworo Yehova man gibemediri nigwoko bedoleng’ migi ire, ecopo tiyo kugi pi nitimo yeny pare. Aradu de gicopo nwang’u ponji i kum kite ma Yehova utimo ko lembe ni Yehoiada man nilubo lapor pare ma gimii ko yung man woro ni ju m’utii, asagane ni ju m’udaru timo ni Yehova ku bedopwe pi oro dupa. (Rie. 16:31) Dong’ wek wan de wadiku cingwa i kum ‘dhanu ma gibetelo wiwa’ man wanyuth igi woro ku cwinywa ceke.—Ebr. 13:17. w23.06 mba. 17 udu. 14-15
Kas’adek, nindo 7, dwi mir 5
Dend dhu won bedopwe tungo dhanu dupa.—Rie. 10:21.
I coko, tii ku rieko kinde m’ibeng’iyo kadhiri m’ibibeting’o cingi i iye pi nidwoko wang’ penji. Tek wabeting’o cingwa thiri thiri akeca, jatel wi ponji romo nwang’u nia wabedhuro mac i kume kara enyuth kwa wan, ma ke nwang’u jumange fodi unwang’u de ngo kaka mi weco. Eno romo ketho jumange cwinygi tur i kum ting’o cing’gi. (Ekl. 3:7) Ka dhanu dupa ubewotho ting’o cing’gi i saa mi ponji, waromo weco ngo wang’ ma pol calu ma nwang’u wamaru. Saa moko lundo jatel wi ponji romo nwang’u ngo kaka mi nyuthowa anyutha zoo de. Eno romo turo cwinywa; re ukwayu ngo ng’eicwiny umakwa man wakun ka junyuthowa ngo. (Ekl. 7:9) Tek ecopere ngo iri nidwoko wang’ penji wang’ ma pol calu ma nwang’u nyo imaru, pirang’o ngo iwinj jumange kilili kinde ma gibeweco, man i ng’ey coko ifoygi pi dwokowang’ penji ma gimiyo? Nifoyo umego ku nyimego peri copo tielo cwinygi tap calu dwokowang’ penji ma nwang’u ibecimiyo. w23.04 mba. 23-24 udu. 14-16
Kas’ang’wen, nindo 8, dwi mir 5
Adundena ucungo nging’ nging’, E Mungu.—Zab. 57:7.
Bed isom Lembe pa Mungu man inyam iye. Tap calu ma yen cungo ma tek kan ulage unyang’ lee i ng’om, wan de wacopo cungo nging’ nging’ ka yiyoyic mwa unyang’ ma thuth i Lembe pa Mungu. Kinde ma yen ubedongo, ulage nyang’ lee man edhath. Saa ma wabesomo Biblia man wabenyamu iye, wadwoko yiyoyic mwa tek, e wayiyo andha nia yo pa Mungu utie ber nisagu. (Kol. 2:6, 7) Kepar pi kite ma telowic, juk, man gwok pa Yehova ukonyo ko jutic pare mi rundi ma con. Ku lapor, Ezekiel ugam uketho wiye kilili pi nineno kite ma malaika ubepimo ko mii mandha hekalu m’eneno i ginmawokiwang’. Ginmawokiwang’ne udwoko Ezekiel tek man ebemiyo iwa ponji iwi kite ma wacopo diko ko cingwa i kum cik mir ukungu pa Yehova i lembe m’uneno thier ma leng’. (Eze. 40:1-4; 43:10-12) Wan bende wabinwang’u bero ka wabekoyo saa pi nisomo man ninyamu i lembe ma thuth mi Biblia. Wacopo ketho adundewa cungo nging’ nging’, ma waketho genogen mwa ceke iwi Yehova.—Zab. 112:7. w23.07 mba. 18 udu. 15-16
Kas’abic, nindo 9, dwi mir 5
Gwok . . . copo mi paru i lembe.—Rie. 3:21
I Biblia junwang’u lapor dupa ma beco mir aradu ma co m’icopo lubo. Aradu maeno mi rundi ma con gigam gimaru Mungu man gipong’o rwom ma tung’ tung’ pi nigwoko dhanu pare. Icopo nwang’u bende lapor ma beco mi Jukristu ma co m’uteng’ini i kind jupewu man i cokiri peri. (Ebr. 13:7) Icopo lubo kadok lapor ma pwe pa Yesu Kristu. (1 Pet. 2:21) Kinde m’ibeponjo lembe i wigi, nyam i lembe iwi kurayung migi ma beco. (Ebr. 12:1, 2) I ng’eye, say kite m’ibilubo ko lapor migine. Ng’atu m’utie ku copo mi paru i lembe ng’iyo i lembe cuu i wang’ nimaku yub. Pieno, ponj nitimo kumeno man gwok ng’iyone. Ku kwong’a, ponj cik mir ukungu mi Biblia man par pi bero ma gicopo miyo iri. I ng’eye, tii kugi pi nimaku yub ma nyayu anyong’a i Yehova. (Zab. 119:9) Eno tie lembe ma pire tek lee ma bikonyi nidoko umego m’uteng’ini.—Rie. 2:11, 12; Ebr. 5:14. w23.12 mba. 24-25 udu. 4-5
Ceng’ soko, nindo 10, dwi mir 5
Wubed ayika saa ceke pi nicero beng’wu i wang’ ng’atu moko ci m’upenjo thelembe mi genogen ma wutie ko, enre wutim kumeno ku molo man woro ma thuc.—1 Pet. 3:15.
