THIWIWEC MIR 4
WER 18 Wabefoyi lee pi jamgony
Jamgony ubeponjowa ku lembang’o?
“Mer pa Mungu unyuthere iwa i ayi ma e: Mungu uoro Wode m’acel kulong’ iwi ng’om kara wanwang’ kwo nikadhu kud i bang’e.”—1 YOH. 4:9.
I ADUNDO
Wabineno gin ma jamgony ubenyutho iwi kite ma beco pa Yehova Mungu giku Yesu Kristu.
1. Wanwang’u bero ma kani ka wacidho i Poy pi tho pa Kristu ma bekadhu kubang’ oro?
M’UMBE JIJI, in de icwaku nia jamgony utie giramiya ma pire tek lee! (2 Kor. 9:15) Kwo pa Yesu m’ethiero uketho icopo bedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova Mungu. Icopo bedo bende ku genogen mi kwo ma rondo ku rondo. Pieno etie lembe ma kakare nia wanyuth foyofoc mwa pi jamgony man ni Yehova m’umiye iwa nikum mer. (Rum. 5:8) Kara wamedara ninyutho foyofoc mwane man nineno ngo jamgony ku tuko, Yesu ucaku the Poy pi tho pare ma kwayu ubed ukadhi kubang’ oro.—Luka 22:19, 20.
2. Wabineno ang’o i thiwiwec maeni?
2 I oro maeni, wabitimo Poy pi tho pa Yesu ceng’ soko nindo 12, dwi mir 4, oro 2025. Ma jiji mbe, wan ceke wabeyikara pi nidikara i iye. Wabinwang’u bero lee tek i kind nindo mi Poy pi tho pa Yesu wating’o saa mi nyamu i lembea iwi gin ma Yehova giku Wode gitimo iwa. I thiwiwec maeni, wabineno gin ma jamgony ubeponjo kowa iwi Yehova man iwi Wode ma Yesu. I thiwiwec m’ulubo ke wabineno bero ma jamgony copo miyo iwa man kite ma wacopo nyutho ko foyofoc mwa pire.
JAMGONY UBEPONJOWA KU LEMBANG’O IWI YEHOVA?
3. Tho pa ng’atu acel copo waru dhanu milioni dupa nenedi? (Nen bende cal.)
3 Jamgony ubemiyo iwa ponji ma nia Yehova tie Mungu m’umaru bedopwe. (Poy. 32:4) Nenedi? Kepar nyanok: Dubo p’Adamu utere i tho; wan de walagu dubone, pieno tin watho. (Rum. 5:12) Pi nigonyowa kud i the ng’eca mi dubo man tho, Yehova umaku yub ma wek kara Yesu umii jamgony. Re lam pa ng’atu acel ma pwe copo waru dhanu milioni dupa nenedi? Jakwenda Paulo ukoro kumae: “Calu ni kum ng’atu acel m’uturo cik [niwacu Adamu], dhanu dupa gidoko judubo; kumeno bende ni kum ng’atu acel m’uworo cik [niwacu Yesu], dhanu dupa bidoko weg bedopwe.” (Rum. 5:19; 1 Tim. 2:6) I ayi mange, ng’atu acel ma pwe m’uturo cik re m’uroyowa i ng’eca mi dubo man tho. Pieno, utie de ng’atu acel ma pwe m’uworo cik re m’ugonyowa.
Ng’atu acel re m’uketho wadoko ng’eca mi dubo man tho. Rom rom kumeno, ng’atu acel re m’ugonyowa (Nen udukuwec mir 3)
4. Pirang’o Yehova uweko ngo nia nyikway Adamu ma wor gikwo rondo ku rondo?
4 Nyo ugam ukwayu nia Yesu ukeutho athoa buu pi nilaruwa? Nyo nwang’u Yehova romo ketho ngo nia nyikway Adamu ma wor gikwo rondo ku rondo? I wang’ dhanu m’utie ku dub’alaga, eno romo nen ni ayi ma ber mi daru lembe m’unyay i Eden. Ento Yehova unwang’u nia eno tie ngo ayi m’atira, pilembe ka nwang’u etimo kumeno, nwang’u ubecinen ve emiyo wang’e i kum dubo p’Adamu.
