KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr25 Dwi mir 5 mba. 1-11
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2025
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 5
  • YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 5
  • YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 5
  • YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 5–NINDO 1, DWI MIR 6
  • YENGA MI NINDO 2-8, DWI MIR 6
  • YENGA MI NINDO 9-15, DWI MIR 6
  • YENGA MI NINDO 16-22, DWI MIR 6
  • YENGA MI NINDO 23-29, DWI MIR 6
  • YENGA MI NINDO 30, DWI MIR 6–NINDO 6, DWI MIR 7
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2025
mwbr25 Dwi mir 5 mba. 1-11

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 5

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 12

Tic ma tek ketho junwang’u sukulia

w16.06-E mba. 30 udu.¶6

Kite pa Mungu ma pire tek nisagu Dhiama

Jutic pa Yehova moko giromo nwang’iri i lembe ma dong’ nipong’o kadok yeny ma pigi tek i kwo migi de doko tek. Kakare ma gisai i ayi m’atira ngo lembe moko ma romo konyogi yot yot, gitimo tic ku tego man kud amora. I ayi maeno re ma ginyutho nia pi kite pa Mungu ma beco m’uketho i iye nibedo dhanu m’atira utie tek i igi nisagu giki moko ci mi kum.​—Rie. 12:24; Efe 4:28.

w15-E 1/2 mba. 5 udu.¶4-6

Kite m’iromo nwang’u ko anyong’a i tic ma tek

Ukwayu wapar cuu i penji ma tokcen eno, kum wanwang’u anyong’a kinde ma ka wabeneno kite ma tic ma tek ma wabetimo ubekonyo ko jumange. Yesu uyero kumae: “Nimiyo nyayu anyong’a lee ma sagu nigamu agama.” (Tic 20:35) M’umedo dhanu ma ginwang’u bero nikum tic mwa, calu ve jung’iew man jurutic, dhanu mange bende unuti ma tije ubekonyogi. Dhanu maeno uketho i iye juruot mwa man ju ma gitie i yeny.

Juruot mwa. Kinde ma jawi ot ubetimo tic ma tek pi nipong’o yeny mi juruot pare, ekonyogi i yore ario. Mi kwong’o, epong’o yeny migi ma pigi tek pi kwo calu ve, cam, kendi man kabedo. Kumeno re ma nwang’u ebetiyo cuu ku rwom ma Mungu umiyo ire mi ‘pong’o yeny mi jupare asagane mi juode ma dhe.’ (1 Timoteo 5:8) Mir ario, ng’atu ma timo tic kud amora ponjo jumange bende nitimo tic ma tek nikadhu kud i lapor pare. Shane ma juweco pire i thiwiwec m’ukadhu uyero kumae: “Baba timo tic aketha cwinye uketho etie lapor ma ber; etie jatic m’atira m’utimo tic i kwo pare zoo; ticne m’etimo akeca ubino guro bau. Nikadhu kud i lapor pare, aponjo timo tic mi cing’ man yiko piny ma romo konyo jumange.”

Dhanu ma gin’i yeny. Jakwenda Paulo umiyo ni Jukristu juk ma nia ‘gitim tic ma tek . . . kara gibed ku piny moko ma giromo konyo ko ng’atu m’utie i yeny.’ (Juefeso 4:28) I andha, ka wabetimo tic ma tek pi nipong’o yeny mwa man mi juruot mwa, eromo copere iwa bende nipong’o yeny mi jucan. (Lembrieko 3:27) Pieno, tic ma tek romo ketho wabedo kud anyong’a ma junwang’u ka jubemiyo.

Lonyo mi tipo

ijwyp-E thiwiwec mi 95 udu.¶10-11

Nyo atie ng’atu ma ng’iyo kud alokaloka?

● Ke ng’ii cuu i lembe m’ibenweng’iri ko. Ponj niketho tung’ tung’ i kind lembe ma dongo ku ma thindho. Biblia uyero kumae: “Kwinyo pa jakasegu ng’eire pio; Ento ng’atu ma won pidoic umo lewic.” (Lembrieko 12:16) Lembe ceke ngo m’ukwayu ubed unyai ng’eicwiny i ii.

“I somo, awiya ubed uwagiri iwi lembe ma nwang’u kabang’e de mbe. Ka gidok gineno lembene kinde ma juwodhgi mi kalasi uketho i yamu, geicwiny migi lund opo aopa. Timo kumeno jwigo copo migi mi ng’iyo i lembe ajwiga.”​—Joanne.

YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 5

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 13

Kud iwek “thala pa jadubo” uwond weng’i

it-2-E mba. 196 udu.¶2-3

Thala

Kite mange ma jutiyo ko kude i ayi mi lapor. Juporo piny ma ng’atini tiyo ko pi nimenyo yo pare ku thala. Ku lapor maeno, lembrieko uketho tung’ tung’ i kind won bedopwe ku jadubo; eyero kumae: “Der mi weg bedopwe rieny terere, Ento thala mi jutimrac bitho.” (Rie 13:9, NWT) Der pa won bedopwe medere asu nirieny ma tar. Thala pa judubo de nen ve nia eberieny man nia yo pare de tie leng’, ento Mungu biketho thalane bitho man ebidong’ i mudho cil ma tiende bikier ko. Lembe ma kumeno bitimo ng’atu m’ulamu won kunoke min.​—Rie 20:20.

Tek ‘thala pa ng’atu moko utho,’ eno nyutho nia anyim pare mbe. Lembrieko mange uyero kumae: “Kum sukulia moko bibedo umbe ni ng’atu ma rac; Thala pa jadubo bitho.”​—Rie 24:20.

w12-E 15/7 mba. 12 udu.¶3

Tim ni Mungu mi bedagonya

3 Ka Sitani utuc niwondo dhanu ario ma pwe man giracwiya mi tipo nijai i kum dito pa Yehova, eromo wondo wan bende. Ewilo ngo bodho pare. Ebepimo niwingo wiwa ku paru ma nia cik mir ukungu pa Mungu diyojo man nia ebecerowa nitimo lembe ma nyang’uwa man ma wamaru. (1 Yohana 5:3) Paru maeno copo bedo ku tego i wiwa ka wabenwang’ara kaka m’enyai lee i iye. Nyamego ma oro pare 24 ma saa moko upodho i tarwang’ uyero kumae: “Jurimo ma reco ubino kud atelatela ma lee i wiya, akecane pilembe abino mito ngo abed ku paru m’ukoc ku mir aradu wada.” Copere nyo in de idaru nweng’iri i wang’ lembe ma rom.

w04-E 15/7 mba. 31 udu.¶6

“Ku ba dhanu ceke ma riek etimo ku ng’eyong’ec”

Ng’atu ma bedo ku wang’e man ng’atu m’atira ma timo lembe ku ng’eyong’ec binwang’u mugisa. Suleman uyero kumae: “Ng’atu ma pwe camu ma romo ng’eyong’ec pare; Ento i jadubo yeng’ ungo.” (Lembrieko 13:25) Yehova ung’eyo lembe ma ber iwa i kit lembe moko ci m’i kwo mwa; ebed lembe m’uneno juruot mwa, winjiri mwa ku jumange, tic mi lembanyong’a man eng’eyo lembe ma berne kadok i saa ma wanwang’u iye twiny. Ka wabetiyo cuu ku juk ma nwang’ere i Lembe pare, wabikwo kwo mir anyong’a.

Lonyo mi tipo

it-2-E mba. 276 udu.¶2

Mer

Juromo nyutho mer i ayi ma rac. Pi thelembe maeno, ubenen nia ng’atini romo nyutho mer mandha kende kende kan ebesayu man ebelubo telowic mi tipo ma leng’ pa Mungu man m’i Lembe pare Biblia. Ku lapor, janyodo romo maru nyathin pare. Ento eromo nyutho merne i ayi ma cuu ngo kunoke eromo weko kite m’ebewinjere ko re m’utel wi mer m’ebenyutho ni nyathin pare; eno uketho emiyo piny ceke ma nyathin ne ukwayu. Eromo tiyo ngo ku dito pare m’etie ko janyodo pi nimiyo twiny man matira ni nyathin pare. (Rie 22:15) Kite maeno ma jubeparu nia utie mer romo ketho juruot giparu nia gibekwo ma ber, re i andha nwang’u ng’atu m’ubenyuthe ubedieng’ pire gire. Biblia uyero nia ng’atu m’ubetimere kumeno ubenyutho ngo mer ento adegi, pilembe ebetimo ngo lembe ma bibodho kwo pa nyathin pare.​—Rie 13:24; 23:13, 14.

YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 5

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 14

Ng’ii cuu i yub ceke m’ibemaku i saa mi peko ma wok rek

w23.02 mba. 23 udu.¶10-12

Nen kwo ni giramiya pa Mungu ma pire tek

10 Peko moko nuti ma wambe ku copo mi cerogi. Asagane peko ma wok rek, thong’om, man lwiny. Ento tek gitundo, wacopo bodho kwo mwa tek wabeworo cik ma gavmenti umiyo, ayi m’umaku juring ko, ku cikne mange. (Rum. 13:1, 5-7) Pekone moko wacopo urogi, pieno mito wawor telowic ma gavmenti ubemiyo kara wabed ayika pi lembenegi. Ku lapor, wacopo kanu pii ku cam ma nyothere ngo pio, man jamtic mange mir ularng’adi ma pigi tek.

11 Wacopo timo ang’o tek twoyo ma dak adaka upodho i kabedo ma wan’i iye? Saa maeno wacikara niworo cik m’ubekwayere; calu ve lwoko cing’, ketho kindjo ubed bor bor, kendo maske, man nikoyiri kendjo tek emakuwa. Timo lembuno binyutho nia wabeneno kwo ni giramiya ma pire tek m’uai i bang’ Mungu.

12 Saa ma peko moko utundo, jucopo caku mewo rwonglembe mi vupo i kind jurimbwa, i kind jirani mwa man i lembang’eya. Kakare niyiyo “lembe ceke” ma wabewinjo, mito wawinj lemandha ma gavmenti ubeyero man ma dokta gibeyero. (Som Lembrieko 14:15.) Guriri m’utelowic ku filial, gitimo kero cuu mandha ninwang’u lembang’eya ma tap i wang’ nimiyo telowic i wiye pi coko man pi tic mi lembanyong’a. (Ebr. 13:17) Ka waworo telowic maeno, wabigwokara i kum lembe ma romo timo wan ku jumange bende rac. Wacopo ketho dhanu mange m’udhokowa de gibedo ku nen ma cuu iwi Jumulembe pa Yehova.​—1 Pet. 2:12.

w24.07 mba. 5 udu.¶11

Bed won tegocwiny calu Zadok

11 Tek jukwayu nia imii kony ni umego ku nyimego peri i saa mi peko, icopo lubo lapor mi tegocwiny pa Zadok nenedi? (1) Wor telowic. I saa ma kumeno, pire bedo tek lee mandha nigwoko bedo i acel. Pieno, wor telowic m’uai kud i Bethel mwu. (Ebr. 13:17) Ukwayu judong cokiri gibed gipoy wigi thiri thiri i kum yub m’umakere iwi ayi mi yikiri pi peko ma wok rek man bende i kum telowic ma dilo mwa uwodho iwi gin m’ukwayu jutim kinde ma peko ma wok rek udhingo tundo. (1 Kor. 14:33, 40) (2) Cwinyi bed tek, re bed ku weng’i. (Rie. 22:3) Lar inyang’ cuu i lembe m’imito timo. Kud iroyiri i ariti mananu. (3) Jengiri iwi Yehova. Kud iwil nia Yehova dieng’ lee mandha pi bedomoth peri man mir umego ku nyimego peri. Ecopo konyi kara imii kony ni umego ku nyimego peri m’umbe ariti.

Lonyo mi tipo

it-2-E mba. 1094

Copo mi paru i lembe

Saa moko jucopo dagu dhanu ma gitiyo cuu ku copo migi mi paru i lembe. Eno re ma romo bedo paru ma nwang’ere i Lembrieko 14:17 m’uwacu: “Judagu ng’atu ma paru i lembe cuu.” (NWT) Wang’ ma pol, dhanu ma paru lembe hai ungo gibedo ngo ku nen ma ber iwi ju ma gitiyo cuu ku copo migi mi paru i lembe. Asagane judagu ju ma gibetiyo ku rieko migi pi nitimo yeny pa Mungu. Yesu Kristu uyero kumae: “Ka nwang’u wubino dhanu mi ng’om, nwang’u ng’om ubemaru piny ma pare. Kawoni calu ma wu mi ng’om ungo ento ang’iyowu kud i ng’om, pi thelembe maeno ng’om udaguwu.” (Yoh 15:19) I andha de, ukungu mi wec ma nia “copo mi paru i lembe” i Lembrieko 14:17 romo kelo i wijo paru mi paru lembe ma reco. Thelembe mi wec maeno romo bedo bende nia, judagu ng’atu ma caku thelembe ma reco; eno uketho i Biblia moko juloko lembene kumae: “Judagu japorlembe ma rac.”​—L.M.B.

YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 5–NINDO 1, DWI MIR 6

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 15

Kony jumange gibed kud anyong’a

w10-E 15/11 mba. 31 udu.¶16

Wabiwotho i bedocu mwa!

16 Yob ubino jajol. (Yob 31:31, 32) Kadok nwang’u watie ngo julonyo de, asu waromo “medara nijolo welo.” (Rum. 12:13) Waromo jolo jumange ku piny ma nok, ma nwang’u wapoy ko nia “cemo mi dek ma col, ka ma mer ni i ie, e ber Sagu ring’ dhiang’ ma mio karacelo kud adegi.” (Rie. 15:17) Nicamu ma cwinywa ukwiyo karacelo ku juyic wadwa ma gibegwoko bedoleng’ migi, ketho cam m’unen ve tije mbe de bedo mit man wanwang’u bende bero i thenge mi tipo.

w18.04 mba. 23-24 udu.¶16-18

Watiel cwinywa i kindwa, asagane tin

16 Dong’ iromo timo ang’o ka lworo benegi niweco ku dhanu mange? Asu, icopo timo lembe moko pi nitielo cwinygi. Ku lapor, kepim nivonjo i bang’ umego kunoke nyamego moko. Tek evonjo ngo i beng’i, nyutho nia etie ku peko, man etie ku yeny pa ng’atu m’ukwayu ekore ire. Niciko kende kende ithi pi niwinje copo tielo cwinye.​—Yak. 1:19.

17 Aradu ma nyinge Henri unwang’u can ma lee i adundene, kinde ma wat pare moko giweko Yehova. I kindgi ubino won, m’ubedo jadit cokiri. Saa ma jaliew moko mi twodiri uneno nia Henri tie ku can, egam eting’e kara gicidh gimadh kawa gikude. Ewinjo kilili wec ma Henri ubekoro ire, man ekonye ninyang’ nia lembe m’eromo timo kara jupagi gidwog i lemandha utie nigwoko bedoleng’ pare en gire. Bende, gin m’utielo cwiny Henri utie giragora ma e: Zaburi 46, Zefania 3:17, man Marko 10:29, 30.

18 Lembe ma Marthe giku Henri gikadhu kud i ie ubeponjowa nenedi? Ubenen terere nia, ng’atu moko ci m’i kindwa copo juko man copo tielo cwiny umego kunoke nyamego m’ubenwang’ere i peko moko. Ubimo Suleman ukiewo kumae: “Lembe i nindo ma kakare, e ber mire ma! Der mi wang’ nyayu anyong’a i adunde man rwonglembe ma ber dwoko cogo mio.” (Rie. 15:23, 30) Nyo ing’eyo ng’atu moko ma cwinye tur, man ma can umondo i iye? Nyo icopo somo ngo ire kende kende lembe moko ma nwang’ere i Otkur ma Wiw kunoke i Internet? Bende, jakwenda Paulo uyero nia ka wabewero wer mwa mi Ker karacelo, anyong’a copo mondo i iwa. Ekiewo kumae: “Ma wubeponjru man wubejukru ku lembwer man wer ku wer mi tipo, ma wubewero ku bero i adundewu ni Mungu.”​—Kol. 3:16; Tic. 16:25.

Lonyo mi tipo

ijwbq-E thiwiwec mi 186 udu.¶8

Aromo maku yub ma cuu nenedi?

Biblia uyero nia, “ka ma lembapora mbe i ie, lembakeca nyothre.” (Lembrieko 15:22) Pieno i wang’ nimaku yub, lar iwec ku dhanu ma jugeno. Ku lapor, ecopo bedo ber nilar weco ku munganga iwi kit thieth. (Matayo 9:12) Saa moko iromo weco ku dhanu ma gidaru nwang’iri ku lembe ma rom ku m’ibenweng’iri ko. Re ukwayu ing’ey nia utie ngo dhanu m’ibepenjo paru migi re ma bimaku yub kakeri; bende in re m’ibikwo ku matoke mi yubne.​—Jugalatia 6:4, 5.

YENGA MI NINDO 2-8, DWI MIR 6

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 16

Penji adek ma ketho jumaku yub ma cuu

w14-E 15/1 mba. 19-20 udu.¶11-12

Tim ng’iyong’ic mi rieko i saa mir aradu peri

11 Timo ni Yehova miyo iwa anyong’a ma lee. (Rie. 16:20) Copere nia wi Baruk m’ubino jagor pa Yeremia uwil ku lembe maeno. I saa moko, ecaku nwang’u ngo anyong’a i tic pa Yehova. Yehova uyero ire kumae: “Iyenyo gin ma dit iri giri. kud iyenygi; kum, nen, abikelo lem ma rac wi weg kum ceke, . . . kum abimio kwo peri ni amaci i kaka ceke m’icidho i ie.” (Yer. 45:3, 5) Iparu nenedi? Ang’o ma nwang’u romo miyo anyong’a ni Baruk i kind sayu giki mi kum man nigwoko bedoleng’ pare ni Yehova kara ebothi i nyoth mi Yeruzalem?​—Yak. 1:12.

12 Umego Ramiro de ubilo anyong’a ma junwang’u tek jubekonyo jumange. Ekoro kumae: “Juruot fwa tie jucan ma kwo i kiaru mi kind got mi Andes. Pieno kinde m’umira ma dit umiyere pi niculo sente mi iniversite i wiya, ebino ira ni lembe ma kwero tek. Ento nwang’u fodi aai alimo alima man nwang’u dong’ umego moko ma jayab yo ulwong’a nia wacidh warwey i nyathin adhura moko. Acidho kuca, aponjo kite mi nyaru yukwic, man ayabu salun pi ninwang’u sente mi savo. Calu ma wabino nyutho pi ponji mi Biblia ni dhanu, ju ma dupa m’i kindgi ujolo lembene. I ng’ei kare, adok i cokiri moko m’i dhok mi pacune ma fodi uai ucaku acaka. Abetimo tic mi saa ceke oro udoko apar kawoni. Tic moko mange mbe i ng’om ma romo miyo ira kit anyong’a m’anwang’u kinde m’abekonyo dhanu ning’eyo pi lembanyong’a i dhok migi mir anyoli.”

w13-E 15/9 mba. 17 udu.¶1-3

Nyo idaru lokiri?

KITE ma wadongo ko man kabedo ma wadongo i iye utie kud atelatela ma lee i wiwa. Atelatela maeno utie iwi kendi mwa, cam ma wacamu, man iwi kura mwa. Pirang’o kumeno? I ayi moko, utie pi dhanu m’udhokowa man karamb lembe ma wakadhu kud i iye.

2 Ento piny moko unuti ma pigi tek lee nisagu ng’iyong’ic mwa iwi kendi man cam. Ku lapor, nimakere ku kite ma wadongo ko wang’eyo nia piny moko utie cuu bende nia eyiyere man nia piny mange ke utie ma rac man eyiyere ngo. Nen maeno ubed ukoc nimakere ku ng’atuman. Ng’iyong’ic maeno romo bedo bende kud atelatela iwi pidocwiny mwa. Biblia de unyutho nia wang’ ma pol “dhanu mi thek mange ma gimbe ku Cik gibetimo gigi lembe ma Cik uyero.” (Rum. 2:14) Nyo eno ubenyutho nia tek wanwang’ara i wang’ lembe moko ma cik pa Mungu uweco ngo i wiye terere, ukwayu walub kende kende cik ma wadongo ko man ma dhanu ma pol ubelubo i kabedo ma wan’i iye?

3 Thelembe ario ma dongo unuti m’unyutho nia ukwayu ngo Jukristu gitim kumeno. Mi kwong’o, Biblia ubepoyo wiwa kumae: “Yo nuti ma nen atira ni dhanu, Ento kajikne en e yo mi tho.” (Rie. 16:25) Calu ma watie dhanu ma leng’ ungo, wambe ku copo mi ng’iyo wan giwa lembe ma copo telo wiwa cuu tap tap. (Rie. 28:26; Yer. 10:23) Mir ario, Biblia unyutho nia ng’atu m’ubetelo wi cik mi ng’om maeni utie Sitani, ma tie “mungu m’i ng’om maeni.” (2 Kor. 4:4; 1 Yoh 5:19) Pieno, tek wamito wanwang’ mugisa pa Yehova man bero i wang’e, ukwayu wawinj juk ma nwang’ere i Jurumi 12:2.​—Som.

Lonyo mi tipo

it-1-E mba. 629

Twiny

Matoke mi winjo lembe man mi cayu. Jutimrac, jukusegu, kunoke dhanu ma kura migi rac gikwero twiny pa Yehova pi ninyutho nia gidagu twinyne. (Zb 50:16, 17; Rie 1:7) Matoke ma rac ma kasegu maeno kelo utie twiny man twinyne wang’ ma pol wotho ku matira ma lee. Calu ma lembrieko uyero: “Kasegu mi jukusegu re ma twinyogi.” (Rie 16:22, NWT) Pi lembe maeno giromo nwang’iri ku can, acidi, twoyo man gilar githo ma fodi. Kpawa mi Juisrael ubenyutho peko ma lee ma dhanu ma kumeno nwang’u. Juisrael giciko ngo ithgi i kum twiny man juk ma Yehova umiyo igi nikadhu kud i bang’ jubila. Pi nitwinyogi Yehova ujigo nigwokogi man nimiyo igi mugisa; re giculo ithgi i kum twiny maeno de. Tokcen ne ginwang’u twiny ma kwiny ma jular junyutho pire, jukiedo lwiny i kumgi man juterogi i ng’om mange ni ng’eca.​—Yer 2:30; 5:3; 7:28; 17:23; 32:33; Hos 7:12-16; 10:10; Zef 3:2.

YENGA MI NINDO 9-15, DWI MIR 6

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 17

Bed ku kwiyocwiny i gamiri peri

g-E 9/14 mba. 11 udu.¶2

Kite ma wacopo kabu ko akece

Keng’iyiri cuu. Biblia unyutho nia dhanu moko gitie ‘jung’eicwiny’ man ‘jukwinyo.’ (Lembrieko 29:22) Nyo in de itie kit dhanu ma kumeno? Kepenjiri kumae: ‘Nyo abed abedo dhanu ma kwinyi? Nyo lembe beton i iya nyapio pio? Nyo abed amedo lak lembe ma nyanok de?’ Biblia uyero nia “ng’atu ma medere niweco [pi kier] lalu kind jurimo ma ceng’ini.” (Lembrieko 17:9; Eklizia 7:9) Lembe maeno romo wok bende i gamiri. Kan ibed ikayu lembe i ii, kepenjiri kumae: ‘Nyo aromo kemedo ngo ninyutho cirocir ni jadhoga mi gamiri?’​—Cik mir ukungu mi Biblia: 1 Pethro 4:8.

w08-E 1/5 mba. 10 udu. 6 –mba. 11 udu.¶1

Yiko lembe

1. Wukoy saa mi weco iwi lembe m’uwok. “Kum gin ceke bedo ku nindone, . . . nindo mi bedo ling’, man nindo mi weco.” (Eklizia 3:1, 7) Calu ma waneno i teliri ma juweco pire i acaki, lembe moko nuti ma romo nyayu ng’eicwiny asu kinde ma jubeyike de. Ka wubewinjuru kumeno, wunyuth kweriri gijo man wukejig wecne pi kare moko, niwacu ‘wukeling’’ kara ng’eicwiny kud uop i iwu. Wucopo bodho winjiri m’i kindwu tek wuwinjo juk ma e m’i Biblia: “Thekri mi dhau en e calu wodho pi: Ka kumeno wek dhau ma fodi ali kuwok ungo.”​—Lembrieko 17:14.

Re “nindo mi weco” bende unuti. Lembe m’ukwayu juyiki ubedo ve doy ma ka juwenjo ci enyai. Pieno, kud wuwenj lembe m’uwok ma wupar ko nia ebithum gire. Kan ikwayu nia wukewujigi lembe ma wubeyiko, nyuth woro ni jadhogi mi gamiri i ayi ma inwang’ ko nindo ma bor ungo pi niweco iwi lembene. Nitimo kumeno bikonyo wun ario zoo nitiyo ku juk m’i Biblia m’uwacu kumae: “Kud wuwek ceng’ umwony ma fodi wutie asu ku ng’eicwiny.” (Juefeso 4:26) Pieno, pire tie tek nia iwor lembang’ola peri.

Lonyo mi tipo

it-1-E mba. 790 udu.¶2

Wang’jo

Jeste mi wang’jo nyutho kite ma ng’atini ubewinjere ko. Eromo nyutho ka nyo kisa ubenege kunoke ngo (Poy 19:13); ng’atini copo ‘diyo’ kunoke ‘miyo’ wang’e pi ninyutho cac, kunoke pi niporo lembe ma rac. (Zb 35:19; Rie 6:13; 16:30) Biblia uyero nia ng’atu m’ubemito ngo ekony jumange miyo kunoke panu wang’e. (Mat 13:15; Rie 28:27) Eyero bende nia wang’ jakasegu “ni i kajiki mi ng’om,” ewotho rr m’umbe lembakeca man paru pare de ringo kumeno. (Rie 17:24) Kite ma wang’ ng’atini ubenen ko romo nyutho pi yotkum pare, tego pare kunoke ka nyo etie kud anyong’a. (1Sm 14:27-29; Poy 34:7; Yob 17:7; Zb 6:7; 88:9) Ubimo Yehocafath uyero ni Yehova kumae: “Wang’ayu wang’wa i beng’i.”​—2Kei 20:12.

YENGA MI NINDO 16-22, DWI MIR 6

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 18

Wec i ayi ma juko cwiny ni ju m’ubenyego ku twoyo

w22.10 mba. 22 udu.¶17

Rieko mandha ubekok

17 Par i lembe i wang’ niweco. Ka wabedo ngo ku wang’wa, waromo nyayu lembe lee dit ku wec mwa. Biblia uwacu kumae: “Gin moko nuti ma weco vur vur calu cob mi palamularu; ento leb ng’atu ma riek en e leng’kum.” (Rie. 12:18) Wagwoko kwiyocwiny i kindwa tek wabekoc i kum yeronying’ jumange. (Rie. 20:19) Kara wec mwa ubed ni jukocwiny ni jumange kakare nitimogi rac, mito adundewa upong’ ku ng’eyong’ec mi Lembe pa Mungu. (Luka 6:45) Tek wabenyamu i lembe iwi gin ma Biblia uyero, wec mwa bidoko calu “kulo mi rieko” ma kwiyo cwiny jumange.​—Rie. 18:4.

mrt-E thiwiwec mir 19, sanduku

Kite mi nyego ku remo ma wok mbwang’

Bed jawinj ma ber. Ayi ma ber m’iromo konyo ko jarimoni utie niwinje kinde m’ebemito weco. Kud ipar nia ubekwayu idwok wang’ lembe ceke m’ebeyero. Wang’ ma pol ebed ebedo ber niwinjo ng’atini awinja kende. Keth wii zoo i kum lembe m’ebeyero man kud ipok lembe i wiye. Kud ipar nia ing’eyo kite ma jarimbi ubewinjere ko asagane ka remo pare ubenen ungo yo woko.​—Lembrieko 11:2.

Yer ire lembe ma juko cwiny. Iromo ng’eyo ngo gin m’iyer, ento niyero kadok wec m’adundo pi ninyutho nia ibedieng’ ku peko ma jarimbi ubekadhu kudi iye copo tielo cwinye lee kakare ma nia ibed ling’. Ka wec uthum kud i ii, ke ii niyero lembe moko ma yot ento ma tielo cwiny calu ve, “ang’eyo ngo nia ayer ang’o, ento ng’ei nia abedieng’ lee piri.” Ur niyero wec ma kumae: “Lembe nini nwang’u ve ucibedo rac ba!” kunoke “E niki timba . . . ”

Icopo nyutho nia ibedieng’ kude nwang’u ibepenjo kite ma twoyone ubetime ko. M’umbe jiji, ebifoyo lee dit tego m’ibetimo pi ninyang’ i peko m’ebekadhu kud i iye man wec peri bikonye lee. (Lembrieko 18:13) Ento, bed ku weng’i i kum miyo juk ka fodi ekwayu ngo.

Mii ire kony m’etie ku yenyne. Kakare niparu nia ing’eyo ayi m’icopo konye ko, penj en re m’eyer iri kite m’iromo konye ko. Poy bende nia, eromo yiyo ngo nia etie ku yeny mi kony pilembe nwang’u emito ngo ebed iri ni ter. Kan ebeyiyo ngo nia ikonye, kepim ninyutho ire pi gin m’iromo timo pi nikonye calu ve, ning’iewo piny, nilwoko ot, kunoke tic mange.​—Jugalatia 6:2.

Kudi cwinyi tur. Calu ma jarimbi ubenyego ku twoyo, saa moko eromo ranyu lembe ma wupangu wukude kunoke ecopo bedo mbe kud ava mi weco i beng’i. Nyuth cirocir man nyang’ kude. Mediri nimiyo ire kony m’etie ku yenyne.​—Lembrieko 18:24.

wp23.1-E mba. 14 udu. 3 –mba. 15 udu.¶1

Kite mi konyo ju ma gibenwang’iri ku peko mir ung’ith

“Wuwec i ayi ma juko cwiny.”​—1 JUTHESALONIKI 5:14.

Copere nyo cwiny jarimbi ung’abere kunoke ebenyego ku paru ma nia tije mbe. Kan ebeneno nia ibedieng’ kude, eno romo juko cwinye man tielo cwinye kadok nwang’u ing’eyo ngo tap tap lembe m’ukwayu iyer de.

“Jarimo bedo ku mer i nindo ceke.”​—LEMBRIEKO 17:17.

Mii ire kony m’etie ku yenyne. Kakare niparu nia ing’eyo ayi m’icopo konye ko, penj en re m’eyer iri kite m’iromo konye ko. Kan etie tek ire ninyutho iri gin m’etie ku yenyne, kepim nipenje ka nyo wuromo timo lembe moko karacelo calu ve nirieyo tiendwu. Kunoke iromo wodhiri pi nikonye ku ng’iewo piny, lwoko ot kadike nyo tic mange.​—Jugalatia 6:2.

“Wucir.”​—1 JUTHESALONIKI 5:14.

Saa ceke ngo ma jarimbi copo bedo kud ava mi weco. Tiel cwinye nia itie ayika niwinje kan etie ku yeny mi weco. Nikum twoyo pare, eromo yero kunoke etimo lembe moko ma timi rac. Eromo ranyu lembe ma wupangu nitimo wukude kunoke edoko kwiny. Nyuth ire cirocir man nyang’ kude kinde m’ibemiyo ire kony m’etie ku yenyne.​—Lembrieko 18:24.

Lonyo mi tipo

it-2-E mba. 271-272

Gagi

Con jubed jugoyo gagi pi ninwang’u dwokowang’ lembe iwi lembe moko ma jubepiemiri i wiye. Pi nigoye jubed jutiyo ku ng’ili kidi ma kume foth, ng’ili yen kunoke kidi. Jucoko dhoggi i bongu, iwi ‘‘bamb’’ kunoke i tabu moko man juyengogi. Ng’atu ma jung’iyo bedo ng’atu ma gagi pare upodho ang’et kunoke uwok. Tap calu ma jubed jurwo ka jubekwong’o kwong’, gagi de kumeno. Jubed jurwo ku dwal kunoke ngo; jubed jusayu kony pa Yehova iwi lembe ma jubegoyo gagi pire. Pi niweco pi “makapiny,” jubed jutiyo ku wec ma nia gagi (ku dhu Juebrania, goh·ralʹ) i ayi mi lapor kunoke ngo.​—Yoc 15:1; Zb 16:5; 125:3; Isa 57:6; Yer 13:25.

Kite ma jubed jutiyo ko kude. Lembrieko 16:33 uyero kumae: “Jugoyo gagi wi bamb; Ento ng’olne ceke en e pa Yehova.” I Israel jubed jugoyo gagi pi niyiko lembe ma dhu dhanu uberombo ngo i wiye. Biblia uyero nia, “gagi jigo piem, Man ekoyo kind ju ma tek.” (Rie 18:18) Jubed jugoye ngo pi nilangu wijo kunoke pi nigoyo ngala; lembakecane ubino ngo nia aloci ubed unuti kunoke ngo. Jubed jugoye ngo pi nilonyo hekalu, julam kunoke nyo pi nikonyo jucan. Re tung’ ku maeno, juaskari mi Roma gibino ku thama i igi kinde ma gigoyo gagi pi camu bongu pa Yesu calu ma jular juewo i Zaburi 22:18.​—Mat 27:35.

YENGA MI NINDO 23-29, DWI MIR 6

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 19

Bed jarimo mandha ni umego ku nyimego peri

w23.11 mba. 12-13 udu. 16-17

Wacopo medara niketho mer m’i kindwa udok tek nenedi?

16 Bed iketh wii i kum kite ma beco mir umego ku nyimego peri, ento ungo i kum ma reco. Wakemak lapor ma e: Kepar nia wubenambu kud umego ku nyimego. Nambune ukur lee man i ajikine, wucokuru karacelo pi nimaku cal moko. Imaku cal mange ario kara ka mi kwong’o uwok cuu ngo, maeno bikonyo. Kawoni cal utie adek. Re i acel, ineno nia umego moko umino wang’e. Ibitimo calne nenedi? Ibiweye cen pilembe i ario mange dhanu zoo ubevonjo, kadok umegone de.

17 Wacopo poro cal maenogi ku paru ma wagwoko i wiwa. Wang’ ma pol wabed wadong’ ku paru ma beco iwi saa ma wanambu kud umego ku nyimego mwa i iye. Re kepar nia i saa mi nambune acel, umego kunoke nyamego moko uyero kunoke utimo lembe m’umaku piny ungo. Waromo timo ang’o? Nyo wacopo weyo ngo paru maeno tap calu ma waromo weyo ko acel m’i kind cal ma wamaku? (Rie. 19:11; Efe. 4:32) Wacopo ii niweyo dubo ma kabang’e mbe ma jayic wadwa utimo kud i paru mwa, pilembe watie ku lembe dupa ma beco ma wacopo poy i kumgi ka wabeparu pi saa ceke ma wabedo kude i iye. Lembe ma kumeno re ma wamaru nigwoko i wiwa.

w23.07 mba. 9-10 udu.¶10-11

Keth mer peri umedere

10 Wan bende wabed wasayu yore mi konyo umego ku nyimego mwa ma Jukristu. (Ebr. 13:16) Wakedwog iwi lapor pa Anna ma juweco pire i thiwiwec m’ukadhu. I ng’ey yamu moko ma tek m’ukoto, Anna giku won ot pare gicidh giliewo juruot acel ma Jumulembe, e ginwang’u yamune unyotho wi ot migi man bongu mi juruotne ceke ucido. Anna uyero kumae: “Wacoko bongu migi walwoko, wagomogi, wabanugi man wadwokogi i bang’gi. Iwa, ebino kony ma kabang’e de mbe; ento etudo mer m’ubemedere nibedo tek nitundo kawoni.” Mer ma Anna giku won ot pare gimaru ko umego ku nyimego ucwalugi nitimo lembe moko pi nikonyogi.​—1 Yoh. 3:17, 18.

11 Ka wabetimo bero man wabenyutho mer ni jumange, wang’ ma pol gineno kero ma wabetimo pi nilubo lapor pa Yehova, man giromo foyo berocwiny mwa nisagu ma nwang’u wageno. Khanh ma juweco pire i wang’e, ubepoy ma ber mandha pi ju m’ukonye kinde m’ebino nyanok. Eyero kumae: “Atie ku foyofoc ma lee pi nyimego ma jumer ma wabed wacidho kugi i tic mi lembanyong’a. Gibed gigama kud i pacu, wacidh wacamu kugi, man i ng’eye gidwoka i pacu. Kawoni abenyang’ nia gibed gitimo kero ma lee. Ento mer re m’ubed ucwalugi.” Mito wang’ey nia dhanu zoo ngo re ma bifoyowa pi gin ma wabetimo igi. Khanh uyero pi ju m’ukonye kumae: “Amito dit nia adwok kawang’ bero ceke ma gitimo ira, ento ang’eyo ngo kaka ma gin ceke gibedo i iye. Re Yehova ung’eyo, man aberwo nia dong’ en re m’edwok igi kawang’e.” Khanh uyero lemandha. I andha, Yehova neno kadok bero ma kabang’e mbe ma watimo ni jumange. Enene ni giramiya ma pire tek man ni banja m’ebiculo iwa kawang’e.​—Som Lembrieko 19:17.

w21.11 mba. 9 udu.¶6-7

Wamedara ninyutho mer ma lokere ngo i kindwa

6 Ng’atu ma tek utimo tic i kampuni moko pi oro ma dupa, jucopo wacu nia ng’atuca utie jaratic ma ber. Re i oro ma dupa m’etimo, nwang’u moko enen de ngo wang’ ku wang’ ku weg kampunine. Saa moko nyo cik ma weg kampunine giketho ubed ufoyo iye ngo. Re eweko ngo tije, kum eng’eyo nia ticne ubemiyo ire sente m’epong’ ko yeny pare. Ebimedere asu nitimo tic keca nitundo ma tije biweke ko pi oro pare m’ucidho, kunoke nitundo m’ebinwang’u tic ka mange.

7 Lembang’ola ma jutimo ku ng’atini kunoke ma jutimo pi piny moko, tie ber. Ento gin ma ketho ebedo ber akeca utie thelembe m’ucwalu ng’atini nitimo lembang’olane. Con, ang’o m’ubed ucwalu jurutic pa Mungu ninyutho mer ma lokere ngo? Dhanu m’ubed unyutho mer ma lokere ngo, gibed ginyuthe ngo pilembe nia gicikiri ninyuthe, ento adundegi re m’ubed ucwalugi. Wakewec iwi lapor pa Daudi. Adundene ucwale ninyutho mer ma lokere ngo ni jarimbe ma Yonathan, kadok nwang’u won Yonathan ubino sayu nia enege de. Oro ma dupa i ng’ei tho Yonathan, Daudi umedere asu ninyutho mer ma lokere ngo ni Mefiboceth ma wod Yonathan.​—1 Sam. 20:9, 14, 15; 2 Sam. 4:4; 8:15; 9:1, 6, 7.

Lonyo mi tipo

it-1-E mba. 515

Juk, Jamii juk

Yehova tie ku rieko ma porere ngo. En kende re m’embe ku yeny mi juk pa ng’atu moko. (Isa 40:13; Rum 11:34) Calu ma Wode tie “Jamii juk ma wang’u ijo,” etie ku copo mi miyo telowic pilembe ebetiyo ku juk m’uai i bang’ Won man etie ku tipo pa Mungu. (Isa 9:6 NWT; 11:2; Yoh 5:19, 30) Eno ubenyutho nia, kara ng’atini unwang’ bero i kum juk ma jubemiyo ire, ukwayu jukne ujengere iwi paru pa Yehova. Juk moko ci m’ukoc ku paru pa Ng’atu ma malu ngbir tije mbe. Jucopo yero de ngo nia etie juk.​—Rie 19:21; 21:30.

YENGA MI NINDO 30, DWI MIR 6–NINDO 6, DWI MIR 7

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 20

Lembe ma copo konyowu ning’eyuru cuu pi gamiri

w24.05 mba. 26-27 udu.¶3-4

Wucopo timo ang’o kara lembe uwoth iwu miero saa ma wubeng’eyuru i iye?

3 Saa m’umego ku nyamego ging’eyiri i iye bedo saa mir anyong’a. Ento gicikiri ngo ninene ku tuko, pilembe eromo terogi i kum gamiri. I nindo mi gamiri, nico ku dhaku gitimo lembang’ola ma ku kwong i wang’ Yehova nia gibimariri man gibiworiri i nindo ceke mi kwo migi. I wang’ nitimo lembang’ola moko ci ma ku kwong’, ukwayu nilar nyang’ cuu i there. (Som Lembrieko 20:25.) Lembang’ola mi gamiri de kumeno. Saa m’umego ku nyamego giting’o pi ning’eyiri konyo ng’atuman m’i kindgi ning’eyo wadi cuu man nimaku yub mi rieko. Saa moko yubne copo bedo nia gibigamiri kunoke nia ukwayu gijig lembene cen. Tek gilale, eno nyutho ngo nia ginyotho saa migi, ento nyutho nia gitundo i kum lembakeca m’ucwalugi ning’eyiri, niwacu ninyang’ nia giromo gamiri kunoke ngo.

4 Pirang’o pire tie tek nia wabed ku nen ma ber iwi saa ma jung’eyiri i iye? Tek jamusuma utie ku nen ma ber iwi saane, ebicaku ngo the mer mi gamiri ku ng’atu m’eng’eyo zoo nia ebigamere ngo kude. Jumusuma kendgi ngo re m’ukwayu gibed ku nen ma ber iwi lembene, ento wan ceke. Ku lapor, jumoko giparu nia kan umego ku nyamego giting’o saa mi ng’eyiri ci, gicikiri nigamiri kokoro. Paru maeno ketho Jukristu ma jumusuma giwinjiri nenedi? Nyamego moko ma jamusuma mir États-Unis ma nyinge Melissa uyero kumae: “Kan umego ku nyamego moko gibeng’eyiri, judhuro mac lee i kumgi. Eno ketho jumoko gilworo nilalu lembene kadok ebewotho ngo ma ber de. Jumange ke gilworo nicaku the mer mi gamiri. Ka jubedhuro mac i kum jumusuma, wigi jebere.”

w24.05 mba. 22 udu.¶8

Icopo timo ang’o pi ninwang’u jadhogi ma cuu mi gamiri?

8 Iromo lubo ng’atini i amung’ nenedi? I saa pa coko kunoke i saa mi nambu, iromo nyang’ i kum thenge pare mi tipo, i kum kurayung pare man timo pare. Ng’agi ma gitie jurimbe? Ebed eweco iwi lembang’o? (Luka 6:45) Nyo lembakeca pare urombo ku peri? Iromo weco ku judong cokiri pare kunoke ku Jukristu mange m’uteng’ini pi ning’eye ma ber. (Rie. 20:18) Iromo sayu ning’eyo lembe iwi kite pare man iwi rwonge. (Rut. 2:11) Kinde m’ibelubo ng’atini i amung’, bed ku weng’i ma kud iketh ewinjere ko rac. Pieno, wor kite m’ebewinjere ko, amung’ mi kwo pare, man kud ilube ndro ndro.

w24.05 mba. 28 udu.¶7-8

Wucopo timo ang’o kara lembe uwoth iwu miero saa ma wubeng’eyuru i iye?

7 Icopo timo ang’o pi ning’eyo ng’atu m’upondo mir adunde jawodhi? Yo acel ma ber m’usagu zoo utie nikoro lembe m’i iwu thwolo thwolo man niyero lemandha, nipenjo penji man niwinjo wedu kilili. (Rie. 20:5; Yak. 1:19) Pieno, ecibedo ber nia wutim karacelo lembe moko ma miyo iwu kaka mi wec; ecopo bedo nicamu karacelo, niwotho karacelo kaka ma dhanu bepong’ i iye man nirweyo karacelo. Wucopo ng’eyuru bende cuu tek wubed wuting’o saa mi bedo karacelo ku jurimbwu man wedi mwu. Bende, wubed wupang nitimo lembe ma copo ketho ineno ayi ma jawodhi timo ko lembe i saa ma tung’ tung’ man ni kit dhanu ma tung’ tung’. Kenen lembe m’umego Aschwin mi Pays-Bas uii nitimo. Ekoro pi saa ma giting’o gikud Alicia pi ning’eyiri kumae: “Wabed wasayu kaka mi timo lembe ma ketho ng’atuman ng’eyo wadi. Wang’ ma pol, ebedo lembe ma thindo ma calu nitedo cam karacelo kunoke nitimo tic mange karacelo. I saa maeno, ng’atuman neno lembe ma wadi tek man ng’ic i igi.”

8 Wucopo ng’eyuru bende cuu tek wubed wuting’o saa mi ponjo thiwiwec moko mi Biblia karacelo. Kinde ma wubigemuru, bikwayu wubed wuting’ saa mi timo thier mwu mi juruot kara Mungu ubed ng’atu ma pire tek i gamiri mwu. (Ekl. 4:12) Pieno, wuromo pangu nicaku ponjo Biblia karacelo niai kawoni, niwacu i saa ma wubeng’eyuru i iye. Re i saa m’umego ku nyamego gibeng’eyiri i iye, nwang’u fodi gitie ngo dhaku ku cware. Nwang’u fodi umego de utie ngo jawi nyamego. Ento niponjo Biblia thiri thiri karacelo copo konyowu ning’eyo thenge mi tipo pa ng’atuman. Umego Max giku min ot pare Laysa ma gitie dhanu mir États-Unis, ginwang’u bero mange de kinde ma gibed gitimo kumeno. Max uyero kumae: “I acaki mi ng’eyiri mwa, wacaku ponjo i girasoma mwa thiwiwec m’uweco iwi lembe ma jutimo i saa ma jubeng’eyiri i iye man iwi kwo mi juruot. Ponjine uketho waweco iwi lembe dupa ma pigi tek, ma nwang’u waromo tundo ngo i wigi yot yot.”

Lonyo mi tipo

it-2-E mba. 196 udu.¶7

Thala

Nimakere ku Lembrieko 20:27, “[Yuyo] pa dhanu en e thala pa Yehova, M’eyenyo ko gin ceke ma ni i ic.” “Yuyo” pa ng’atini, niwacu wec m’uwok kud i dhoge, nik’ebed ma rac kunoke ngo, caru der iwi kite pare m’upondo.​—Nen bende Tic 9:1.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini