Dwi mir 4
Kas’ario, nindo 1, dwi mir 4
Itimo ira ang’o eni? . . . Pirang’o ke iwonda?—Tha. 29:25.
Jutic pa Yehova mi rundi ma con gibed ginwang’iri ku peko ma nwang’u giparu ngo. Wakewawec iwi Yakobo. Won ugam ung’olo ire nia ecidh egam dhaku i kind jumanyir pa Laban ma tie wedi pare ma jayic, man egam etielo cwinye nia Yehova bimiyo ire mugisa dupa. (Tha. 28:1-4) E Yakobo ugam utimo lembe m’atira. Eweko ng’om mi Kanan man emaku woth pi nicidho i pacu pa Laban m’ubino ku jumanyir ario: Lea man Racel. Yakobo umaru nyaku pa Laban ma nok, niwacu Racel, man eyiyo nitimo tic pi oro abiro ni won i wang’ nigame. (Tha. 29:18) Re lembe udok utimere ngo ni Yakobo calu m’elar egeno. Laban uwonde, uketho egamu Lea ma tie nyaku pare ma dit. Laban uyiyo nia Yakobo copo gamu Racel yenga acel i ng’eye, kende kende kan eyiyo nitimo tic pi oro abiro mange. (Tha. 29:26, 27) Laban utimo bende ku gondiri i tic ma giwinjiri ko ku Yakobo. I zoo, Laban uketho Yakobo utimo tic ire pi oro 20!—Tha. 31:41, 42. w23.04 mba. 15 udu. 5
Kas’adek, nindo 2, dwi mir 4
Wukonj adundewu i wang’e. —Zab. 62:8.
Waromo penjo ng’a ka watie ku yeny mi jukocwiny man mi telowici? Wang’eyo dwokowang’ penji maeno. Wacopo coro ceng’ini i vut Yehova Mungu nikadhu kud i rwo. Eno re m’utie gin m’ebekwayu i bang’wa nia watim. Ekwayuwa nia warwo wang’ udul, niwacu ‘warwo areri.’ (1 Thes. 5:17) Wacopo coro i vute nikadhu kud i rwo m’umbe lembe moko man nikwayu telowic pare i lembe ceke mi kwo mwa. (Rie. 3:5, 6) Calu ma Yehova tie Mungu ma won berocwiny, eketho ngo mupaka nia waromo rwo i bang’e wang’ adi. Yesu ugam ung’eyo nia Yehova neno rwo ni gin ma pire tek. I wang’ nibino i ng’om, Yesu ubed uneno won ubedwoko wang’ rwo mi jumaco ku jumamon ma gi weg bedopwe. Ku lapor, Yesu ubino nuti kinde ma Won ubedwoko wang’ rwo pa Ana, Daudi, Eliya ku mi jumange de dupa. (1 Sam. 1:10, 11, 20; 1 Ub. 19:4-6; Zab. 32:5) Eno re m’uketho Yesu uponjo julub pare nia girwo areri man gibed ku yiyoyic!—Mat. 7:7-11. w23.05 mba. 2 udu. 1, 3
Kas’ang’wen, nindo 3, dwi mir 4
Lworo mi dhanu kelo uwic; ento ng’atu m’uketho genogen pare i kum Yehova bibedo museme.—Rie. 29:25.
Yehoiada ma jalam ma dit ulworo Yehova. Lembuno unen kamaleng’ kinde m’Athalia ma nyaku pa Yezebel umayu ker mi Yuda ku tego. Ebino ng’atu ma kisa mbe i iye man awanya ma rac m’ebino ko pi ker uketho etimo tego ninego ju ceke ma copo dong’ camu ker, uketho i iye kadok nyikwaye! (2 Kei. 22:10, 11) Yoac m’ubino acel m’i kind awiyane udong’ kwo pilembe Yehoceba m’ubino dhaku pa Yehoiada re m’ubodhe. En ku won ot pare gikanu nyathinne man gigwoke. I ayi maeno re ma Yehoiada ku Yehoceba gigwoko ko the kwaru mi ker pa Daudi. Yehoiada ugwoko bedoleng’ pare ni Yehova man elworo ngo Athalia. Kinde ma Yoac udoko ku oro abiro, Yehoiada unyutho gwoko bedoleng’ pare kendo ni Yehova. Epangu lembe moko; ma ka lembene birombo, Yoac bidoko ubimo kum etie ku twero mi lagu ker pa Daudi. Re ka lembene urombo ngo, jubinego Yehoiada. Ku kony pa Yehova, lembene urombo. w23.06 mba. 17 udu. 12-13
Kas’abic, nindo 4, dwi mir 4
[Ng’ey] nia Ng’atu ma Malu Ngbir [bimo iwi] ker mi dhanu, man emie ni ng’atu ma tek eyenyo.—Dan. 4:25.
Nwang’u ubimo Nebukadnezar romo paru nia Daniel ujai i kume man nwang’u eromo ketho junege cen. Re Daniel unyutho tegocwiny man ekoro the lek pare asu. Copere nia ang’o m’ukonyo Daniel ninyutho tegocwiny i kwo pare zoo? Kinde ma Daniel ubino aradu, enwang’u ponji niai kud i lapor pa min giku won. (Poy. 6:6-9) Daniel ugam ujik ungo ning’eyo kende kende Cik ma dongo, calu ve Cik apar, ento bende cik ma thindho thindho m’uweco iwi gin m’ukwayu Jaisrael ucam ku m’ukwayu ngo ecam. (Law. 11:4-8; Dan. 1:8, 11-13) Daniel uponjo bende kpawa mi dhanu pa Mungu man eng’eyo lembe m’ubed unwang’ugi ka giworo ngo cik mir ukungu pa Yehova. (Dan. 9:10, 11) Lembe ma Daniel ukadhu kud i iye i kwo pare uketho cwinye doko tek nia Yehova karacelo ku jumalaika pare ma weg tego, gibino konye.—Dan. 2:19-24; 10:12, 18, 19. w23.08 mba. 3 udu. 5-6
Ceng’ soko, nindo 5, dwi mir 4
Rieko ni karacelo ku ju ma mol.—Rie. 11:2
Rebeka ubino dhaku ma riek, ma maku yub mi rieko, man m’ung’eyo saa kud ayi m’ukwayu etim iye lembe. (Tha. 24:58; 27:5-17) Re, ebino ng’atu ma wor man ma jwigere. (Tha. 24:17, 18, 65) Kan ibed idiko cingi i kum yub pa Yehova ku jwigiri calu Rebeka, ibibedo kud atelatela ma ber iwi jupewu man iwi cokiri peri bende. Ukwayu Jukristu m’uteng’ini ceke ging’ey mupaka migi. Esther ubino dhaku m’ung’eyo mupaka pare man ma nyayu anyong’a i Mungu. Eno uketho ehayere ngo kinde m’edoko dhaku p’ubimo, ento ewinjo juk pa Mordekai ma wod umin won man etiyo kude. (Est. 2:10, 20, 22) Pi nilubo lapor pare, bed isay juk mi rieko man itii kude. (Tito 2:3-5) Esther unyutho nia eng’eyo mupaka pare i ayi mange bende. Ebino nyaku ma “wang’e leng’ man ber mir anena”; re etelo ngo nen mi jumange i wiye.—Est. 2:7, 15. w23.12 mba. 19-20 udu. 6-8
Ceng’ yenga, nindo 6, dwi mir 4
Mungu dwong’ ma sagu adundewa man eng’eyo lembe ceke.—1 Yoh. 3:20.
Nidieng’ akeca pi dubo ma con utie ter ma Yehova ubemito ngo wayey. Etie ter ma wacikara nikabu. Tek wayewo dubo mwa, waloko cwinywa man wamaku yub ma kara kud wapodh kendo i iye, wacopo bedo ku genogen nia Yehova utimo iwa kisa. (Tic. 3:19) I ng’ey ma watimo lembe maeno, Yehova ubemito ngo nia wamedara nidieng’ akeca. Eng’eyo nia nidieng’ akeca romo timowa rac lee. (Zab. 31:10) Tek waweko ang’abacwiny unurowa nikadhu mukero, waromo weko niringo kwaya mi kwo. (2 Kor. 2:7) Tek ibemediri nidieng’ akeca pi dubo ma con, keth wii i kum “wekodubo” pa Mungu. (Zab. 130:4) Yehova ung’olo ni ju m’uloko cwinygi i andha man m’uweko dubo migi, ewacu kumae: “Abipoi kendo ngo pi dubo migi.” (Yer. 31:34) Eno ubenyutho nia ka Yehova utimo iri kisa, ekwanu ngo dubone kendo i wii. Cwinyi kud utur pilembe kosa peri ma con uketho ecopere ngo iri nitimo lee i tic pa Mungu. Yehova ubemedere ngo niparu pi dubo peri, man ukwayu in de kud ipar pire. w23.08 mba. 30-31 udu. 14-15
Kas’acel, nindo 7, dwi mir 4
Wucung nging’ nging’, ma wulokuru ngo.—1 Kor. 15:58.
I saa mi thong’om mi Korona, Jumulembe pa Yehova m’uwinjo telowic ma dilo mwa umiyo, giuro ang’abacwiny ma dhanu m’uwinjo lembang’eya mi vupo ginwang’iri ko. (Mat. 24:45) Wacikara ngo niwil ku “lembe ma pigi tek nisagu.” (Filip. 1:9, 10) Galuwang’ copo camu saa mwa lee dit man ecopo corowa bor ku lembakeca ma pigi tek. Lembe ma watimo i kwo mwa ma kubang’ ceng’ calu ve camu, madhu, yom, man tic, romo doko iwa ni galuwang’ tek waweko gidoko ni gin ma pigi tek nisagu zoo i kwo mwa. (Luka 21:34, 35) M’umedo maeno, kubang’ ceng’ wanwang’ara i wang’ lembang’eya iwi teliri m’i kind judong gamba. Ukwayu ngo wawek teliri maeno uwing wiwa. Kan ungo, waromo caku bedo i thenge moko i paru mwa kunoke i adundewa. Sitani betiyo ku bodho ma tung’ tung’ pi nikwiyo tego mwa mi timo gin ma ber. w23.07 mba. 16-17 udu. 12-13
Kas’ario, nindo 8, dwi mir 4
Wumeduru nitimo kumeni, wupoy ko pira.—Luka 22:19.
