KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w24 Dwi mir 8 mba. 8-13
  • Yehova ubemito dhanu ceke gilok cwinygi

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Yehova ubemito dhanu ceke gilok cwinygi
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • PONJI MA YEHOVA UMIYO NI JUISRAEL IWI LOKOCWINY
  • KITE MA YEHOVA KONYO KO JUDUBO KARA GILOK CWINYGI
  • PONJI MA JULUB PA YESU GINWANG’U IWI LOKOCWINY
  • Gin ma Yehova utimo pi nilaru dhanu ma judubo
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Ayi mi nyutho mer man kisa ni ju m’utimo dubo ma pek
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Cwinyi bed tek nia Yehova weko dubo
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Lokocwiny mandha thelembene tie ang’o?
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2021
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
w24 Dwi mir 8 mba. 8-13

THIWIWEC MI 32

WER 44 Rwo pa ng’atu ma ni peko

Yehova ubemito dhanu ceke gilok cwinygi

‘Yehova . . . ubeyenyo ngo nia ng’atu moko acel de unyothere, enre ebeyenyo dhanu ceke gilok cwinygi.’—2 PET. 3:9.

I ADUNDO

Wabineno nia lokocwiny utie ang’o, nia pirang’o lokocwiny pire tie tek man wabineno kite ma Yehova ukonyo ko dhanu mi kwonde ceke kara gilok cwinygi.

1. Ukwayu ng’atu m’uloko cwinye utim ang’o?

KINDE ma watimo lembe ma rac, pire bedo tek nia walok cwinywa. Nimakere ku Biblia, ng’atu m’uloko cwinye wilo pidoic m’etie ko i kum timo moko, ejigo timone man ekeco nipodho ngo i iye kendo.—Nen Thelembe mi wec mi Biblia iwi “Lokocwiny.”

2. Pirang’o ukwayu wan ceke waponj lembe iwi lokocwiny? (Nehemia 8:9-11)

2 Ng’atu moko ci ma kwo utie ku yeny mi ponjo lembe iwi lokocwiny. Pirang’o? Pilembe wan ceke watimo dubo kubang’ ceng’. Calu ma watie nyikway Adamu giku Eva, ng’atu moko ci m’i kindwa ulagu dubo man tho. (Rum. 3:23; 5:12) Ng’atu ma dubo ngo mbe. Kadok weg yiyoyic ma dongo ma calu ve Paulo de ubed unyego anyega i kum dubo. (Rum. 7:21-24) Nyo eno ubenyutho nia ukwayu saa ceke wabed ku can i iwa pi dubo mwa? Ungo, Yehova tie jakisa, man ebemito nia wabed jumutoro. Wakewecu iwi lembe ma Juyahudi mi rundi pa Nehemia gikadhu kud i iye. (Som Nehemia 8:9-11.) Yehova ubino mito ngo nia gibed ku can nikadhu mukero pi dubo ma gitimo con, ento ebino mito nia gitim ire thier kud anyong’a. Eng’eyo nia lokocwiny ketho wawinjara ma ber. Pieno ebemito wanyang’ i ponji maeno. Tek waloko cwinywa i kum dubo mwa, cwinywa copo bedo tek nia Wegwa ma jakisa biweko iwa.

3. Wabiponjo lembang’o i thiwiwec maeni?

3 I thiwiwec maeni, wabiponjo lembe lee iwi lokocwiny. Wabiweco iwi lembe adek m’ugwaku kum lokocwiny: Ku kwong’a wabineno ponji ma Yehova umiyo ni Juisrael iwi lokocwiny. I ng’eye wabiweco iwi kite ma Yehova ubed ukonyo ko judubo kara gilok cwinygi. Tokcenne wabidwogo iwi ponji ma julub pa Yesu ginwang’u iwi lokocwiny.