5. Pirang’o cwinywa copo bedo tek nia saa ceke Yehova bitimo gin m’atira?
5 Dong’ ka nwang’u Yehova umiyo ngo jamgony ento eketho bedopwe pare ang’et m’eweko ko nia nyikway Adamu ma judubo gikwo rondo ku rondo ke? Nwang’u dhanu gibecipenjiri ka nyo andha Mungu romo nyutho bedopwe i lembe mange de. Ku lapor, nyo nwang’u giromo penjiri ka nyo andha ebipong’o lembang’ola pare ceke. Ento wiwa ucikere ngo niringo swa iwi lembe ma kumeno. Pirang’o? Pilembe Yehova unyutho bedopwe kadok ugam ukwayu ethier gin ma pire tek nisagu zoo i iye, niwacu kwo pa Wode. Pieno cwinywa copo bedo tek nia saa ceke ebitimo gin m’atira.
6. Jamgony ubenyutho i yo acel ma kani nia Yehova umaruwa? (1 Yohana 4:9, 10)
6 Andha jamgony ubekonyowa ninyang’ nia Yehova tie pwe, ento ebekonyowa asagane ninyang’ i thuc mi mer m’emaru kowa. (Yoh. 3:16; som 1 Yohana 4:9, 10.) Ponji mi jamgony ubenyutho nia Yehova ubemito wanwang’ kwo m’ajikine mbe kende ngo, ento bende nia wamond i kind juruot pare. Kepar nyanok: Kinde m’Adamu udubo, Yehova urieme cen kud i kind juruot pare ma gibetimo ire. E kumeno, wan ceke wanyolara ngo i kind juruot pa Mungu. Ento nikum jamgony, Yehova weko dubo mwa man tokcenne ebiroyo dhanu ceke ma gitie ku yiyoyic man ma wor i kind juruot pare. Kadok kawoni de wacopo bedo ku winjiri ma ceng’ini kude man ku juyic wadwa. Andhandha, wabenwang’u bero mi mer ma thuc pa Yehova!—Rum. 5:10, 11.
7. Masendi pa Yesu ubekonyowa nenedi ninyang’ nia Yehova umaruwa lee?
7 Wacopo nyang’ cuu nia Yehova umaruwa lee tek wabeparu pi gin ma jamgony ubanju i bang’e. Sitani beriko nia jatic pa Mungu moko acel de mbe ma bigwoko bedoleng’ pare ni Mungu i saa mir amulaic ma tek. Pi nituco nia Sitani tie javupo, Yehova uweko Yesu usendere i wang’ tho pare. (Yob 2:1-5; 1 Pet. 2:21) Yehova ubino neno kinde ma judong dini ma jujai gibecayu Yesu, kinde ma juaskari gibefwode man kinde ma jubegure iwi yen. I ng’eye eneno kite ma Wode m’emaru lee ubetho ko tho mi litho. (Mat. 27:28-31, 39) Ebino ku copo mi cero lembe maeno ceke i saa m’emaru. Ku lapor, saa ma judegi pa Yesu giyero nia, “dong’ Mungune ubodhe kawoni tek enyayu anyong’a i iye,” nwang’u Yehova copo timo tap kumeno. (Mat. 27:42, 43) Ento ka nwang’u emondo i lembene, nwang’u jamgony ubeciculere ngo man nwang’u wacidong’ m’umbe genogen. Pieno eweko Wode ucir masendi cil i tho.
8. Nyo Yehova uwinjo litho de saa m’ebeneno Wode ubesendere? Kekor. (Nen bende cal.)
8 Kud wapar nia pilembe ya Mungu utie jategokpo ci nia ewinjo ngo litho. Ecwiyowa i ayi pare, man watie ku copo mi winjo litho man anyong’a. Pieno etie lembe ma kakare nia Yehova de uwinjere kumeno. Biblia ukoro nia ewinjo “can i adundene.” (Zab. 78:40, 41) Ka kumeno, ibeparu nia ewinjo can rukani kinde m’ebeneno Wode ubesendere? Wakewec iwi lapor p’Abraham gikud Isak. Poy nia Mungu ung’olo ni Abraham nia ethier wode ma kulong’ ni lam. (Tha. 22:9-12; Ebr. 11:17-19) Wacopo paru kende kende pi can m’Abraham uwinjo saa m’ebeyikere pi ninego Isak ku pala. Yehova ucikere niwinjo can ma rukani kinde m’ebeneno jubesendo Wode ku racu cil ma jubenege ko?—Nen video ma thiwiye tie, Walub lapor mi yiyoyic migi—Abraham, Thenge mir 2 i jw.org.
Yehova uwinjo litho lee saa m’ebeneno Wode ubesendere (Nen udukuwec mir 8)
9. Jurumi 8:32, 38, 39 ubekonyi ninyang’ i lembang’o iwi thuc mi mer ma Yehova umaru ko in ku juyic wedu?
9 Jamgony ubeponjowa nia ng’atu moko acel de mbe m’umaruwa rom ku Yehova, kadok wedi mwa kunoke jurimbwa ma ceng’ini. (Som Jurumi 8:32, 38, 39.) M’umbe jiji, Yehova umaruwa nisagu ma wamarara ko giwa de. Nyo ibemito ikwo rondo ku rondo? Yehova ubemito lembuno nisegi. Nyo ibemito dubo peri uwekere? Yehova ubemito lembuno nisegi. Gin m’ebekwayu i bang’wa utie kende kende nia wajol giramiya pare ma ber nikadhu kud i yiyoyic man woro. Andhandha, jamgony utie lanyuth m’usagu zoo mi mer ma Mungu umaru kowa. I ng’om ma nyen, wabiponjo lembe mange dupa iwi mer pa Yehova.—Ekl. 3:11.
JAMGONY UBEPONJOWA KU LEMBANG’O IWI YESU?
10. (a) Ang’o m’unyayu can nisagu zoo i Yesu pi tho pare? (b) Yesu ukabu acidi m’iwi nying’ Yehova nenedi? (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “Gwoko bedoleng’ pa Yesu ukabu acidi m’iwi nying’ Yehova.”)
10 Yesu dieng’ lee mandha pi nying’ Yehova. (Yoh. 14:31) Gin m’unyayu can lee i Yesu ubino nia adote ma jubikelo i wiye binyotho nying’ Won; adotene bibedo nia eyero lembe mir acidi i kum Mungu man nia ejai i kum bimobim. Eno uketho erwo kumae: “Vwa, kan ecopere, kab kikombe maeni cen kud i bang’a.” (Mat. 26:39) Tokcenne, ekabu acidi ma jukelo iwi nying’ Won kinde m’egwoko bedoleng’ pare cil i tho.
11. Yesu unyutho nenedi nia emaru dhanu lee? (Yohana 13:1)
11 Jamgony ubeponjowa bende nia Yesu dieng’ lee mandha pi dhanu, asagane pi julub pare. (Rie. 8:31; som Yohana 13:1.) Ku lapor, egam eng’eyo nia theng tic pare moko m’ebitimo iwi ng’om bibedo tek lee, asagane tho mi litho m’ubino kure. Re asu etimo lembe ceke m’ugwaku kum tic pare iwi ng’om; ubino ngo kende kende pilembe ya Yehova ukwaye etimgi, ento pilembe emaru dhanu. Pieno emiyere zoo i tic mi rweyo lembanyong’a, mi ponji man mi konyo jumange. Kadok i uthieno m’i wang’ tho pare de eting’o saa mi lwoko tiend jukwenda pare, mi juko cwinygi man mi ponjogi. (Yoh. 13:12-15) I ng’eye saa m’ebino iwi yen mi can, eting’o kare moko pi nimiyo genogen ni jatimrac moko m’ubino i ng’ete man emaku yub wek kara Yohana udog ugwok min. (Luka 23:42, 43; Yoh. 19:26, 27) Yesu unyutho mer ni dhanu i saa mi tho pare kende ngo, ento bende i kwo pare zoo iwi ng’om.
12. Yesu ubemedere nithiero lam piwa i ayi ma nenedi?
12 Andha Kristu utho “wang’ acel pi nja,” re ebemedere asu nithiero lam piwa. (Rum. 6:10) Nenedi? Ebemedere niketho wanwang’ bero i kum jamgony. Kawoni ebetimo tic ma e: Etie Ubimo mwa, Jalam mwa ma dit, man wic mi cokiri. (1 Kor. 15:25; Efe. 5:23; Ebr. 2:17) Ebetelo wi tic mi coko dhu ju ma juwiro man dhu udul ma dit, ma tie tic ma bithum i wang’ ajiki mi masendi ma dit.b (Mat. 25:32; Mark. 13:27) Ebedieng’ bende nia yeny mi jutic pare ma weg bedopwe upong’ ma ber i thenge mi tipo i kajik ceng’ maeni. (Mat. 24:45) Man i saa mi Bimobim pare mi oro elufu acel, ebimedere nitimo tic piwa. Andhandha, Yehova umiyo Wode piwa!
KUD IJIG NIPONJO LEMBE KI!
13. Icopo mediri nenedi ninwang’u ponji iwi mer ma Mungu giku Kristu gimaru kowa?
13 Icopo mediri ninwang’u ponji iwi mer ma Yehova Mungu giku Kristu Yesu gimaru kowa nwang’u ibenyamu i lembe iwi merne. I kind nindo mi Poy pi tho pa Yesu mi oro maeni, icopo somo mii mandha Injili acel kunoke nikadhu. Kud isay nisomo lembe lee wang’ acel. Ento som piny yoo man yeny thelembe mange m’ubecwaluwa nimaru Yehova giku Yesu. Man wec ku jumange iwi ponji m’inwang’u.
14. Nimakere ku Zaburi 119:97, timo sayusac copo konyowa nenedi kara wamedara ninwang’u ponji iwi jamgony man iwi thiwiwec mange? (Nen bende cal.)
14 Tek idaru timo oro ma dupa i lemandha, iromo penjiri ka nyo andha ecopere ninwang’u ponji ma nyen iwi thiwiwec ma calu bedopwe pa Mungu, mer pare man jamgony. Ento lemandha utie nia, wacopo jigo ngo ninwang’u ponji iwi thiwiwec maeno ku mange de. Dong’ ukwayu itim ang’o? Som man ponj mii lembe ma beco ma nwang’ere i girasoma mwa. Tek inwang’u giragora moko m’inyang’ ungo cuu i iye, tim sayusac i wiye. E dieceng’ duu, nyam i lembe iwi gin m’iponjone man iwi ponji m’inwang’u iwi Yehova, iwi Wode man iwi mer ma gimeri ko.—Som Zaburi 119:97.
Kadok wadaru timo oro ma dupa i lemandha de, re asu wacopo medo foyofoc mwa pi jamgony (Nen udukuwec mir 14)
15. Pirang’o ukwayu wamedara nidwaru lonyo m’i Biblia?
15 Tek saa ceke ma kan ibedo piny pi nisomo lembe man nitimo sayusac inwang’u ngo ponji ma nyen kunoke m’unyeng’i, cwinyi kud utur. Keporiri ku ng’atu ma tong’o or (kunoke gold). Wang’ ma pol, ng’atu m’ubesayu or nyutho cirocir man etimo tic pi saa kunoke nindo ma dupa i wang’ ninwang’u kadok ng’iline. Ento emedere asu pilembe eng’eyo nia ng’ili or de utie ku valer ma lee. Ka dong’ lonyoman m’i Biblia ke romo bedo ku valer ma rukani? (Zab. 119:127; Rie. 8:10) Pieno, nyuth cirocir man wor program peri mi somo Biblia.—Zab. 1:2.
16. Wacopo lubo lapor pa Yehova giku Yesu nenedi?
16 Kinde m’ibeponjo piny, say ayi m’icopo tiyo ko ku ponji m’inwang’u. Ku lapor, pi nilubo lapor mi bedopwe pa Yehova, kwo ku jumange m’umbe akoyakoya. Pi nilubo lapor mi mer ma Yesu umaru ko Won man jumange, bed ayika nisendiri pi nying’ Yehova man miyiri zoo pi bero mi juyic wedu. Bende, pi nilubo lapor pa Yesu, mii lembatuca ni jumange wek kara gin de ginwang’ kaka mi jolo giramiya ma pire tek lee ma Yehova umiyo.
17. Wabineno lembang’o i thiwiwec m’ulubo?
17 Tek wabemedara niponjo lembe iwi jamgony, e mer ma wamaru ko Yehova giku Wode de bimedere. Gin de gibimaruwa lee. (Yoh. 14:21; Yak. 4:8) Pieno, wek watii ku Biblia man girasoma ma dilo mwa uwodho pi nimedurwa niponjo lembe lee iwi jamgony. I thiwiwec m’ulubo, wabineno bero moko ma jamgony miyo iwa man kite ma wacopo nyutho ko foyofoc pi mer ma Yehova umaru kowa.
WER 107 Walub kit mer pa Mungu
a KORO I WEC: “Ninyamu i lembe” thelembene tie niparu kilili pi lembe moko man nisayu ninyang’ cuu i iye.
b Tic mi coko dhu “piny m’i polo” ma Paulo uweco pire i Juefeso 1:10 ukoc ku tic mi coko ‘ju ma jung’iyo’ ma Yesu uweco pire i Matayo 24:31 man i Marko 13:27. Paul uweco pi saa ma Yehova ng’iyo i iye wote mi tipo nikadhu kud i wir m’ewiro kogi ku tipo ma leng’. Yesu ke uweco pi saa ma jubicoko i iye dong Jukristu ma juwiro ma gin iwi ng’om pi niterogi i polo i saa mi masendi ma dit.