Junyodo gicopo ponjo awiya migi ku kite mi dwoko wang’ lembe ku molo saa ma yiyoyic migi ubenwang’ere i wang’ amulaic. (Yak. 3:13) Junyodo moko gitimo lanyuth mi lembe maeno i saa mi thier mi juruot. Ging’iyo thiwiwec ma bedwogo wang’ ma pol i somo, giweco i wiye man ginyutho kite mi dwoko wang’e. Bende, giponjo awiya migi ku kite mi weco ku molo man i ayi ma telo nen mi jumange. Nitimo lanyuth i saa mi thier mi juruot konyo aradu niyiyo lemandha man nikoro thelembe m’uketho giyiyo lemandhane. Ku lapor, i thethiwiwec “Penji m’aradu gipenjiri ko” ma nwang’ere i jw.org, junwang’u bende karatasi mi kiewo paru ma tie pir aradu (Fiches de réflexion pour ados). Juyikogi kara gikony aradu gidwok yiyoyic migi udok tek man giyik dwokowang’ penji ku wec ma migi gigi. Ka juruot gibeweco iwi thiwiwec man iwi karatasi maeno karacelo, gin ceke gicopo nwang’u ayi mi cero bang’ yiyoyic migi ku molo man i ayi ma telo nen mi jumange. w23.09 mba. 17 udu. 10; mba. 18 udu. 15-16
Ceng’ yenga, nindo 11, dwi mir 5
Kud waol ku timo lembe ma ber, kum ka saane romo wabikayu tek wavoc ungo.—Gal. 6:9.
Nyo idaru ketho lembakeca moko mi tipo re ibenyego kpe pi nitundo i kume? Ka eyo, itie ngo kendi. Ku lapor, Philip ubed umito erwo ma ber nisagu man thiri thiri, re saa ubed unwang’ere ngo ire pi rwone. Erika ubino ku lembakeca mi betundo con i coko mi lembanyong’a, re asu ebed etundo kpe kago i cokone ceke. Kan iketho lembakeca moko ceng’ini eni re fodi itundo ngo i kume, cwinyi kud utur nia lembe udaru voyi. Kum nitundo kadok i kum nyathi lembakeca moko de kwayu saa man tego. Lemandha utie nia kan ibeii asu nitundo i kum lembakeca peri, eno nyutho nia ibeneno winjiri peri ku Yehova ni gin ma pire tek, man ibemito imii kero peri ceke ire. Kero ceke m’ibetimo, Yehova neno ni gin ma pire tek. I andha, ekwayu ngo lembe dupa i beng’i nisagu m’icopo timo. (Zab. 103:14; Mik. 6:8) Pieno keth lembakeca m’iromo tundo i kume, ke nimakere ku lembe m’ibenweng’iri i iye. w23.05 mba. 26 udu. 1-2
Kas’acel, nindo 12, dwi mir 5
Ka Mungu ni kudwa, ng’a ma bibedo jadhogwa?—Rum. 8:31.
Dhanu ma weg tegocwiny de giromo nwang’iri ku lworo, re giweko ngo lworone ucergi ku timo gin ma ber. Ku lapor, Daniel ubino jalawobi ma won tegocwiny ma lee. Ebed eponjo giragora mi jubila pa Mungu, m’uketho i iye lembila pa Yeremia. Niai kud i ponji maeno, i ng’eye Daniel unyang’ nia nindo mi ng’eca mi Juyahudi i Babeli udhingo thum. (Dan. 9:2) M’umbe jiji, nineno kite ma lembila mi Biblia ubepong’o ko udwoko genogen pa Daniel tek iwi Yehova. I andha, dhanu ma gitie ku genogen ma tek i Mungu gicopo bedo weg tegocwiny ma lee. (Nen lembe m’uyenyo rombo kude i Jurumi 8:31, 32, 37-39.) M’usagu zoo, saa ceke Daniel ubed urwo i bang’ Won m’i polo. (Dan. 6:10) Etuco dubo pare ni Yehova, ekoro ire kite m’ebewinjere ko man ekwayu kony i bang’e. (Dan. 9:4, 5, 19) Daniel ubino dhanu ma ve wan eni. Eno ubenyutho nia enyolere ngo anyola ku tegocwiny. Ento ecego kite maeno nikadhu kud i ponji, rwo man eketho genogen pare iwi Yehova. w23.08 mba. 3 udu. 4; mba. 4 udu. 7
Kas’ario, nindo 13, dwi mir 5
Wuketh der mwu urieny i wang’ dhanu, kara ginen tic mwu ma beco man giyung Wegwu ma n’i polo.—Mat. 5:16.
Ka wabeworo jubim mi ng’om, eno miyo bero iwa man ni jumange. Nenedi? Wauro matira ma jumiyo ni ju m’ubeworo ngo cik. (Rum. 13:1, 4) Bende, woro mwa copo ketho jubim gibedo ku nen ma ber iwi Jumulembe pa Yehova. Ku lapor, oro ma dupa udaru kadhu niai ma juaskari umondo i Ot Ker moko i saa mi coko i ng’om mi Nigeria, ma gibesayu ju m’ujai i kum culo palatha. Re jadit migi ukwayugi nia giwok ku keca, man eyero kumae: “Jumulembe pa Yehova giculo palatha.” Eno ubenyutho nia saa ceke m’ibeworo cik, nwang’u ibemediri niketho pi Jumulembe pa Yehova ung’eyere ma ber. Nindo moko, lembuno bibodho juyic wedu. w23.10 mba. 9 udu. 13
Kas’adek, nindo 14, dwi mir 5
Wutie ku yeny mi cirocir, kara i ng’ei ma wutimo yeny pa Mungu, wubin wunwang’ gin m’eng’olo.—Ebr. 10:36.
Jutic pa Yehova moko gicaku kuro ajiki mi ng’om maeni niai con. I nen mi dhanu, ecopo nen nia ve lembang’ola pa Mungu ubegalu dit nipong’o. Re Yehova ung’eyo kite ma jutic pare giwinjiri ko, uketho egam etielo cwiny jabila Habakuk kumae: “Ginmawokiwang’ fodi en e pi nindo ma juketho, man etimo pio i dhu kajikne, man ebicwayu ndra ngo: kadok egalu, kure; kum ebibino (ebitimere) andha, ebigalu ngo.” (Hab. 2:3) Nyo Mungu umiyo tielocwiny maeno pi bero pa Habakuk kende? Kunoke nyo wec parene tie iwa ku kony tin de? Ku kony mi tipo ma leng’, jakwenda Paulo utiyo ku wec maeno ni Jukristu ma gibekuro ng’om ma nyen bende. (Ebr. 10:37) Eyo, cwinywa romo bedo tek nia kadok both mwa ma jung’olo pire ubenen nia ubegalu de, re “ebibino andha, ebigalu ngo.” w23.04 mba. 30 udu. 16
Kas’ang’wen, nindo 15, dwi mir 5
Juisrael ceke gicaku ng’ur i kum Musa.—Wel 14:2.
Juisrael ma pol gikwero niyiyo giranyutha m’ubecwaku nia Yehova ubetiyo ku Musa. (Wel 14: 10, 11) Gijai wang’ udul nia ebetiyo ngo kude. Pi thelembe maeno re m’uketho Yehova ucerogi nimondo i Ng’om mi lembang’ola. (Wel 14:30) Ento Juisrael moko giworo telowic pa Yehova. Ku lapor, Yehova uyero nia ‘Kaleb . . . umedere nilubo toke ku cwinye ceke.’ (Wel 14:24) Pieno emiyo sukulia ni Kaleb; eweko eng’ii de gire theng ng’om mi Kanan m’emito ebed i iye. (Yoc. 14:12-14) Juisrael ma gimondo i Ng’om mi lembang’ola bende giweko lapor ma ber i lembe m’uneno woro telowic pa Yehova. Kinde ma jung’iyo Yocuwa ubed jatela migi kaka Musa, “giwore lee i nindo mi kwo pare zoo.” (Yoc. 4:14) E kumeno, Yehova umiyo igi mugisa man eketho gimondo i ng’om m’eng’olo igi.—Yoc. 21:43, 44. w24.02 mba. 21 udu. 6-7
Kas’abic, nindo 16, dwi mir 5
Ng’atu moko ci m’umaru Mungu ucikere nimaru bende umin.—1 Yoh. 4:21.
Kinde ma munganga ubesayu ning’eyo kite ma rimbwa ubewotho ko, ecopo ng’eyo kite m’adundewa ubedhongo ko. Kumeno bende, ka wabeng’iyo i kadhiri ma wamaru iye umego ku nyimego mwa, wacopo ng’eyo kadhiri ma wamaru ko Mungu. Ka wanyang’ nia mer ma wamaru ko juyic wadwa ukwiyo i kadhiri moko, eno romo nyutho nia mer ma wamaru ko Mungu de ubedoko ng’ic. Re ka saa ceke wabenyutho mer ni juyic wadwa, wabinyang’ nia mer ma wamaru ko Mungu de utie tek. Tek wanyang’ nia mer ma wamaru ko umego ku nyimego mwa ubedoko ng’ic, mito ngo wanen lembuno ku tuko. Pirang’o? Pilembe eromo nyutho nia watie kud ariti i thenge mi tipo. Jakwenda Yohana unyutho lembuno kamaleng’ kinde m’epoyo wiwa kumae: “Ng’atu m’umaru ngo umin m’ebeneno copo maru ngo Mungu m’eneno ngo.” (1 Yoh. 4:20) Eno ubeponjowa ku lembang’o? Anyong’a nego Yehova i kumwa nwang’u ndhu ‘wamarara i kindwa.’—1 Yoh. 4:7-9, 11. w23.11 mba. 8 udu. 3; mba. 9 udu. 5-6
Ceng’ soko, nindo 17, dwi mir 5
Anyong’a binego wuru giku meru.—Rie. 23:25.
Kinde m’ubimo Yoac ubino aradu, emaku yub moko mi rieko. Calu ma won ubino mbe, elubo telowic pa Yehoiada m’ubino jalam ma dit. Jalam maeno uponjo Yoac ve ebeponjo wode ma buu. Yoac de umaku yub mi rieko mi caku timo ni Yehova man ekwayu dhanu mange de gitim kumeno. Eketho juyiko kadok hekalu pa Yehova. (2 Kei. 24:1, 2, 4, 13, 14) Tek jubeponji nimaru Yehova man nikwo nimakere ku cik pare mir ukungu, ng’ey nia eno jubemiyo iri giramiya ma pire tek lee. (Rie. 2:1, 10-12)Junyodo peri gicopo ponji i ayi dupa. Kan ibetiyo ku juk m’ujengere iwi Biblia ma jubemiyo iri, e ibinyayu anyong’a i junyodo peri. M’usagu zoo ke, ibinyayu anyong’a i Mungu man mer mwu kude bitudere ma tek. (Rie. 22:6; 23:15, 24) Nyo eno utie ngo thelembe ma ber ma copo cweli nilubo lapor pa Yoac kinde m’ebino aradu? w23.09 mba. 8-9 udu. 3-5
Ceng’ yenga, nindo 18, dwi mir 5
Abiwinjowu.—Yer. 29:12.
Yehova ung’olo nia ebiwinjo rwo mwa. Mungu mwa umaru jutic pare ma weg bedopwe, pieno ebiwinjo rwo mwa kwa. (Zab. 10:17; 37:28) Re eno ubenyutho ngo nia ebidwoko wang’ kwac mwa ceke. Saa moko romo kwayu wakur nitundo i ng’om ma nyen pi ninwang’u gin ma wabekwayu. Yehova neno ka nyo kwac mwa urombo ku lembakeca pare. (Isa. 55:8, 9) Theng lembakeca parene moko utie nia ng’om bipong’ ku dhanu ma gin’i acel man ma gibijwigiri kud anyong’a i the bimobim pare. Ento Sitani paru nia dhanu copo kwo ma ber ka gibebimo wigi gigi. (Tha. 3:1-5) Pi ninyutho nia eno tie vupo, Yehova uweko dhanu gikegibim wigi gigi. Ku lembe ma rac, bimobim mi dhanu unyayu peko ma dupa ma wabeneno tin. (Ekl. 8:9) Wang’eyo nia Yehova bikabu ngo peko maeno ceke ndhu ndhu eni. w23.11 mba. 21 udu. 4-5
Kas’acel, nindo 19, dwi mir 5
Aketho ibed wego mi thek dupa.—Rum. 4:17.
Yehova ng’olo nia Abraham “bidoko wego mir udul thek,” man nia nikadhu kud i bang’e “thek ceke m’i ng’om binwang’u mugisa.” Ento, kinde m’ebino ku oro 100 man Sara ke ku oro 90 de, nwang’u fodi nyathin ma nico ma jung’olo igi unyolere ngo. I nen pa dhanu, nwang’u dong’ ecopere ngo ni Abraham giku Sara ninyolo nyathin. Ebino amulaic ma lee ni Abraham. Ento, “ni kum genogen eyiyo nia ebidoko wego mi thek dupa.” (Rum. 4:18, 19) De andha lembe ma jung’olo ire upong’o. Edoko won Isak ma nyathin m’ekuro ku genogen pi kare m’ulwar. (Rum. 4:20-22) Mungu copo yiyowa man wabedo jurimbe calu Abraham. Paulo uweco tap iwi lembuno kinde m’ekiewo kumae: “Wec ma nia ‘jukwane ni won bedopwe,’ ukiewere pir [Abraham] kende ngo. Ekiewere bende piwa. Wan de Mungu bikwanuwa ni weg bedopwe, pilembe wayiye, en m’ecero Yesu ma Rwoth mwa ku kind ju m’utho.” (Rum. 4:23, 24) Calu Abraham, ukwayu wabed ku yiyoyic, wanyuthe ku timo, man kud wabay genogen mwa ki. w23.12 mba. 7 udu. 16-17
Kas’ario, nindo 20, dwi mir 5
Ineno masendi para; ing’eyo cuu can para ma dit.—Zab. 31:7.
Kinde m’ibekadhu kud i peko moko m’ubenyayu lworo i ii, poy nia Yehova ubeneno peko perine man kite ma pekone uketho ibewinjiri ko. Ku lapor, eneno masendi ma jubesendo ko Juisrael i Misiri, man bende ‘litho ma gibino winjo.’ (Ai 3:7) Kinde m’ibekadhu kud i peko ma ng’oyo ndiri, saa moko iromo neno ngo kite ma Yehova ubekonyi ko. Pieno kwaye ekonyi inen cinge i kwo peri. (2 Ub. 6:15-17) I ng’eye penjiri kumae: Nyo korolembe kunoke dwokowang’ penji moko i coko utielo cwinya de? Nyo girasoma, video kunoke wer ma segi moko ukonya de? Nyo ng’atu moko unyutho ira paru kunoke giragora moko ma tielo cwiny? Waromo wil ku mer m’umego ku nyimego mwa gibenyutho iwa man ku cam mi tipo ma wabenwang’u i Lembe pa Mungu. Re ukwayu wapoy nia gitie giramiya ma beco m’uai i bang’ Yehova. (Isa. 65:13; Mark. 10:29, 30) Gibenyutho nia ebedieng’ piri. (Isa. 49:14-16) Gibenyutho bende nia icopo gene. w24.01 mba. 4-5 udu. 9-10
Kas’adek, nindo 21, dwi mir 5
Kony jutic peri kara gimediri niyero lembe peri ku tegocwiny ceke.—Tic. 4:29.
Tap i wang’ nidok i polo, Yesu upoyo wi julub pare pi tic mi miyo lembatuca i wiye “i Yeruzalem, i Yudea ku Samaria ceke, man nitundo i theng ng’om ma bor m’usagu.” (Tic. 1:8; Luka 24:46-48) I ng’eye nyanok, judong dini mi Juyahudi gimaku jakwenda Pethro giku jakwenda Yohana giterogi i wang’ Sanedrini, man ging’olo ni jumaco maeno nia gijig nirweyo, gisendogi bende. (Tic. 4:18, 21) Pethro giku Yohana giwacu kumae: “Tek etie lembe m’atira i wang’ Mungu nia wawinj wun kakare niwinjo Mungu, wung’ol wun. Wan re wacopo weko ngo niweco iwi gin ma waneno man ma wawinjo.” (Tic. 4:19, 20) Kinde ma jugonyo Pethro giku Yohana, julub girwo ku dwandgi ma tek i bang’ Yehova, ma rwone ujengere iwi timo yeny pare. Yehova udwoko wang’ rwo m’uai kud i adundegi.—Tic. 4:31. w23.05 mba. 5 udu. 11-12
Kas’ang’wen, nindo 22, dwi mir 5
Eni tie Woda m’amaru. —Mat. 17:5.
Pi oro ma wende kwanere ngo, Yehova giku Wode mir amara githeyo mer ma thuc. Mer m’i kindgine ugalu nisagu zoo. Calu ma giragora mi nindo ma tin uyero, Yehova unyutho thwolo thwolo nia emaru Yesu. Nwang’u eromo yero kende kende kumae: ‘Eni tie ng’atu m’anyong’a nega i kume.’ Ento emito wang’ey nia emaru Yesu lee, uketho elwong’e nia “Woda m’amaru.” Anyong’a unego Yehova i kum Yesu man i kum gin m’ebino ayika nitimo. (Efe. 1:7) Yesu de ubino mbe ku jiji nyanok de i kum mer pa Won. Cwinye ubino tek nia Yehova umare, uketho adundene upong’ ku merne. Pieno eyero ku tegocwinye wang’ dupa nia Wego umare.—Yoh. 3:35; 10:17; 17:24. w24.01 mba. 28 udu. 8
Kas’abic, nindo 23, dwi mir 5
E ber ning’iyo nying’ ma ber kakare ning’iyo lonyo dupa.—Rie. 22:1.
Kepar nia ng’atu moko m’ibegwoko de in re m’uyero lembe ma rac lee ku nyingi. Ing’eyo nia lembe m’eyerone tie vupo; re jumoko giyiye. Lembe ma rac magwei zoo tie nia gicaku mewo vupone, man jumange dupa de giyiye. Iromo winjiri nenedi? Copere nia acidi maeno romo ketho iwinjir rac lee. Lapor maeno copo konyowa ninyang’ i kite ma Yehova uwinjere ko kinde ma jucido nyinge. Acel m’i kind wote mi tipo ugam ucwayu vupo i wiye ni Eva ma dhaku ma kwong’a. Egam eyiyo vupone ngbaku. Vupo maeno ucwalu Adamu giku Eva nijai i kum Yehova. Pieno, dubo man tho umondo i kind dhanu. (Tha. 3:1-6; Rum. 5:12) Peko ceke ma tin wabeneno iwi ng’om, nik’ebed tho, lwiny, kadi can ma ngolo ngolo, ceke unyay nikum vupo ma Sitani umewo i podho mir Eden. Nyo vupone ku peko m’edaru kelo, ubenyayu can i Yehova de? Eyo, ubenyayu lee mandha. Re ekayu ngo lembene. Ento, ebemedere nibedo “Mungu ma jamutoro.”—1 Tim. 1:11. w24.02 mba. 8 udu. 1-2
Ceng’ soko, nindo 24, dwi mir 5
Acopo timo lembe ma rac tho rukeni nenedi, m’adub ko ni Mungu?—Tha. 39:9.
Icopo lubo lapor pa Yozefu nenedi? Lar imak yub niai kawoni iwi gin m’ibitimo saa m’abidhe biwok. Ponj niyero ungo ni piny ma Yehova udagu, man ur kadok niparu pigi. (Zab. 97:10; 119:165) E kumeno, ibikier ungo i wang’ abidhe. Saa moko nyo ing’eyo nia idaru nwang’u lemandha man nia ubemito itim ni Yehova kud adundeni ceke, re asu itie ku jiji mi thiero kwo peri ire man mi limo batizo. Ka kumeno, lapor p’ubimo Daudi copo konyi. Kway Yehova kumae: “Yeny iya, E Mungu, man ng’ey adundena. Ng’iya man ng’ey paru m’ubedieng’o cwinya. Nen ka nyo yo moko ma rac utie i iya, man tel wiya kara akwo rondo ku rondo.” (Zab. 139:23, 24) Yehova miyo mugisa ni ju “m’ubeyenye ku cwinygi ceke.” Kero m’ibetimo pi nitundo i kum lembakeca mi thiero kwo peri ire man mi limo batizo uketho ebeneno nia in de ibeyenye ku cwinyi ceke.— Ebr. 11:6. w24.03 mba. 6 udu. 13-15
Ceng’ yenga, nindo 25, dwi mir 5
Embe ku yeny mi bethiero lam kubang’ ceng’.—Ebr. 7:27.
Jalam ma dit ubed ucungo kaka dhanu i wang’ Mungu. Saa ma jubeyabu dhu tic i hema, Yehova ung’iyo Arun ubed ni jalam ma dit ma kwong’a mir Israel. Ento calu ma jakwenda Paulo ukoro, “dhanu dupa gibed giwiliri awila nibedo julam pilembe tho ubed ucerogi nimediri ku ticne.” (Ebr. 7:23-26) Calu ma julam maeno gibino bende ku dubalaga, gibed githiero lam pi dubo migi. Eno utie tung’ tung’ ma lee m’utie i kind julam ma dongo mir Israel ku Jalam ma dit ma dwong’ ma Yesu Kristu. Calu jalam mwa ma dit, Yesu Kristu utie “jatic . . . mi hema mandha ma Yehova re m’uguro ento dhanu ngo.” (Ebr. 8:1, 2) Paulo ukoro nia “calu [Yesu] kwo rondo ku rondo, ng’atu moko mbe ma biwile i tic pare mi lamulam.” Emedo nia Yesu utie ng’atu “ma leng’, m’ukoc bor ku judubo” man nia tung’ ku julam ma dongo mir Israel, “embe ku yeny mi bethiero lam kubang’ ceng’” pi dubo pare. w23.10 mba. 26 udu. 8-9
Kas’acel, nindo 26, dwi mir 5
Polo ma con ku ng’om ma con udaru kadhu.—Nyu. 21:1.
“Polo ma con” ubenyutho bimobim mi ng’om ma n’i the loc pa Sitani ku pajogi pare. (Mat. 4:8, 9; 1 Yoh. 5:19) I Biblia, “ng’om” copo nyutho dhanu ma kwo iwi ng’om. (Tha. 11:1; Zab. 96:1) Pieno, “ng’om ma con” ubenyutho dhanu ma reco. Yehova biyiko lembe m’i “polo” man m’i “ng’om” ma kawoni ayika kende ngo, ento ebikabugi cen man ebiwilogi. Ebiwilo polo ku ng’om ma kawonine ku “polo ma nyen ku ng’om ma nyen” ma tie bimobim ma nyen man kodhi dhanu de ma nyen. Yehova biyiko lembe mi ng’om man ebikeyo kum dhanu kara gidok pwe. Calu ma Isaya uewo, Yehova bidwoko ng’om zoo ni kabedo ma leng’ calu ve podho mir Eden. Ebidwoko bende ng’atuman m’i kindwa udok nyen. Kum abala, abinga, man ith udhing’ bikey, man kadok ju m’utho de bicer.—Isa. 25:8; 35:1-7. w23.11 mba. 4 udu. 9-10
Kas’ario, nindo 27, dwi mir 5
Wubed ayika.—Mat. 24:44.
“Masendi ma dit” bicaku rek. (Mat. 24:21) Ento masendi ma ditne bikoc ku peko mange dupa ma wok rek pilembe wang’eyo nia ebebino. Kago oro elufu ario (2000) udaru kadhu niai ma Yesu upoyo julub pare nia gibed ayika pi nindo maeno. Ka wayikara, ebibedo iwa yot niciro nindo maeno ma lembe bibedo tek i iye man nikonyo jumange de niciro. (Luka 21:36) Wabibedo ku yeny mi cirocir kara wawor Yehova, ma nwang’u watie ku genogen nia ebigwokowa. Dong’ wabitimo ang’o tek piny moko kunoke piny ceke mir umego ku nyimego mwa unyothere? (Hab. 3:17, 18) Kisa ma watie ko i kumgi bicwaluwa nimiyo igi kony ma gitie ku yenyne. Dong’, wabitimo ang’o ka bikwayu nia wabed ceng’ini kud umego ku nyimego mwa pi kare moko saa ma dikiri mi thek bilokiri i kumwa? (Eze. 38:10-12) Bikwayu wabed ku mer ma thuth pigi kara ukonywa nikadhu kud i nindo maeca ma lembe bibedo tek i iye. w23.07 mba. 2 udu. 2-3
Kas’adek, nindo 28, dwi mir 5
Wubed ku weng’wu lee kara kud wuwoth calu dhanu ma rieko migi mbe, ento wuwoth calu ju ma riek, man wutii ma ber mandha ku saa mwu.—Efe. 5:15, 16.
Ju m’ugamiri gicopo nwang’u ponji niai kud i lapor pa Akila giku Priska ma gitie ju m’ugamiri ma Jukristu dupa mi rundi ma kwong’a ugam umaru. (Rum. 16:3, 4) Gibed gitimo tic, gibed girweyo man gibed gikonyo jumange karacelo. (Tic. 18:2, 3, 24-26) Saa ceke ma ka Biblia ubeweco pir Akila, Priska de koso ngo. Ju m’ugamiri gicopo lubo lapor migi nenedi? Kepar pi lembe dupa m’ubekwayu in man jadhogi de utim. Nyo icopo timo lembene moko ku jadhogi kakare ma nia ng’atuman utim kende? Ku lapor, Akila giku Priska gibed girweyo lembanyong’a karacelo. Nyo wun de wubed wupangu wang’ ma pol nitimo kumeno? Akila giku Priska gibed gitimo bende tic karacelo. Copere nia in ku jadhogi wutimo ngo tic ma rom, re nyo wucopo betimo ngo tic mi ot karacelo? (Ekl. 4:9) Ka wubekonyuru i tic moko, wuwinjuru nia wun acel man wunwang’u kaka mi weco. w23.05 mba. 22-23 udu. 10-12
Kas’ang’wen, nindo 29, dwi mir 5
Kinde ma lworo ubenega, aketho genogen para i wii.—Zab. 56:3.
Saa moko wan ceke wabedo ku lworo. Ku lapor, kinde m’ubimo Saul ubino dwaru kaka Daudi kara enege, Daudi ukeco nia kwayu ering i adhura mi Jufilisti ma julwong’o Gath. E ndhu ndhu, Akic m’ubimo mi Gath uwok unyang’ nia Daudi utie jaaskari ma tek ma jugam jupaku ku wer nia unego Jufilisti ‘elufu apar (10 000).’ Pieno ‘lworo unego Daudi lee dit.’ (1 Sam. 21:10-12) Ebino lworo gin m’Akic bitimo i kume. Dong’ evoyo lworo parene nenedi? I Zaburi mi 56, Daudi ukoro kite m’ewinjere ko kinde m’ebino i Gath. Ekoro ngbeng’ thelembe m’uketho lworo ubino nege, man gin m’ukonye nivoyo lworone. Kinde ma lworo mondo i iye, eketho genogen pare iwi Yehova. (Zab. 56:1-3, 11) Daudi utimo lembe ma kakare nigeno Yehova. Ku kony pa Yehova, etimo lembe moko: Eranjere ve abelu poy i wiye. Eno uketho Akic unene ngo ni ng’atu ma copo kethe i ariti, ento calu ng’atu moko ma kony pare de mbe, e kumeno Daudi uol uboth ko.—1 Sam. 21:13–22:1. w24.01 mba. 2 udu. 1-3
Kas’abic, nindo 30, dwi mir 5
Ju ma ni kude . . . ma gitie ju ma julwong’o, ma jung’iyo man ma gigwoko bedoleng’ migi de gibiloyo.—Nyu. 17:14.
Ju ma giragora mwa ma tin uweco pigi gitie jukani? Gitie ju ma juwiro ma gicer! Pieno, kinde ma juting’o dong Jukristu ma juwiro ma fodi gin’i wi ng’om pi nidok i polo ceng’ini i ajiki mi masendi ma dit, tic migi ma kwong’a ma gibiwok timo bibedo nikiedo lwiny. I ng’ey ma gibiidho i polo, gibidikiri karacelo ku Kristu man jumalaika ma leng’ pi nikiedo lwiny ma tokcen i dhu judegi pa Mungu. Kepar nyanok! Kud iwi ng’om, Jukristune moko ma juwiro gidaru tii lee dit, man tego de umbe i kumgi. Ento i ng’ey ma gibicer pi nicikwo i polo, gibidoko giracwiya mi tipo ma tek ma tho ngo, man gibikiedo karacelo ku Yesu Kristu ma Jatel wi mony migi ma dit. I ng’ey ma lwiny mi Armagedon uthum, gibidikiri i tic mi konyo dhanu udok pwe. M’umbe jiji, kud i polo gibitimo bero dupa dit ni umego ku nyimego migi ma jumer ma gin’i wi ng’om, nisagu bero ma nwang’u giromo timo kinde ma gitie dhanu m’ukoso bedo leng’. w24.02 mba. 6-7 udu. 15-16
Ceng’ soko, nindo 31, dwi mir 5
Wumeduru niwotho nimakere ku tipo, e wubipong’o ngo awanya mi kum nyanok de.—Gal. 5:16.
Jumoko giceriri nithiero kwo migi ni Mungu man nilimo batizo kadok nwang’u dong’ gitie ayika. Saa moko nyo gibepenjiri kumae: ‘Eni kan i ng’eye apodho i dubo ma pek man jukoya ke?’ Tek lworo maeno n’i ii, cwinyi bed tek nia Yehova bimiyo iri gin ceke m’itie ku yenyne kara iwoth “i ayi m’uromo [kude] pi ninyayu anyong’a i iye i lembe ceke.” (Kol. 1:10) Ebimiyo iri bende tego mi timo gin m’atira. Edaru konyo jumange dupa. (1 Kor. 10:13) Eno utie thelembe acel m’uketho dhanu ma wendgi nok re ma jubed jukoyo kud i cokiri. Yehova konyo dhanu pare nigwoko bedoleng’ migi ire. Dhanu ceke ma gitie ku dubalaga ginwang’iri i wang’ abidhe mi timo lembe ma reco. (Yak. 1:14) Ento ng’atuman re ma ng’iyo gin m’ebitimo i saa ma kumeno. Ng’ey nia kadok ang’o de, in re m’itie ku copo mi ng’iyo kite ma kwo peri bibedo ko. Jumoko giromo kwero paru maeno, re ng’ey nia icopo bimo wi ava peri ma reco. w24.03 mba. 5 udu. 11-12