PONJI MA YEHOVA UMIYO NI JUISRAEL IWI LOKOCWINY

4. Yehova umiyo ponji ma kani ni Juisrael iwi lokocwiny?

4 Kinde ma Yehova ucaku the thek mir Israel, etimo kugi lembariba mi Cik, man gin de ging’olo nia gibiwore. Yehova ung’olo nia tek giworo cik pare, ebigwokogi man ebimiyo igi mugisa. Eyero pi cik parene kumae: “Lembang’ola maeni m’abeng’olo iri tin eni utie tek hai ungo iri, kadi abora de ebor ungo iri.” (Poy. 30:11, 16) Ento tek gijai i kum cik pare kunoke tek ging’iyo niworo mungu mange, ebikabu mugisa pare kud i wigi man gibisendiri lee. Re asu ebicopere igi nidok nwang’u kendo bero i wang’e. Gibinwang’u kaka mi ‘dwogo i bang’ Yehova Mungu migi man gibiwinjo dwande.’ (Poy. 30:1-3, 17-20) I ayi mange, gibiloko cwinygi. E tek gitimo kumeno, Yehova bicoro ceng’ini i vutgi man ebimiyo igi mugisa kendo.

5. Yehova unyutho nenedi nia eol ungo ku dhanu pare? (2 Ubimo 17:13, 14)

5 Dhanu pa Yehova m’eng’iyo gijai ire wang’ udul. M’uweko thier mir ayi gin m’acwiya, gitimo bende lembe mange ma reco dupa. Eno uketho gineno can lee. Ento Yehova uol ungo kugi. Eoro jubila kendo kendo pi nikwayugi gilok cwinygi man gidwog i bang’e.—Som 2 Ubimo 17:13, 14.

6. Yehova utiyo nenedi ku jubila pare pi niponjo dhanu pare ginyang’ nia pire tie tek niloko cwiny? (Nen bende cal.)

6 Yehova ubed utiyo thiri thiri ku jubila pare pi nimiyo cimowang’ man matira ni dhanu pare. Ku lapor, eyero nikadhu kud i bang’ jabila Yeremia kumae: “Dwogi, E in Israel ma jajai . . . Abineni ngo niai ku malu ku ng’eicwiny, kum an a mandha . . . Abibedo ngo kud akece rondo ku rondo. Kende kende yii kosa peri, kum ijai ni Yehova.” (Yer. 3:12, 13, NWT) Nikadhu kud i bang’ Yoel eyero kumae: “Wudwog i bang’a kud adundewu ceke.” (Yoe. 2:12, 13, NWT) Eketho Isaya uyero kumae: “Wudwokuru leng’; wukab timo mwu ma reco cen kud i wang’a; wuwek nitimo lembe ma rac.” (Isa. 1:16-19, NWT) Man nikadhu kud i bang’ Ezekiel, Yehova upenjo kumae: “Nyo tho pa jatimrac nyayu anyong’a moko i iya de? . . . Nyo afoyo ngo nia elokere kud i yo pare man emedere nibedo kwo? Anyong’a nega ngo nyanok de pi tho pa ng’atu moko, . . . Dong’ wulokuru kara wubed kwo.” (Eze. 18:23, 32, NWT) Anyong’a nego Yehova kan ebeneno dhanu gibeloko cwinygi pilembe ebemito nia gimediri nikwo, ke pi rondo ku rondo. Pieno ekuro ngo agwaka cinge nia judubo gikegilok cwinygi kan ekonygi. Wakenenu lapor mange m’ubecwaku paru maeno.

Cal: Jubila ma Yehova uoro pi nitwinyo dhanu pare ma jujai. 1. Yoel: i kum oro 820 W.N.Y. 2. Hoseya: i ng’ey oro 745 W.N.Y. 3. Isaya: i ng’ey oro 732 W.N.Y. 4. Ezekiel: i kum oro 591 W.N.Y. 5. Yeremia: i oro 580 W.N.Y.

Wang’ ma pol Yehova ubed utiyo ku jubila pare pi nikwayu dhanu pare ma gijai ire nia gilok cwinygi (Nen udukuwec mir 6-7)


7. Yehova utiyo ku kpawa pa jabila Hoseya ku dhaku pare pi niponjo dhanu pare ku lembang’o?

7 Wakenenu ponji ma Yehova umiyo ni dhanu pare kinde m’etiyo ku lapor pa jabila Hoseya ku dhaku pare Gomer. I ng’ey ma Gomer utimo abor, eweko Hoseya pi niringo i tok jal mange. Nyo egam ecidho bor ma dong’ ecopere ngo ire niloko cwinye? Yehova ma neno i adunde uwacu ni Hoseya kumae: “Cidh kendo, mar dhaku ma nico mange umaru man m’ubetimo abor, tap calu ma Yehova umaru dhanu mir Israel kinde ma gilokiri i bang’ mungu mange.” (Hos. 3:1, NWT; Rie. 16:2) Poy nia nwang’u fodi dhaku pa Hoseya ubemedere ku dubo ma pek. Re Yehova ukwayu nia Hoseya re m’uai ucidh i bang’e, etim ire kisa man girip kindgi.a Yehova ubino nyutho kite m’ebewinjere ko pi dhanu pare ma jujai. Kadok nwang’u gibino ndruk i dubo ma pek de, re emarugi asu man emedere nicidho i bang’gi, nikonyogi gilok cwinygi man giwil yo migi. Lapor maeni ubenyutho nia Yehova ung’eyo lembe ma n’i adunde dhanu man esayu nikonyo kadok ng’atu m’ubemedere ku dubo ma pek kara elok cwinye. (Rie. 17:3) Wakenenu laporne mange.

KITE MA YEHOVA KONYO KO JUDUBO KARA GILOK CWINYGI

8. Yehova utimo ang’o pi nikonyo Kain ulok cwinye? (Thangambere 4:3-7) (Nen bende cal.)

8 Kain ubino wod Adamu giku Eva ma kayu. Elagu pidoic mi timo dubo i bang’ junyodo pare. Biblia uyero bende nia “tic pare ubino rac.” (1 Yoh. 3:12) Saa moko nyo ubino pi thelembe maeno re ma Yehova ufoyo “ngo nyanok de Kain man girathiera pare” kinde m’ethiero ire lam. Kakare ma nia Kain uwil yo pare, ‘ng’eicwiny uopo i iye man emino wang’e.’ Yehova utimo ang’o i ng’eye? Eweco i bang’ Kain. (Som Thangambere 4:3-7.) Poy nia Yehova unyamu i lembe ku Kain ku yoo, emiyo ire kaka mi nwang’u mugisa pare, man ecimo wang’e nia ng’eicwiny m’i iye bitere i dubo. Ku lembe ma rac, Kain ukwero niwinje. Eweko ngo Yehova ukonye elok cwinye. Nyo jai pa Kain uketho Yehova ujigo nikonyo judubo mange kara gilok cwinygi? Tak de ngo!

Kain umaku dund yen kinde m’ebecinego Abel. Elokere pi niwinjo dwand Yehova m’ubeai kud i polo.

Yehova unyamu i lembe ku Kain ku yoo, emiyo ire kaka mi nwang’u mugisa pare, man ecimo wang’e nia ng’eicwiny m’i iye bitere i dubo (Nen udukuwec mir 8)


9. Yehova ukonyo Daudi nenedi kara elok cwinye?

9 Yehova ugam umaru Daudi lee mandha. Elwong’e nia ‘ng’atu ma kacwinye.’ (Tic. 13:22) Ento Daudi upodho i dubo ma dongo ma calu abor man nek. Nimakere ku Cik pa Musa, nwang’u eromo ku tho. (Law. 20:10; Wel 35:31) Ento Yehova re m’ular ucaku konye.b Eoro jabila pare ma Nathan ucidh i bang’ ubimo Daudi kadok nwang’u fodi eloko ngo cwinye de. Nathan uwok utiyo ku lapor moko m’umulo adunde Daudi lee man ucwale i kum lokocwiny. (2 Sam. 12:1-14) I ng’eye Daudi ukiewo zaburi moko m’ubenyutho can m’ewinjo pi dubo pare. (Zab. 51, wec m’i wiye) Zaburi maeno ukonyo judubo ma wendgi kwaniri ngo niloko cwinygi. Etie lembe mir anyong’a ma lee nia Yehova ukonyo Daudi ma jatic pare m’emaru niloko cwinye!

10. Kan ibeparu pi cirocir man weko lembe ma Yehova nyutho ni judubo, eno cweli nitimo ang’o?

10 Yehova udagu dubo man ecwaku ngo dubo mi kwonde moko ci. (Zab. 5:4, 5) Ento eng’eyo nia wan ceke watie judubo, man i mer pare ma dit ekonyowa ninyego i kum dubo. Saa ceke eii nikonyo judubo ma reco gilok cwinygi man gicor ceng’ini i vute. Etie lembe mi tielocwiny andhandha! Ka wabeparu pi cirocir man weko lembe pa Yehova, eno cwaluwa nigwoko bedoleng’ mwa ire man niloko cwinywa ndhu ndhu ka wadubo. Kawoni wakenenu ponji mange ma cokiri mi Jukristu unwang’u iwi lokocwiny.

PONJI MA JULUB PA YESU GINWANG’U IWI LOKOCWINY

11-12. Yesu uponjo julub pare ku lembang’o iwi kisa pa Won? (Nen cal.)

11 I rundi ma kwong’a N.N.Y., Yehova utiyo ku Yohana ma Jababutisi pi nirweyo ni dhanu man nikwayugi nia gilok cwinygi. Etiyo bende ku Yesu Kristu pi niponjo dhanu nia pire tie tek niloko cwiny.—Mat. 3:1, 2; 4:17.

12 Saa ma Yesu ubetimo tic pare, eponjo juwinj pare nia Won utie ayika niweko dubo. Emiyo ponji maeno ma pire tek kinde m’eweco iwi lapor pa wod m’urwinyo. Jalawobi maeno ung’iyo niweko pacu pi nicitimo lembe ma reco bor. Ento “rieko pare udwogo” man edok yo pagi. Won uwok ujole nenedi? Yesu koro nia “kinde ma fodi eni bor, won ugam unene man kisa umake i kume, e ering’ini i bang’e man ewok egwake, ecwiyo limbe bende.” Jalawobine ubino ku pidoic mi wok kwayu ebed acel m’i kind jurutic pa won, ento won ulwong’e nia “woda maeni;” man edwoke kendo i kind juruot pare. Eyero pi wodene kumae: “Nwang’u erwinyo, ento enwang’ere.” (Luka 15:11-32) Kinde ma Yesu bino i polo i wang’ niloro iwi ng’om, m’umbe jiji eneno Won ubenyutho kit kisa maeno ni judubo ma wendgi kwaniri ngo ma giloko cwinygi. Eni tie lapor ma tielo cwiny andhandha man m’ubenyutho kisa pa Wegwa ma Yehova!

Wod m’urwinyo m’i lapor pa Yesu ukulo wiye i wang’ won m’ubedhulere pi nicigwake.

Wego ma Yesu weco pire i lapor pa wod m’urwinyo udhulere pi nicigwaku wode m’ukeujai man udwogo i pacu (Nen udukuwec mir 11-12)


13-14. Jakwenda Pethro unwang’u ponji ma kani iwi lokocwiny, man eponjo jumange ku lembang’o iwi lokocwiny? (Nen bende cal.)

13 Jakwenda Pethro unwang’u ponji ma dit iwi lokocwiny man weko lembe niai kud i bang’ Yesu. Ebed etimo kosa wang’ ma pol, man Yesu ubino ayika niweko ire. Ku lapor, kinde m’ekwero wang’ adek nia eng’eyo ngo Rwoth pare, can unege lee mandha i kum kosa m’etimo. (Mat. 26:34, 35, 69-75) Ento i ng’ey ma Yesu cer, enyuthere ni Pethro; copere nia i saa m’ebino kende. (Luka 24:33, 34; 1 Kor. 15:3-5) M’umbe jiji, i saa maeno Yesu timo kisa ni jakwenda pare m’uloko cwinye man etielo cwinye.

14 Pethro unyang’ nikum lembe m’ekadhu kud i iye nia lokocwiny tie ang’o, uketho ebino ku copo mi ponjo jumange de iwi lokocwiny ku weko lembe. Nyanok i ng’ey foc mi Pentekoste, emiyo korolembe ni udul ma dit mi Juyahudi ma juyic ungo, man ekoro igi nia ginego Masiya. Ento ekwayugi ku mer kumae: “Dong’ wulok cwinywu man wulokuru, kara dubo mwu ukabere cen man nindo mi nwang’u yom uai i bang’ Yehova en gire.” (Tic. 3:14, 15, 17, 19) E kumeno enyutho nia lokocwiny cwalu jadubo nilokere, niwacu niwilo paru man timo pare ma reco ku paru man timo ma nyayu anyong’a i Mungu. Enyutho bende ni Juyahudi nia Yehova bikabu dubo migi cen, niwacu ebiweyo dubo migi kara girwiny woko. Man oro ma dupa i ng’eye, Pethro utielo cwiny Jukristu ku wec ma e: “Yehova . . . ubemwonyo lembe hai iwu pilembe ebeyenyo ngo nia ng’atu moko acel de unyothere, enre ebeyenyo dhanu ceke gilok cwinygi.” (2 Pet. 3:9) Eno ubemiyo iwa genogen ma nia tek wapodho kadok i dubo ma pek, Yehova biweko iwa.

Cal: 1. Jakwenda Pethro ubewak ku can ma lee. 2. Yesu m’ucer ubejuko cwiny Pethro.

Yesu timo kisa ni jakwenda pare m’uloko cwinye man etielo cwinye (Nen udukuwec mir 13-14)


15-16. (a) Lembe ma jakwenda Paulo ukadhu kud i iye umiye ponji ma kani iwi weko lembe pa Yehova giku Yesu? (1 Timoteo 1:12-15) (b) Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec m’ulubo?

15 Kud i kind dhanu ma gibino ku yeny ma gilok ko cwinygi man ma jutim ko igi kisa, acel ubino Saul mi Tharso. Ebed enyayu ragedo ma kwiny i kum julub pa Kristu. M’umbe jiji, Jukristu ma dupa gibed giparu nia ecopo loko cwinye tak de ngo. Ento paru pa Yesu ugam ukoc bor dit ku paru ma rac maeno mi dhanu. Giku Won gibino neno kite ma beco ma Saul ubino ko. Yesu uyero pire kumae: “Ng’atu maeni utie agulu m’ang’iyo.” (Tic. 9:15) Ekonyo kadok Saul i ayi mir udu niloko cwinye . (Tic. 7:58–8:3; 9:1-9, 17-20) I ng’ey ma Saul m’udok ung’eyere ku nying’ ma jakwenda Paulo udoko Jakristu, enyutho foyofoc pare wang’ dupa pi bero man kisa ma Yehova utimo ire. (Som 1 Timoteo 1:12-15.) Emiyo ponji ma e ni umego ku nyimego pare: ‘Bero pa Mungu uketho ebemedere nikonyowu kara wulok cwinywu.’—Rum. 2:4.

16 Nindo moko Paulo uwinjo pi timo mi lemsasa mi tarwang’ ma lic i cokiri mi Korintho. Ekwayu cokiri utim ang’o? Lembe m’ekwayune ubemiyo iwa ponji moko ma pire tek lee iwi kite ma Yehova twinyo ko jutic pare ku mer, man iwi kite ma wacopo lubo ko lapor mi kisa pare. Wabing’iyo i kpawa maeno acel acel i thiwiwec m’ulubo.

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Yehova umiyo ponji ma kani ni Juisrael iwi lokocwiny?

  • Yehova ubed ukonyo judubo nenedi kara gilok cwinygi?

  • Julub pa Yesu ginwang’u ponji ma kani iwi lokocwiny?

WER 33 Redh ter peri iwi Yehova

a Eni utie kakar acel kende ma Yehova ukwayu i iye nia ng’atu ma jadhoge mi gamiri utimo abor umedere nibedo i gamiri ku jadhoge m’utimo aborne. Tin ekwayu ngo lembuno. Ento i mer pare ma dit, etelo wi Wode umii telowic ma nia nico kunoke dhaku copo ng’iyo nilalu gamiri tek jadhoge mi gamiri utimo abor.—Mat. 5:32; 19:9.

b Nen thiwiwec m’uwacu, “Que signifie le pardon de Jéhovah pour vous ?” i Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 11, 2012, mba. 21-23, udu. 3-10.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini