THIWIWEC MI 52
Nyimego m’aradu, wudok Jukristu m’uteng’ini
“Kumeno bende, mon gicikiri nibedo dhanu . . . ma kadhu ngo mukero i kwo migi, ento ma gwoko bedoleng’ migi i lembe ceke.”—1 TIM. 3:11.
WER 133 Watim ni Yehova i aradu mwa
I ADUNDOa
1. Wacikara nitimo ang’o pi nidoko Jukristu m’uteng’ini?
ETIE lembe mi wang’u ic nineno kite ma nyathin dongo ko pio pio. Eromo nen ni gin ma timere gire. Ento nidongo i thenge mi tipo utie ngo lembe ma timere gire.b (1 Kor. 13:11; Ebr. 6:1) Pi nitundo i kum lembakeca maeno, wacikara nibedo ku winjiri ma segi man ma thuc ku Yehova. Wacikara bende niweko tipo pare ma leng’ ukonywa nicego kurayung ma foyo iye, niponjo bodho ma copo konyowa i kwo mwa, man niyakara pi rwom m’ubekurowa i anyim.—Rie. 1:5.
2. Thangambere 1:27 ubeponjowa ku lembang’o, man wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?
2 Yehova ucwiyo dhanu ubed nico kunoke dhaku. (Som Thangambere 1:27.) Ka waneno cuu, wanwang’u nia kum ng’atu ma nico ukoc ku kum ng’atu ma dhaku; ento gikoc i lembe mange bende. Ku lapor, Yehova ucwiyo nico man dhaku pi nitimo tic m’ukoc, pieno ukwayu ng’atuman ubed ku kurayung man bodho ma bikonye nipong’o rwom pare. (Tha. 2:18) I thiwiwec maeni, wabineno gin ma nyamego m’aradu copo timo pi nidoko Jakristu m’uteng’ini. I thiwiwec m’ulubo, wabilund neno gin m’umego m’aradu gicopo timo.
CEG KURAYUNG MA FOYO I YEHOVA
Nilubo lapor mi kurayung mi jumamon ma weg bedopwe ma calu Rebeka, Esther, man Abigail bikonyi nidoko nyamego m’uteng’ini (Nen udukuwec mir 3-4)
3-4. Nyimego m’aradu gicopo nwang’u lapor ma beco m’ukwayu gilubi kani? (Nen bende cal.)
3 Bibla uweco iwi jumamon dupa ma beco ma gigam gimaru Yehova man gitimo ire. (Nen thiwiwec m’uwacu: ”Les femmes dans la Bible : que pouvons-nous apprendre d’elles ?” i jw.org.) Calu ma giragora ma thiwiwec mwa ucungo i wiye unyutho, gibino dhanu ma “kadhu ngo mukero i kwo migi” man “ma gwoko bedoleng’ migi i lembe ceke.” Nyimego gicopo nwang’u bende i cokiri migi mon ma Jukristu m’uteng’ini ma gitie lapor ma ber.
4 Nyimego m’aradu, nyo wucopo nwang’u ngo nyimego moko ma Jukristu m’uteng’ini ma wuromo lubo lapor migi ma beri? Wuketh wiwu i kum kite migi ma beco; i ng’eye, wunen ayi ma wucopo nyutho kogi i kwo mwu. I udukuwec m’ulubo, wabing’iyo i kurayung adek ma pigi tek m’ukwayu mon m’uteng’ini gibed ko.
5. Pirang’o jwigiri utie kurayung ma pire tek ni dhaku ma Jakristu m’uteng’ini?
5 Pi nibedo Jakristu m’uteng’ini, pire tie tek ninyutho jwigiri. Ka dhaku utie ng’atu ma jwigere, ebibedo ku winjiri ma ber ku Yehova man ku jumange. (Yak. 4:6) Ku lapor, ng’atu ma dhaku m’umaru Yehova man ma jwigere diko cinge yot yot i kum telowic mi dito ma Won m’i polo upangu. (1 Kor. 11:3) Telowic maeno jutiyo kude asagane i cokiri man i kind juruot.c
6. Nyimego m’aradu gicopo nwang’u ponji ma kani iwi jwigiri i lapor pa Rebeka?
6 Wakewec iwi lapor pa Rebeka. Ebino dhaku ma riek, ma maku yub mi rieko, man m’ung’eyo saa kud ayi m’ukwayu etim iye lembe. (Tha. 24:58; 27:5-17) Re, ebino ng’atu ma wor man ma jwigere. (Tha. 24:17, 18, 65) Kan ibed idiko cingi i kum yub pa Yehova ku jwigiri calu Rebeka, ibibedo kud atelatela ma ber iwi jupewu man iwi cokiri peri bende.
7. Nyimego m’aradu gicopo nyutho nenedi nia ging’eyo mupaka migi calu Esther?
7 Ukwayu Jukristu m’uteng’ini ceke ging’ey mupaka migi. Biblia uyero nia ‘rieko bedo ku ju m’ung’eyo mupaka migi.’ (Rie. 11:2, NWT) Esther ubino dhaku m’ung’eyo mupaka pare man ma nyayu anyong’a i Mungu. Eno uketho ehayere ngo kinde m’edoko dhaku p’ubimo, ento ewinjo juk pa Mordekai ma wod umin won man etiyo kude. (Est. 2:10, 20, 22) Pi nilubo lapor pare, bed isay juk mi rieko man itii kude.—Tito 2:3-5.
8. Nimakere ku 1 Timoteo 2:9, 10, nyamego copo timo ng’iyong’ic ma cuu man mi woro nenedi iwi kendi man ruko?
8 Esther unyutho nia eng’eyo mupaka pare i ayi mange bende. Ebino nyaku ma “wang’e leng’ man ber mir anena”; re etelo ngo nen mi jumange i wiye. (Est. 2:7, 15) Nyamego ma Jakristu, lapor pa Esther copo konyi nenedi? Yone nwang’ere i 1 Timoteo 2:9, 10. (Som.) Jakwenda Paulo ukwayu nia jumamon ma Jukristu gikend kendi ma cuu man mi woro. Pi ninyutho woro man nikendo kendi m’umaku piny, ukwayu ayi ma nyamego ukendere ko unyuth nia ebedieng’ i kum paru man pidoic mi jumange. Wabefoyo nyimego mwa m’uteng’ini lee mandha pi kendi migi ma nyutho nia gibeworo jumange.
9. Lapor p’Abigail ubemiyo iwa ponji ma kani?
9 Ng’iyo i lembe utie kurayung mange m’ukwayu nyimego ceke m’uteng’ini ginyuthi. Ng’iyo i lembe tie ang’o? Etie copo mi ng’eyo gin m’atira ku ma rac, man mi ng’iyo nitimo gin m’atira. Wakewec iwi lapor p’Abigail. Won ot pare ugam umaku yub moko ma rac ma nwang’u ubecikelo peko ma lee iwi juruot pare zoo. Pieno Abigail utimo lembe moko nyapio pio. Ng’iyo i lembe m’enyutho ubodho kwo. (1 Sam. 25:14-23, 32-35) Ng’iyo i lembe copo konyo wan bende ning’eyo saa m’ukwayu waweci man wabed ling’ i iye. Man ekonyowa nidieng’ ku jumange m’umbe niketho giwinjiri rac.—1 Thes. 4:11.
PONJ BODHO MA BIKONYI
Ning’eyo somo man kiewo piny cuu udaru miyo iri bero ma kani? (Nen udukuwec mir 11)
10-11. Ning’eyo somo man kiewo piny cuu, copo miyo bero ma kani iri man ni jumange? (Nen bende cal.)
10 Ukwayu nyamego ma Jakristu uponj bodho ma bikonye i kwo pare. Saa moko bodho ma nyathin ma nyaku uponjo ma fodi e nyanok, dok konye i dong’ kwo pare zoo. Wakewec iwi laporne moko.
11 Ponj nisomo man nikiewo piny cuu mandha. I suru moko, juparu nia nisomo man nikiewo piny utie bodho ma pire tek ungo ni mon. Re etie bodho ma pire tek ni Jukristu ceke.d (1 Tim. 4:13) Pieno, kud iwek gin moko ci uceri ku ponjo somo man kiewo piny cuu. Nitimo kumeno bimiyo iri bero ma kani? Eromo konyi ninwang’u tic moko man nigwoke, niponjo Biblia yot yot man niponje ni jumange, man m’usagu zoo, kindwu ku Yehova bidoko ceng’ini magwei kinde m’ibesomo Lembe pare man ibenyamu iye.—Yoc. 1:8; 1 Tim. 4:15.
12. Lembrieko 31:26 ubemiyo iri ponji ma kani?
12 Ponj niweco ma ber ku dhanu. Pire tie tek ni Jukristu nitimo kumeno. Pi thelembe maeno, Yakobo ma jalub umiyo iwa juk ma ber ma e: “Ng’atuman ubed m’ewinjo lembe pio, ma weco ngo m’umbe niparu i lembe.” (Yak. 1:19) Kan iwinjo jumange kilili kinde ma gibeweco, eca nwang’u ibenyutho igi “ngisi,” kunoke nia ibekethiri kakagi. (1 Pet. 3:8) Tek inyang’ ungo cuu i wec pa ng’atini kunoke i kite m’ebewinjere ko i andha, penje ku penji m’umaku piny. I ng’eye, ting’ kare moko pi ninyamu i lembe i wang’ niweco. (Rie. 15:28) Penjiri kumae: ‘Nyo abeciyero lembe mandha man ma gierojo? Nyo etie wec mi woro man ma beri?’ Nwang’ ponji i bang’ nyimego m’uteng’ini ma giweco i ayi ma ber. (Som Lembrieko 31:26.) Bed inen kite ma giweco ko. Tek iponjo bodho maeno ceke, ibibedo ku winjiri ma ber ku jumange.
Nyamego m’ung’eyo tic mi ot cuu utie mugisa ma lee ni jupagi man ni cokiri (Nen udukuwec mir 13)
13. Icopo ponjo ning’eyo tic mi pacu nenedi? (Nen bende cal.)
13 Ponj nitimo tic mi pacu. I kabedo ma dupa, mon re ma gitimo tic mi ot. Meru kunoke nyamego mange m’uteng’ini romo ponji ning’eyo ticnegi ma ber. Nyamego moko ma nyinge Cindy uyero kumae: “Acel m’i kind giramiya ma mama umiyo ira utie niponja ninwang’u anyong’a i tic ma tek. Niponjo tic ma calu tedo, lwoko piny, kwoyo bongu, man ng’iewo piny udwoko kwo para yot man uyabu ira yo mi timo lee i tic pa Yehova. Mama uponja bende nibedo jajol, uketho ang’eyo umego ku nyimego dupa ma beco m’acopo lubo lapor migi.” (Rie. 31:15, 21, 22) Nyamego ma timo tic ma tek man ma jajol m’uponjo nitimo tic mi pacu, utie mugisa ma lee ni juruot pare man ni cokiri.—Rie. 31:13, 17, 27; Tic. 16:15.
14. Inwang’u ponji ma kani i lapor pa Crystal, man ukwayu iketh wii i kum ang’o?
14 Ponj nidaru lembe peri giri. Pire tie tek ni Jukristu ceke m’uteng’ini nia giponj nidaru lembe migi gigi man gibed kud anyong’a i kum piny ma gitie ko. (Filip. 4:11; 2 Thes. 3:7, 8) Nyamego moko ma nyinge Crystal uyero kumae: “Junyodo para gikonya ninyang’ nia kit ponjiri m’abilubo i sekonder ubed ma copo konya i kwo para. E baba ukwaya nia asom Commerciale. Ng’iyong’ic maeno ukonya lee mandha.” M’umedo niponjo bodho moko pi ninwang’u tic, tim kero iponj bende ning’eyo ayi mi timo bajet ku rieko. (Rie. 31:16, 18) Kara iketh wii i kum lembakeca mi tipo, bed iur banja ma tije mbe man anyong’a negi i kum piny ma nyadre m’itie ko.—1 Tim. 6:8.
YIKIRI PI RWOM M’UBEKURI I ANYIM
15-16. Cokiri nwang’u bero ma kani i bang’ nyimego ma jumusuma? (Marko 10:29, 30)
15 Tek icego kurayung mi Jukristu man iponjo bodho ma bikonyi, ibibedo ayika nipong’o ma ber rwom m’ubekuri i nindo m’ubino. Wakewec iwi lapor moko mi gin m’icopo timo.
16 Iromo ng’iyo nibedo jamusuma pi kare moko. Nimakere ku wec pa Yesu, nyimego moko giromo ng’iyo nia kud gigamiri, kadok nwang’u i suru migi nibedo jamusuma utie lembe mi lewic. (Mat. 19:10-12) Jumange lembe re ma ketho gibedo jumusuma. Re cwinyi bed tek nia Yehova giku Yesu gicayu ngo Jukristu ma jumusuma. I wang’ ng’om zoo, nyimego ma jumusuma gibedo kud atelatela ma ber iwi cokiri. Nikum mer ma ginyutho man dieng’ ma gidieng’ ko ku jumange, gidoko ni nyimego man mego mi tipo ni ju ma dupa.—Som Marko 10:29, 30; 1 Tim. 5:2.
17. Nyamego m’aradu romo yikere nenedi niai kawoni pi nicaku tic mi saa ceke?
17 Iromo ng’iyo nitimo tic mi saa ceke. Nyimego gibetimo lee i tic mi rweyo lembanyong’a m’ubetimere i wang’ ng’om zoo. (Zab. 68:11) Nyo icopo caku ngo tic mi saa ceke kawoni? Iromo doko jayab yo, idikiri i tic mi giedo, kunoke icidho i Bethel. Rwo pi lembakeca peri. Wec ku ju ma gidaru tundo i kum lembakecane man penj gikor iri gin m’ukwayu itim. I ng’eye, pang lembe ma bikonyi nitundo i kume. Tek imaku tic mi saa ceke, dhugola mi tic dupa ma beco mi dilo pa Yehova biyabiri iri.
Tek ibemito gemiri, ukwayu ing’ii jadhogi mi gamiri cuu mandha (Nen udukuwec mir 18)
18. Pirang’o ukwayu nyamego ung’ii cuu mandha won ot pare? (Nen bende cal.)
18 Iromo ng’iyo nigemiri. Kurayung man bodho ma waai waweco pigi bikonyi nidoko dhaku m’uromo andha. Re tek imito nigemiri, ukwayu ing’ii jadhogi mi gamiri cuu mandha, kum eno tie acel m’i kind ng’iyong’ic ma pigi tek nisagu zoo i kwo peri. Poy nia ibibedo i the telowic pa ng’atu m’ing’iyo ubed won ot peri. (Rum. 7:2; Efe. 5:23, 33) Pieno kepenjiri kumae: ‘Nyo etie Jakristu m’uteng’ini? Nyo eketho lembe mi tipo i kabedo ma kwong’a i kwo pare? Nyo emaku yub mi rieko? Nyo eyiyo kosa pare? Nyo eworo jumamon? Nyo etie ku copo mi gwoka i thenge mi tipo, i thenge mi kum man nyo ecopo nyang’ kuda? Nyo epong’o rwom pare ma beri? Ku lapor, etie ku rwom ma kani i cokiri, man ebepong’ogi ke nenedi?’ (Luka 16:10; 1 Tim. 5:8) I andha re, pi ninwang’u nico m’atira, ukwayu in de iyikiri nibedo dhaku m’atira.
19. Pirang’o tic mi bedo “jakony” utie tic mi yungi?
19 Biblia uyero nia dhaku ma ber utie “jakony m’uromo . . . tap” ku won ot pare. (Tha. 2:18) Dhanu moko ginyang’ rac i wec maeno. Giparu nia mon gitie jukony ma tijgi mbe man nia coggi usagugi i lembe zoo. Ento poy nia Biblia ulwong’o Yehova de nia “jakony.” (Zab. 54:4; Ebr. 13:6) Pieno, tic pa dhaku mi bedo jakony utie ngo tic ma kabang’e mbe, ento tic mi yung. Dhaku bedo ni jakony mandha ni won ot pare nwang’u ebediko cinge kude i kum yub m’emaku pi juruot migi. Man calu emaru Yehova, eii niketho pi won ot pare ung’eyere ma ber. (Rie. 31:11, 12; 1 Tim. 3:11) Kara iyikiri niai kawoni nidoko dhaku ma kumeno, dwok mer peri ku Yehova udok ma tek man bed ni jakony ni jumange i pacu man i cokiri.
20. Mego copo timo ang’o ma ber i pacu pare?
20 Iromo doko mego. I ng’ey gamiri mwu, wuku won ot peri wuromo ng’iyo ninyolo awiya. (Zab. 127:3) Pieno, etie ber nilar yikiri i wang’e. Kurayung man bodho ma waweco pigi i thiwiwec maeni bikonyi kinde m’ibidoko dhaku man mego. Mer, berocwiny man cirocir peri biketho pacu peri bibedo ni kabedo ma ber m’awiya peri gibiwinjiri i iye nia gitie agwoka man nia jumarugi.—Rie. 24:3.
Nyimego dupa m’aradu ma ginwang’u ponji i Lembagora man gitiyo kude, gituc nidoko Jukristu m’uteng’ini (Nen udukuwec mi 21)
21. Waneno nyimego mwa nenedi, man pirang’o? (Nen cal m’i ng’eye.)
21 Nyimego mwa m’aradu, wamaruwu lee mandha pi gin ceke ma wubetimo ni Yehova man ni dhanu pare. (Ebr. 6:10) Wubetimo ma tek pi nicego kurayung mi Jukristu, niponjo bodho m’ubeketho wun ku jumange ma n’i ng’etwu wubekwo kud anyong’a, man wubeii niyikuru ma ber pi rwom m’ubekurowu i nindo m’ubino. Piwu tie tek lee mandha i dilo pa Yehova!
WER 137 Mon ma weg bedopwe, nyimego mwa
a Nyimego m’aradu ma jumer, piwu tie tek lee i cokiri. Pi nidoko Jukristu m’uteng’ini i tipo, wuceg kurayung ma foyo i Yehova, wuponj bodho moko ma bikonyowu i kwo mwu, man wuyikuru pi rwom m’ubekurowu i anyim. Ka wutimo kumeno, wubinwang’u mugisa dupa i tic pa Yehova.
b KORO I WEC: Ng’atu m’udoko Jakristu m’uteng’ini weko tipo pa Mungu re m’utel wiye, ento ungo rieko mi ng’om. Elubo lapor pa Yesu, etimo kero egwoko winjiri ma ceng’ini ku Yehova man enyutho mer mandha ni jumange.
d Pi ninyang’ nia pirang’o somo piny pire tie tek, som thiwiwec m’uwacu: ”Pourquoi est-il important que les enfants lisent ? 1re partie : Lire un livre ou regarder un film ?” i jw.org.