Ni dhanu pa Yehova, nindo mi Poy pi tho pa Kristu utie nindo ma pire tek nisagu zoo. Etie foc acel kende ma Yesu ung’olo athothi ni julub pare nia gibed gitim. (Luka 22:19, 20) Epoyo wiwa i kum kite ma wacopo nyutho ko foyofoc mwa pi lam ma Yesu thiero. (2 Kor. 5:14, 15) Emiyo iwa bende kaka mi ‘tielo cwinywa i kindwa’ kud umego ku nyimego mwa. (Rum. 1:12) Dhanu mange bende lembe ma gineno man giwinjo cwalugi nicaku wotho i yo mi kwo. Kepar bende pi kite ma Poy pi tho pa Yesu diko ko kind umego ku nyimego mwa m’i wang’ ng’om zoo. Pieno etie lembe ma kakare nia Poy pi tho pa Yesu pire ubed tek lee i iwa! w24.01 mba. 8 udu. 1-3
Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 9 mi Nisan) Luka 19:29-44
Kas’adek, nindo 9, dwi mir 4
Mungu umaru ng’om lee mandha uketho emiyo Wode ma kulong’, kara kubang’ dhanu ceke ma tek ubenyutho yiyoyic i iye kud unyothere, ento enwang’ kwo ma rondo ku rondo.—Yoh. 3:16.
Ka wabemedara ninyamu i lembe iwi welpiny ma Yehova giku Yesu giculo, e wabinyang’ nia gimaru ng’atuman m’i kindwa lee mandha. (Gal. 2:20) Jamgony utie giramiya mi mer. Yehova uthiero Yesu m’utie ng’atu ma pire tek nisagu zoo i iye pi ninyutho nia emaruwa. Eweko Wode usendere man utho piwa. Yehova ugwoko ngo mer pare ire gire, ento enyuthe kamaleng’ iwa. (Yer. 31:3) Etelowa i bang’e pilembe emaruwa. (Nen lembe m’uyenyo rombo kude i Poy mi Cik 7:7, 8.) Ng’atu moko kunoke gin moko acel de mbe ma copo poko kindwa ku mer maeno. (Rum. 8:38, 39) Mer pa Mungu uketho ibewinjiri nenedi? w24.01 mba. 28 udu. 10-11
Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 10 mi Nisan) Luka 19:45-48; Matayo 21:18, 19; 21:12, 13
Kas’ang’wen, nindo 10, dwi mir 4
Emiyo iwa genogen . . . , jubigonyo giracwiya kud i ng’eca.—Rum. 8:20, 21.
Pi genogen mi kwo i polo utie tek lee i Jukristu ma juwiro. I oro 1991, umego Frederick Franz m’ubino acel m’i kindgi uyero pi genogenne kumae: “Genogen mwa utie piny m’unuti andha, man ebipong’o kubang’e kubang’e i kadhiri ma lee nisagu kadok ma waparu, ni ng’atuman m’i kind dhanu 144000 mir udul ma nok. . . . Wabemedara nineno genogen mwane ni gin ma pire tek lee. . . . Calu wabemedara nikure, pire de ubemedere ameda nidoko tek. Watie ayika nikure. . . . Afomaru genogen mwane dong’ nisagu m’i wang’e zoo.” Kadok wabekuro kud ava nikwo rondo ku rondo i polo kunoke iwi ng’om, wan ceke watie ku genogen ma ber m’ubemiyo iwa anyong’a; man genogen mwane romo medere nidoko tek. w23.12 mba. 9 udu. 6; mba. 10 udu. 8
Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 11 mi Nisan) Luka 20:1-47
Kas’abic, nindo 11, dwi mir 4
Rimb dhieng’ man rimb diegi copo kabu ngo dubo.—Ebr. 10:4.
Jubed juketho pemlam mi mola woko atira i wang’ dhugola mi hema ma con pi niwang’u lam mi lei ma jubethiero ni Yehova. (Ai 27:1, 2; 40:29) Ento lam maeno ubed uketho ngo dubo mi dhanu uwekere zoo wi zoo. (Ebr. 10:1-3) Lam mi lei ma jubed juthiero thiri thiri i hema ubino tipopiny mi lam acel kende ma biruco dubo ceke mi dhanu. Yesu ugam ung’eyo nia Yehova uore iwi ng’om pi nithiero kwo pare calu lam mi jamgony pi dhanu. (Mat. 20:28) Pieno i saa mi batizo pare, ewodhere zoo pi nitimo yeny pa Yehova. (Yoh. 6:38; Gal. 1:4) Yesu uthiero kwo pare “wang’ acel pi nja” pi nidunyo kunoke niumo dubo pa ng’atu moko ci m’ubenyutho yiyoyic i Kristu.—Ebr. 10:5-7, 10. w23.10 mba. 26-27 udu. 10-11
Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 12 mi Nisan) Luka 22:1-6; Marko 14:1, 2, 10, 11
NINDO MI POY PI THO PA YESU
I ng’ey mwony pa ceng’
Ceng’ soko, nindo 12, dwi mir 4
Giramiya ma Mungu umiyo mi mananu re en e kwo ma rondo ku rondo nikadhu kud i bang’ Kristu Yesu Rwoth mwa.—Rum. 6:23.
Wan wa dhanu wambe ku copo mi gonyara giwa kud i dubo man tho. (Zab. 49:7, 8) Pieno Yehova ung’iyo nioro Wode ubin umii kwo pare pi nilaruwa. Ugam ukwayu gin ario ceke gitim kero ma lee pi nitimo lembuno. Ka wabemedara ninyamu i lembe iwi gin ma Yehova giku Yesu gitimo iwa, e foyofoc mwa de bimedere ameda pi jamgony. Kinde m’Adamu dubo, ebayu genogen mi kwo ma rondo ku rondo pire kende ngo, ento bende pi nyithindhe ceke. Pi nigonyo gin m’Adamu bayu, Yesu uthiero kwo pare ma pwe ni lam. I kind nindo ceke ma Yesu kwo iye iwi ng’om, “etimo ngo dubo man kadok ndra de junwang’u ngo i dhoge.” (1 Pet. 2:22) Pieno i saa m’ebetho, nwang’u kwo pare urombo tap ku m’Adamu bayu.—1 Kor. 15:45; 1 Tim. 2:6. w24.01 mba. 10 udu. 5-6
Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 13 mi Nisan) Luka 22:7-13; Marko 14:12-16 (Lembe m’utimere i ng’ey mwony pa ceng’: Nindo 14 mi Nisan) Luka 22:14-65
Ceng’ yenga, nindo 13, dwi mir 4
Emondo i Kamaleng’ m’usagu ku rimb diegi kadi ku rimb nyithi dhieng’ ungo, ento ku rimbe gire, wang’ acel pi nja man enwang’u iwa both ma rondo ku rondo.—Ebr. 9:12.
I ng’ey ma Yesu ucer, emondo i Kamaleng’ m’usagu mir hekalu mi tipo. Kawoni wacopo neno kamaleng’ nia yub ma Yehova umaku pi thier ma leng’ m’ujengere iwi lam mi jamgony man iwi tic mi lamulam pa Yesu Kristu, uloyo zoo. Jalam ma dit mir Israel ubed umondo ku rimb lei ma jubethiero i Kamaleng’ m’usagu ma jutimo ku cing’. Yesu ke umondo “i polo ku kume,” m’utie kabedo ma leng’ nisagu zoo, pi ninyuthere i wang’ Mungu. Kuca, ewok enyutho nia emiyo kwo pare ma leng’ piwa ‘pi nikabu dubo cen nikadhu kud i lam m’ethierere ko en gire.’ (Ebr. 9:24-26) Wan ceke wacopo timo thier ni Yehova i hekalu pare mi tipo, kadok watie ku genogen mi kwo i polo kunoke iwi ng’om. w23.10 mba. 28 udu. 13-14
Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 14 mi Nisan) Luka 22:66-71
Kas’acel, nindo 14, dwi mir 4
Dong’ wacoru i kum komker mi bero ma yawe mbe ku tegocwinywa.—Ebr. 4:16.
Wakepar pi tic ma Yesu ubetimo i polo calu Ubimo mwa man Jalam mwa ma dit ma nyang’ kudwa. Nikadhu kud i bang’e, wacopo coro i kum “komker mi bero ma yawe mbe” pa Mungu ku yore mi rwo man wakwayu kisa ku kony “tap i saane.” (Ebr. 4:14, 15) Dong’ kud wawek nindo acel de ukadhi ma waparu ngo pi gin ma Yehova giku Yesu gidaru timo man gibemediri nitimo iwa. Ukwayu mer ma gimaru kowa umul adundewa man ucwalwa nibedo kud amora i tic pa Yehova. (2 Kor. 5:14, 15) Yo acel ma ber ma wanyutho ko foyofoc mwa utie nikonyo jumange gidok Jumulembe pa Yehova man julub pa Yesu. (Mat. 28:19, 20) Eno utie gin ma jakwenda Paulo de utimo. Egam eng’eyo nia yeny pa Yehova utie nia “kwond dhanu ceke gibothi man gituc i bang’ ng’eyong’ec ma tap mi lemandha.”—1 Tim. 2:3, 4. w23.10 mba. 22-23 udu. 13-14
Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 15 mi Nisan) Matayo 27:62-66
Kas’ario, nindo 15, dwi mir 4
Tho bibedo nuti kendo ngo, kadok lembcan, kadi nduru, kadok remokum de bibedo nuti kendo ngo.—Nyu. 21:4.
Ju dupa m’i kindwa betiyo ku giragora maeno ma mulo adunde saa ma giberweyo pi niweco iwi kwo mi paradizo. Ang’o ma copo tego cwinywa man cwiny jumange nia mugisa ma juweco pire i Lembanyutha 21:3, 4 bitimere andha? Yehova umiyo iwa thelembe ma copo ketho wabedo ku genogen i lembang’olane. Thelembe m’ucwaluwa nigeno paradizo ma Yehova ung’olo, nwang’ere i verse ma e: “Ng’atu m’ubedo iwi komker uwacu kumae: ‘Nen! Abedwoko gin ceke nyen.’ Eyero bende kumae: ‘Kiew, kum lembe maeni gi mandha man ma jugeno.’ Man ewacu ira kumae: ‘Gidaru timiri! An a Alfa man Omega, acaki man ajiki.’”—Nyu. 21:5, 6a. w23.11 mba. 3 udu. 3-5
Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 16 mi Nisan) Luka 24:1-12
Kas’adek, nindo 16, dwi mir 4
Mediri ninyutho ni awobi nia gibed ma wigi tiyo ma ber.—Tito 2:6.
Jalawobi nyutho nia etie ku copo mi paru i lembe nwang’u ebetimo ng’iyong’ic ma ber iwi kendi man ruko. Wang’ ma pol, ju ma wodho ayi ma nyen mi kendi man ma yawu pire gibedo dhanu ma timo ngo ni Yehova kunoke ma timo lemsasa mi tarwang’. Paru migi mi lemsasane nen i ayi kendi ma rido kumjo kunoke ma ketho nico nen ve dhaku. Kan umego m’aradu m’ubeteng’ini i tipo ubeng’iyo gin m’ukwayu ekendi, ebiweko cik mir ukungu mi Biblia re m’utel wiye man ebilubo lapor ma ber mir umego mange. Ecopo penjere kumae: ‘Nyo ng’iyong’ic para nyutho nia wiya ubetiyo ma ber kunoke nia abeworo jumange? Nyo kit kendi para ketho jumange gineno yot yot nia abetimo ni Mungu?’ (1 Kor. 10:31-33) Umego m’aradu m’utie ku copo mi paru i lembe binwang’u bero i wang’ umego ku nyimego pare kende ngo, ento bende i wang’ Won m’i polo. w23.12 mba. 26 udu. 7
Kas’ang’wen, nindo 17, dwi mir 4
Ker para tie ngo mi ng’om maeni. Ka nwang’u Ker para ubino mi ng’om maeni, nwang’u jutic para gikiedo.—Yoh. 18:36.
Con, “ubimo ma yor ariwa ma piny” unyayu ragedo i kum dhanu pa Yehova. (Dan. 11:40) Ku lapor, i caku mi rundi dage mi 20, jutwiyo umego dupa pilembe gikwero nibedo i thenge moko ci mi lemgamba man juriemo awiya moko mi Jumulembe kud i somo de pi thelembe ma rom eno. Ento i kind oro m’ukadhu ceng’ini eni, gwoko bedoleng’ mi jutic pa Yehova ma gibekwo i the bimobim p’ubimo maeno unwang’ere i amulaic i ayi mange dupa. Ku lapor, i saa mi propagand, saa moko Jakristu ubed unwang’ere nia ukwayu ecwak thenge moko mi lemgamba kunoke ng’atu moko ma jubibolo kwir i wiye. Eromo bolo ngo kwir, re lundo i paru pare kunoke i adundene nwang’u ebecwaku thenge moko. I andha, pire tie tek nia kud wacwak thenge moko ci mi lemgamba, nik’ebed i timo mwa, i paru mwa kadi i adundewa!—Yoh. 15:18, 19. w23.08 mba. 12 udu. 17
Kas’abic, nindo 18, dwi mir 4
Dong’ jupak Yehova, en m’eyeyo ter mwa kubang’ rupiny.—Zab. 68:19.
Kinde ma waberingo kwaya mi kwo, wacikara ‘niringe i ayi ma wacopo nwang’u ko [sukulia].’ (1 Kor. 9:24) Yesu uyero nia “camu m’akeca ku meth m’ukadhu mukero man adieng’acwiny mi kwo” de romo ‘nurowa.’ (Luka 21:34) Giragora maeni ku mange de, copo konyi nineno alokaloka m’ukwayu itim kara iring kwaya mi kwo ma ber. Cwinywa copo bedo tek nia wabiloyo kwaya mi ng’wec mi kwo pilembe Yehova bimiyo iwa tego ma watie ku yenyne. (Isa. 40:29-31) Pieno, kud ivoci! Lub lapor pa jakwenda Paulo m’uketho wiye zoo i kum sukulia ma ni wang’e. (Filip. 3:13, 14) Ng’atu moko mbe ma copo ringo kwayane kakeri, re ku kony pa Yehova icopo loyo. Yehova romo konyi kara iyey ter peri man ikab cen ter ma tijgi mbe. Ku Yehova i ng’eti, icopo ringo kwayane ku cirocir man iloye! w23.08 mba. 31 udu. 16-17
Ceng’ soko, nindo 19, dwi mir 4
Yung wuru ku meru.—Ai 20:12.
Kinde ma Yesu ubino ku oro 12, junyodo pare gipoy nia edong’ i ng’eygi i Yeruzalem. (Luka 2:46-52) Nwang’u ukwayu Yosefu giku Maria ginyang’ nia i ng’ey foc awiya migi ceke utie i kind udul dhanu. Kinde ma ginwang’e, Maria uweco i wiye pilembe edong’ i Yeruzalem! Nwang’u Yesu romo yero nia junyodo pare giweco ire rac. Ento edwoko igi wec i adundo man ku woro. Re “ginyang’ ungo i wec m’eyero.” Kadok kumeno de, “emedere nibedo wor igi.” Aradu, nyo saa moko ebedo iri tek niworo junyodo peri kinde ma gitimo kosa moko kunoke gibenyang’ ungo kudi? Ang’o ma copo konyi? Bed ipar pi kite ma Yehova winjere ko. Biblia uyero nia kan ibeworo junyodo peri, ‘ibinyayu mutoro i Rwoth.’ (Kol. 3:20) Yehova ung’eyo nia saa moko junyodo peri ginyang’ ungo kudi kunoke giketho cik m’umaku piny ungo. Re kan asu ing’iyo niworogi, ibinyayu mutoro i iye. w23.10 mba. 7 udu. 5-6
Ceng’ yenga, nindo 20, dwi mir 4
[Wubed] dhanu ma i lembe migi tek ungo, man saa ceke [wunyuth] molcwiny ni dhanu ceke.—Tito 3:2.
Nyathin wedu moko mi somo romo yero nia mito Jumulembe pa Yehova gilok nen migi iwi lembe m’uneno timo ribiri co ku co kunoke mon ku mon. Saa moko romo kwayu wanyuth ire nia waworo twero pa ng’atuman mi maku yub. (1 Pet. 2:17) I ng’eye, waromo nyutho ire cik mir ukungu mi Biblia man bero ma wanwang’u ka waworogi. Ka ng’atu moko ubekwero magwei lembe mwa, mito ngo wagen nia wadaru nyang’ i paru pare. Ku lapor, iromo timo ang’o ka nyathin wedu moko mi somo uyero iri nia etie lembe mi lewic niyiyo nia Mungu nuti? Nyo ibeparu nia eyiyo nia piny ulokere aloka man nia eng’eyo lembe lee iwi lembuno? I andha, copere nyo ewinjo kende kende lembe ma dhanu beyero. Ku lapor, icopo nyutho ire kaka ma jukoro iye lembe iwi cwic i jw.org. Saa moko nyo i ng’eye eromo maru ewec iwi thiwiwec kunoke video moko m’enwang’u i iye. Ka wabedwoko wang’ lembe ni dhanu i ayi ma cuu, eno romo cwalugi niwilo nen migi. w23.09 mba. 17 udu. 12-13
Kas’acel, nindo 21, dwi mir 4
In, E Yehova, i ber man itie ayika niweko lembe; mer peri ma lokere ngo tie lee dit ni dhanu ceke ma gibelwong’i.—Zab. 86:5.
Cwinywa copo bedo tek nia Yehova bitiyo kudwa man ebimiyo iwa mugisa kadok watimo kosa, eno ke nwang’u wabeii nitimo alokaloka m’ukwayere man wabejengara i wiye. (Rie. 28:13) Samson ubino ku dubalaga; re eweko ngo nitimo ni Yehova kadok i ng’ey kosa ma lee m’etimo. Yehova de ujigo ngo nitiyo kude; edok etiyo kude kendo i ayi ma segi. Yehova umedere ninene ni won yiyoyic ma lee, uketho eroyo nyinge i kind weg yiyiyoc ma jukiewo pigi i Juebrania thek 11. Etie lembe ma tielo cwiny lee ning’eyo nia wabetimo ni Wegwa m’umaruwa man m’utie ayika nimiyo iwa tego, asagane kinde ma wanwang’u nia wavoc! Dong’ calu Samson, wek wan ceke wakway Yehova kumae: “Akweyi, poy pira man mii ira tego.”—Pok. 16:28. w23.09 mba. 7 udu. 18-19
Kas’ario, nindo 22, dwi mir 4
Saa ceke wubepoy pi bino mi ceng’ pa Yehova.—2 Pet. 3:12.
Calu ma wacuku paru pi nindo pa Yehova, eno ubecwaluwa nirweyo lembanyong’a ni jumange. Re saa moko waromo bedo ku jiji mi weco i bang’ dhanu. Pirang’o? Pilembe waromo lworo wec man timo migi. Lembuno ugam utimo Pethro. I uthieno ma jubeng’olo lembe pa Yesu, elworo niyero nia etie acel m’i kind julub pare man ekwero wang’ dupa nia kadok ang’eya de eng’eye ngo. (Mat. 26:69-75) Re en ma rom edog eyero ku tegocwinye kumae: “Kud wulwor gin ma gibelworo, kadi cwinywu de kud ung’abere.” (1 Pet. 3:14) Wec maeno ubetego cwinywa nia wacopo voyo lworo pa dhanu. Ang’o ma copo konyowa nivoyo lworo mi dhanu? Pethro uyero iwa kumae: “Wudwok Kristu udok leng’ i adundewu calu Rwoth.” (1 Pet. 3:15) Eno ubenyutho niparu pi dito man tego pa Rwoth man Ubimo mwa ma Kristu Yesu. w23.09 mba. 27-28 udu. 6-8
Kas’adek, nindo 23, dwi mir 4
Kud juwinj nyanok de pi lembsasa mi tarwang’ i kindwu, kadi pi kwond sasa moko ci.—Efe. 5:3.
Wan bende wacikara nimedara nibedo ku wang’wa i kum “tic mi mudho.” (Efe. 5:11) Ka ng’atini ubemedere nineno, niwinjo kunoke niweco iwi lembe m’ucido kunoke iwi lemsasa, edoko ire yot nipodho i timo ma reco. (Tha. 3:6; Yak. 1:14, 15) Ng’om pa Sitani ubemito wondo wang’wa kara wapar nia gin m’ucido man ma Yehova neno ni lemsasa utie rac ungo. (2 Pet. 2:19) Acel m’i kind bodho ma Wonabali ubetiyo ko niai con utie niwondo wang’ dhanu kara kud gibed ku copo mi ng’iyo gin ma ber ku gin ma rac. (Isa. 5:20; 2 Kor. 4:4) Pieno etie ngo lembe mi wang’u ic ka film, program mi televizio man kusika ma tung’ tung’ mir Internet ubemewo paru m’ukoc ku cik mir ukungu ma pwe pa Yehova. Sitani ubemito wondo wang’wa kara wapar nia timo man kura m’ucido copo timowa rac ungo.—Efe. 5:6. w24.03 mba. 22 udu. 8-10
Kas’ang’wen, nindo 24, dwi mir 4
Dhanu maeno gibetimo tic ma leng’ m’utie ayi ma tap man tipopiny mi gin m’i polo.—Ebr. 8:5.
Hema ubino giedo moko ma Juisrael gibed giwotho ko i wigi saa ceke ma gibedagu kagonjo. Gitiyo kude pi oro ma romo kago dak abic (500) nitundo ma jugiero hekalu mi Yeruzalem. (Ai 25:8, 9; Wel 9:22) Hema ubino kabedo ma dit m’ubed ukonyo Juisrael nithiero lam man nirwo ni Mungu. (Ai 29:43-46) Ento, hema ubed unyutho bende ayi pa piny moko ma ber nisagu. Ebino “tipopiny mi gin m’i polo,” man ebed enyutho hekalu ma dit mi tipo pa Yehova. Jakwenda Paulo uyero nia “hema maeni utie giranyutha pi saa ma kawoni.” (Ebr. 9:9) Eno ubenyutho nia i saa m’ebekiewo barua ni Juebrania, nwang’u dong’ Jukristu gibetimo thier ni Mungu i hekalu mi tipo m’ucaku tic i oro 29 N.N.Y. I oro maeno, Yesu ulimo batizo man ecaku timo calu “jalam ma dit ma dwong’” pa Yehova i hekalu mi tipo.—Ebr. 4:14; Tic. 10:37, 38. w23.10 mba. 25-26 udu. 6-7
Kas’abic, nindo 25, dwi mir 4
Wuwek dhanu ceke ung’ey nia wutie dhanu ma i lembe mwu tek ungo.—Filip. 4:5.
Kara lembe uwoth ma ber ni Jukristu i thenge mi tipo, gicikiri nibedo ayika ni deny. Nenedi? Wacikara nibedo ma i lembe mwa tek ungo, eno ke nwang’u wabeng’iyo kud alokaloka m’uwok i kwo mwa, man nwang’u wabeworo paru man yub mi jumange. Calu ma watie jutic pa Yehova, wamito wabed dhanu ma i lembe mwa tek ungo. Wamito bende wabed weg jwigiri man weg kisa. Julwong’o Yehova nia “Cana” pilembe ecungo nging’ nging’, m’elokere ngo. (Poy. 32:4) Re i lembe pare tek ungo. Calu ma lembe mi ng’om ubelokere, Yehova de ubemedere nitimo alokaloka kara lembakeca pare upong’ kubang’e kubang’e. Yehova ucwiyo dhanu i ayi pare, niwacu ku copo mi ng’iyo kud alokaloka. I Biblia, emiyo iwa cik mir ukungu ma terere ma konyowa nimaku yub mi rieko kadok nwang’u wabenwang’ara i wang’ peko ma rukani de. Lapor pa Yehova en gire man cik mir ukungu m’emiyo iwa ubenyutho kamaleng’ nia kadok nwang’u etie “Cana” de, re i lembe pare tek ungo. w23.07 mba. 20 udu. 1-3
Ceng’ soko, nindo 26, dwi mir 4
Kinde m’adieng’acwiny unura, ijuko cwinya man ikwiyo cwinya.—Zab. 94:19.
I Biblia, Yehova uporere ku mego ma jamer. (Isa. 66:12, 13) Kepar pi mego moko m’ubegwoko nyathin pare ku mer man ma pong’o yeny pare ceke. Ka wan’i peko moko, cwinywa ubed tek nia Yehova umaruwa. Ejigo ngo nimaruwa kadok kinde ma watimo kosa. (Zab. 103:8) Ku lapor, thek mir Israel uloko ng’eye ni Yehova wang’ udul. Ento kan eloko cwinye, ebed enyutho ire mer ma lokere ngo. Yehova uyero ire kumae: “In i gin ma pire tek i wang’a, man mi yung, man ameri.” (Isa. 43:4, 5) Mer pa Yehova ulokere ngo. Kadok watimo kosa ma pek de, ka waloko cwinywa man wadwogo i bang’e, wabinwang’u mer m’emaru kowa ubedo kakare. Eng’olo nia ‘ebiweko iwa mi magwei.’ (Isa. 55:7) Biblia uyero nia i ng’ey ma Yehova uweko iwa, wabikwo i ‘nindo mi nwang’u yom m’uai i bang’e en gire.’—Tic. 3:19. w24.01 mba. 27 udu. 4-5
Ceng’ yenga, nindo 27, dwi mir 4
Cing’ Yehova Mungu para ubino i wiya.—Ezr. 7:28.
Yehova copo konyowa i saa ma lembe tie tek i iye. Ku lapor, ka wabekwayu jadit tic mwa nia ewek iwa nindo moko kara wadikara i coko moko ma dit, kunoke nia eyik i program mwa mi tic kara wabed wadikara i coko mwa ceke, eno copo miyo iwa kaka mi neno cing’ Yehova i kwo mwa. Adwogi mi lembene romo wang’u iwa lii. Lembuno ketho genogen mwa doko tek magwei iwi Yehova. Ezra urwo i bang’ Yehova ku jwigiri pi nikwayu kony. Saa ceke ma ka cwiny Ezra ung’abere pi gin m’ukwayu etim, ebed erwo i bang’ Yehova ku jwigiri. (Ezr. 8:21-23; 9:3-5) Timo parene ucwalu jumange de nidiko cing’gi kude man nilubo lapor mi yiyoyic pare. (Ezr. 10:1-4) Saa ma cwinywa ubedieng’ akeca pi yeny mwa mi thenge mi kum kunoke pi juot mwa, ukwayu warwo i bang’ Yehova ku tegocwiny ma nia ebikonyowa. w23.11 mba. 18 udu. 15-17
Kas’acel, nindo 28, dwi mir 4
[Abraham] ubedo ku yiyoyic i Yehova, man ekwane ire ni bedopwe.—Tha. 15:6.
Yehova ubekwayu ngo nia kara elwong’wa ni weg bedopwe, wacikara nitimo tap tap gin m’Abraham utimo. I andha, yore tie dupa ma wacopo nyutho ko yiyoyic mwa nikadhu kud i timo. Wacopo jolo dhanu ma fodi gitie welo i cokiri mwa, wakonyo umego ku nyimego mwa ma gitie andha i yeny, man watimo bero ni wedi mwa, kum lembe maeno ceke nyayu anyong’a i Mungu man ketho emiyo iwa mugisa. (Rum. 15:7; 1 Tim. 5:4, 8; 1 Yoh. 3:18) Yore acel ma pire tek nisagu zoo ma wanyutho ko yiyoyic mwa ku timo utie nirweyo lembanyong’a kud amora. (1 Tim. 4:16) Wan ceke wacopo nyutho nikadhu kud i timo mwa nia watie ku yiyoyic nia lembang’ola pa Mungu bipong’o andha man nia etimo lembe kwa i atira. Tek wabetimo kumeno, cwinywa bed tek nia ebikwanuwa ni weg bedopwe man ebilwong’owa jurimbe. w23.12 mba. 2 udu. 3; mba. 6 udu. 15
Kas’ario, nindo 29, dwi mir 4
Bed tek, man inyuthri giri nia in i nico.—1 Ub. 2:2.
Kinde m’ubimo Daudi udhingo tho, eyero ni Suleman wec mi giragora ma malu eno.(1 Ub. 2:1, 3) Etie ber ni Jukristu ma co ma tin zoo nitiyo ku juk maeno. Pi nitimo kumeno, gicikiri niworo cik pa Mungu man nitiyo ku cik mir ukungu mi Biblia i gin ceke ma gibetimo. (Luka 2:52) Pirang’o pire tie tek lee nia umego m’aradu gidok Jukristu m’uteng’ini? Umego gitie ku rwom dupa ma pigi tek i kind juruot man i cokiri. Umego m’aradu, m’umbe jiji idaru paru pi rwom m’iromo bedo ko i anyim. Saa moko nyo ibemito icak tic mi saa ceke, idok jakony tic, man i ng’eye jadit cokiri. Iromo ng’iyo bende nigamu dhaku man ninyolo awiya. (Efe. 6:4; 1 Tim. 3:1) Pi nitundo i kum lembakeca maenogi man nipong’ogi ma ber, ukwayu ibed Jakristu m’uteng’ini i tipo. w23.12 mba. 24 udu. 1-2
Kas’adek, nindo 30, dwi mir 4
Saa bidoko nok ira kan aketho amedara nikoro lembe ma Gideon … utimo.—Ebr. 11:32.
Yehova umiyo tic mi gwoko rombe pare ma pigi tek i iye i kor judong cokiri. Jumaco maeno ma gimiiri gimaru rwom migi mi timo ni umego ku nyimego, man gibetimo tego nibedo “jukwac” m’ubegwokogi i andha. (Yer. 23:4; 1 Pet. 5:2) Watie ku foyofoc lee dit pi jumaco maeno ma gin’i cokiri mwa! Judong cokiri gicopo nwang’u ponji niai kud i lapor pa Gideon m’ubino japoklembe. (Ebr. 6:12) Ebino jagwok dhanu pa Mungu man jakwac migi. (Pok. 2:16; 1 Kei. 17:6) Calu Gideon, judong cokiri de jung’iyogi pi nigwoko dhanu pa Mungu i saa ma lembe tie tek mandha. (Tic. 20:28; 2 Tim. 3:1) Wacopo nwang’u ponji niai kud i lapor mi jwigiri man mi woro ma Gideon unyutho. Kinde m’ebetimo tic ma jumiyo i kore, cirocir pare unwang’ere i amulaic. Dok nwang’u watie judong cokiri kunoke ngo, wacopo medo ninyutho foyofoc mwa pi judong cokiri. Wacopo diko cingwa ku jumaco maeno ma giteng’ini i tipo pi tic ma tek ma gibetimo.—Ebr. 13:17. w23.06 mba. 2 udu. 1; mba. 3 udu. 3