KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w25 Dwi mir 8 mba. 8-13
  • Cwinyi bed tek nia Yehova umeri

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cwinyi bed tek nia Yehova umeri
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • PIRANG’O UKWAYU CWINYWA BED TEK NIA YEHOVA UMARUWA?
  • ANG’O MA COPO KONYOWA NIBEDO MA CWINYWA TEK NIA YEHOVA UMARUWA?
  • YESU UBETEGO CWINYWA NENEDI NIA YEHOVA UMARUWA?
  • MEDIRI NIBEDO KU TEGOCWINY NIA YEHOVA UMERI
  • Yehova umeri lee mandha
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Mer pa Mungu bedo rondo ku rondo
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Jamgony ubeponjowa ku lembang’o?
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Ku jwigiri, yii nia ing’eyo ngo lembe ceke
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
w25 Dwi mir 8 mba. 8-13

THIWIWEC MI 33

WER 4 “Yehova en e Jakwac para”

Cwinyi bed tek nia Yehova umeri

“Acori i vuta ku mer ma lokere ngo.”—YER. 31:3.

I ADUNDO

Pirang’o ukwayu cwinywa ubed tek nia Yehova umaruwa man wacopo timo ang’o kara cwinywa ubed tek nia andha emaruwa.

1. Pirang’o ithiero kwo peri ni Yehova? (Nen bende cal.)

NYO ibepoy de pi nindo m’ithiero iye kwo peri ni Yehova? Imaku yub maeno pilembe ituc ning’eye man imare. Ing’olo ire nia ibiketho yeny pare i kabedo ma kwong’a i kwo peri man nia ibimediri nimare kud adundeni ceke, ku ng’eyong’ec peri ceke, ku pidoic peri ceke, man ku tegoni ceke. (Mark. 12:30) Niai saa maeno ci, mer m’imare ko umedere ameda nidoko tek. Dong’ icopo dwoko nenedi ka jupenji kumae: “Eni nia imaru Yehova andha?” M’umbe jiji icopo dwoko nia “Amare nisagu ng’atu moko ci kunoke nisagu gin moko ci!”

Cal: Nyamego moko ubeparu pi thieriri pare man batizo. 1. Ebedo i the yen man eberwo. 2. Ebelimo batizo i kulo.

Nyo ibepoy pi mer m’igam imaru ko Yehova kinde m’ithiero kwo peri ire man ilimo batizo? (Nen udukuwec mi 1)


2-3. Yehova ubemito cwinyi ubed tek i kum lembang’o, man wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni? (Yeremia 31:3)

2 Icopo dwoko nenedi ka ng’atu moko ulund upenji kumae: “Eni nia Yehova umeri andha?” Saa moko nyo icopo bedo ku jiji nidwoko wang’ penji maeno pilembe ibeparu nia iromo ngo nia Yehova umeri. Nyamego moko m’unwang’ere ku peko lee kinde m’ebedongo uyero kumae: “Ang’eyo nia amaru Yehova. Ambe ku jiji iwi lembe maeno. Penji m’apenjara ko i wiye utie nia, eni re andha Yehova umara?” Ewinjere ke nenedi piri?

3 Yehova ubemito cwinyi bed tek nia emeri. (Som Yeremia 31:3.) Lemandha utie nia Yehova re m’uteli i bang’e. Kinde m’ithiero kwo peri ire man ilimo batizo, emiyo iri giramiya moko ma pire tek mandha ma tie mer pare ma lokere ngo. Eno tie mer ma thuc man ma bedo nja. Merne cwale nineno jutic pare ma gibemgwoko bedoleng’ migi ire ni “makapiny ma pire tek,” uketho i iye in bende. (Mal. 3:17, kmt.) Yehova ubemito cwinyi bed tek nia emeri, tap calu ma jakwenda Paulo de ugam uyiyo kud adundene ceke nia emare. Paulo utuc nikiewo ku tegocwinye kumae: “Kum ayiyo andhandha nia kadok tho, kadi kwo, kadi jumalaika, kadi bimobim, kadi gin ma nuti kawoni, kadi gin ma bibino, kadi tego, kadi gin ma malu, kadi gin ma piny, kadi giracwiya mange, bicero ngo Mungu ku maruwa.” (Rum. 8:38, 39) I thiwiwec maeni, wabineno nia pirang’o ukwayu cwinywa ubed tek nia Yehova umaruwa. Wabineno bende gin ma wacopo timo kara wabed ku tegocwinyne.

PIRANG’O UKWAYU CWINYWA BED TEK NIA YEHOVA UMARUWA?

4. Wacopo kiedo nenedi i dhug awondi pa Sitani?

4 Ka wayiyo nia Yehova umaruwa, wacopo kiedo i dhu “awondi” pa Sitani. (Efe. 6:11) Sitani bitimo ku kero pare ceke kara ecerwa kud watim ni Yehova. Acel m’i kind rieko pare ma rac magwei utie ndra m’ebemewo nia Yehova umaruwa ngo. Wiwa kud uwil ki nia ebekiyowa akiya. Wang’ ma pol ecoro i wiwa kinde ma tego mwa uvoc, saa moko nyo pi lembe ma wagam wakadhu kud i iye, kunoke nyo pi lembe ma wabenwang’ara ko kawoni, kadi ke pi jiji iwi nindo m’ubino m’udaru tego mwa. (Rie. 24:10) Sitani tie ve umvor ma ka ley m’emaku utie ku peko, enwaye anwaya. Pieno, tap kinde ma tego uthum i kumwa re m’emito ecwalwa kara wavoci. Ento tek wamedara niyiyo ku cwinywa ceke nia Yehova umaruwa, wabibedo ku copo mi “cerara” i dhu Sitani, i dhu rieko man bodho pare ma reco.—1 Pet. 5:8, 9; Yak. 4:7.

5. Pirang’o ukwayu wayii nia Yehova umaruwa man nia piwa tek lee i iye?

5 Ka wayiyo nia Yehova umaruwa, wabicoro ceng’ini i vute. Pirang’o wayero kumeno? Yehova ucwiyowa ku copo mi maru jumange man mi nwang’u nia jumange de umaruwa. Tekene ng’atu moko umaruwa, wan de wamare. Pieno, tek wabenwang’u nia Yehova umaruwa man nia piwa tek lee i iye, wan de wabimare. (1 Yoh. 4:19) Man tekene wabemedara nimare, en de ebimedere nimaruwa. Biblia uyero kamaleng’ kumae: “Wucor ceng’ini i vut Mungu, man en de ebicoro ceng’ini i vutwu.” (Yak. 4:8) Dong’ wacopo timo ang’o kara cwinywa ubed tek nia andha Yehova umaruwa?

ANG’O MA COPO KONYOWA NIBEDO MA CWINYWA TEK NIA YEHOVA UMARUWA?

6. Kan iyiyo ngo nia Yehova umeri, icopo timo ang’o?

6 Rwo pi lembe ma tap man wang’ dupa. (Luka 18:1; Rum. 12:12) Ka copere, kway Yehova wang’ dupa kubang’ ceng’ kara ekonyi ineniri i kite m’ebeneni ko. Andha, adunde ma poko lembe rac i wijo tie gin ma twinyo tek mi tuko ngo. Ento poy nia Yehova tie dwong’ nisagu adundeni. (1 Yoh. 3:19, 20) Eng’eyi ma ber nisagu m’ing’eyiri ko in giri man ebeneno gin m’icopo neno ngo. (1 Sam. 16:7; 2 Kei. 6:30) Pieno, kud ibed ku jiji ‘nikonjo’ kite m’ibewinjiri ko i wang’e man kwaye ekonyi kara iyii nia andha emeri. (Zab. 62:8) I ng’eye, tim lembe m’urombo ku rwo peri, ke nwang’u ibetimo lembe m’ulubo e.

7-8. Buku mi Zaburi ubetielo cwinywa nenedi nia Yehova umaruwa?

7 Winj lembe ma Yehova uyero kubang’e kubang’e. Etelo wi ju m’ukiewo Biblia ku tipo pare kara gikor ayi m’etie ko i andha. Daudi ma jagor zaburi uweco ma ber mandha pi Yehova, eyero kumae. “Yehova ni ceng’ini ku ju m’adundegi tur; ebodho ju ma cwinygi tur.” (Zab. 34:18, kmt.)Ka cwinyi tur, icopo nweng’iri nia itie kendi. Ento Yehova uyero nia i saa ma kumeno, eni ceng’ini kudi, pilembe eng’eyo nia i saa maeno itie ku yeny pare nisagu zoo. I zaburine mange lundo, Daudi ukiewo kumae: “Jol piwang’a i usau pigulok peri.” (Zab. 56:8) Yehova neno ka wabesendera. Edieng’ lee mandha piri man pi lembe m’ibekadhu kud i iye. I ayi moko, ve ebejolo piweng’i man ebenene ni gin ma pire tek lee, geno ve piweng’i tie pii ma pire tek i usau pigulok. I Zaburi 139:3, Biblia uyero kumae: “Ing’eyo [Yehova] yo para ceke.” Yehova neno yo peri ceke, ento eketho wiye cuu i kum lembe ma beco m’ibetimo. (Ebr. 6:10) Pirang’o? Pilembe eneno kero ceke m’ibetimo pi ninyayu anyong’a i iye ni gin ma pire tek.a

8 Ku giragora ma tielocwiny kumeno ma nwang’ere i Biblia ma tipo yuyo i wiye, Yehova ubemito yero kende kende kumae: “Abemito ing’ey nia ameri lee mandha man nia abedieng’ piri.” Ento calu ma waai waponjo i wang’e, Sitani ubemewo ndra ma nia Yehova umeri ngo. Dong’ ka saa moko itie ku jiji iwi mer ma Yehova umeri ko, kebed yoo man ipenjiri kumae: ‘Abiyiyo ng’a? Nyo “wego mi vupo” kunoke “Mungu mi lemandha”?’—Yoh. 8:44; Zab. 31:5.

9. Yehova utimo lembang’ola ma kani ni dhanu m’umare? (Ai 20:5, 6)

9 Par pi kite ma Yehova winjere ko pi ju m’umare. Kenen lembe ma Yehova uyero ni Musa man ni nyithindho mir Israel. (Som Ai 20:5, 6.) Yehova ung’olo nia ebimedere ninyutho mer ma lokere ngo ni ju m’umare. Wec maeno ubetego cwinywa nia Mungu de biweko ngo nimaru ju m’ubewore man m’umare. (Neh. 1:5) Pieno tek saa moko itie ku yeny mi ng’eyo nia andha Yehova umeri, kecung ling’ man ipenjiri kumae: ‘Eni nia amaru Yehova andha?’ Poy bende nia: Tek imare man ibetimo kero peri ceke pi ninyayu anyong’a i iye, e cwinyi bed tek nia en de emeri lee mandha. (Dan. 9:4; 1 Kor. 8:3) I ayi ma kucelo wacopo yero nia, tek imbe ku jiji iwi mer m’imaru ko Yehova, pirang’o ke ilund ibed ku jiji iwi mer m’emeri ko? Mer pare ma lokere ngo ukadhu jiji ceke ma juromo bedo ko.

10-11. Yehova ubemito ibed ku nen ma kani iwi jamgony? (Jugalatia 2:20)

10 Nyam i lembe iwi jamgony. Jamgony ma Yesu Kristu uthiero utie giramiya m’usagu zoo ma Yehova umiyo ni dhanu. (Yoh. 3:16) Re nyo etie bende giramiya m’emiyo iri athothi? Eyo! Kepar lembe ma jakwenda Paulo ukadhu kud i iye. Poy nia etimo dubo ma reco i wang’ nidoko Jakristu man ubed ukwayu eii bende ku ng’ico pare. (Rum. 7:24, 25; 1 Tim. 1:12-14) Re asu eneno jamgony ni giramiya ma Yehova umiyo ire athothi. (Som Jugalatia 2:20.) Poy nia Yehova re m’uketho Paulo ukiewo wec maeni. Man lembe ceke m’ukiewere i Biblia utie pi ponji mwa. (Rum. 15:4) Wec pa Paulo ubenyutho nia Yehova ubemito in de ibed ku nen ma rom nia, jamgony utie giramiya ma Mungu umiyo iri athothi. Tek ineno jamgony i ayi maeno, cwinyi bibedo tek nia Yehova umeri andha.

11 Wabedwoko foyofoc lee ni Yehova, pilembe eoro Yesu iwi ng’om kara etho piwa. Ento thelembe mange m’uketho Yesu ubino iwi ng’om, utie pi niponjo dhanu ku lemandha iwi Mungu. (Yoh. 18:37) Lemandhane uketho i iye ayi ma Yehova winjere ko pir awiya pare.

YESU UBETEGO CWINYWA NENEDI NIA YEHOVA UMARUWA?

12. Pirang’o wacopo yiyo lembe ma Yesu ukoro iwi Yehova?

12 Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, ekoro terere ayi ma Yehova tie ko. (Luka 10:22) Watie ku thelembe dupa mi yiyo lembe ma Yesu ukoro iwi Yehova. Pilembe i andha de, ekwo karacelo kude i polo pi kare m’ulwar i wang’ nibino i ng’om. (Kol. 1:15) Yesu uneno ku wang’e man eng’eyo kite ma Yehova umaru ko jutic pare ma co ku ma mon ma gigwoko bedoleng’ migi. Dong’ Yesu ubekonyo dhanu mange nenedi kara giyii nia Yehova umarugi?

13. Yesu ubemito wanen Yehova nenedi?

13 Yesu ubemito wan de wanen Yehova calu m’enene ko. I buku mir injili, Yesu ulwong’o Yehova nia “Wego” ma kadhu wang’ 160. Man kinde m’ebeweco i wang’ julub pare, etiyo ku wec ma nia “Wegwu” kunoke “Wegwu mi polo.” (Mat. 5:16; 6:26) Nyathi korolembe m’iwi Matayo 5:16 uyero kumae: “Jurutic pa Yehova ma con gibed gitiyo ku wec mi yung pi ninyutho kunoke niweco i bang’ Yehova, eno uketho i iye wec ma nia ‘Jacopo ceke,’ ‘Mungu ma Malu Ngbir,’ man ‘Jacwic ma Dit.’ Ento wang’ ma pol Yesu ubed utiyo ku wec ma yot man ma dhanu ung’eyo ma calu ‘Wego’ pi niketho nwoc iwi winjiri ma ceng’ini ma n’i kind Mungu ku jutic pare.” Eno ubenyutho kamaleng’ nia, Yesu ubemito wan de wanen Yehova calu m’enene ko, niwacu calu Wegwa ma jamer, ma pir awiya pare tie tek lee mandha i iye. Dong’ wakewecu iwi lapor ario ma i iye Yesu utiyo ku wec ma nia “Wego.”

14. Yesu unyutho nenedi nia ng’atuman m’i kindwa pire tie tek i Wegwa m’i polo? (Matayo 10:29-31) (Nen bende cal.)

14 Mi kwong’o, kenen wec pa Yesu ma jukiewo i Matayo 10:29-31. (Som.) Kira utie winyo ma nyanok mandha ma copo woro ngo Yehova nyanok de. Ento Wegwa neno kiraman ni winyo ma pire tek, uketho eng’eyo kan epodho i ng’om. Pieno, pi jutic pare ma gitimo ire nikum mer ma gimare ko utie tek lee i iye! Nyathi korolembe m’iwi verse mi 30 uyero kumae pi wec ma nia “kadok wend yukwiwu ceke de eng’eyo”: “Ayi ma Yehova ung’eyo ko lembe maeno ma ng’ili ng’ili magwei ubenyutho nia edieng’ lee mandha pi ng’atuman m’i kind julub pa Kristu.” Ma jiji mbe, Yesu ubemito wan ceke wabed ku tegocwiny nia piwa tie tek lee i Wegwa m’i polo.

Yesu ubecimo bang’ kira m’ubepiey i ng’om. Julub pare gibewinje kilili mandha.

Yehova neno kadok kira acel de ni gin ma pire tek, uketho eng’eyo kan epodho i ng’om. Eneno jaratic pare m’ugwoko bedoleng’ pare man m’umare de ni gin ma pire tek lee mandha! (Nen udukuwec mir 14)


15. Wec pa Yesu ma nwang’ere i Yohana 6:44 ubemiyo iri ponji makani iwi Wegwa mi polo?

15 Kenen lapor mir ario ma Yesu utiyo i iye ku wec ma nia “Wego.” (Som Yohana 6:44.) Wegwa mi polo upeyi kunoke uteli en i lemandha. Pirang’o eteli? Pilembe eneno nia adundeni tie ayika. (Tic. 13:48) Nyathi korolembe m’iwi Yohana 6:44 uyero nia, copere Yesu ubino weco pi lembe ma Yeremia uyero ma nwang’ere i giragora mi thiwiwec mwa, m’uwacu nia: “Acori i vuta ku mer ma lokere ngo [kunoke, Ameri ku mer ma rondo ku rondo].” (Yer. 31:3; kmt; nen bende Hoseya 11:4.) Kepar pi thelembe mi wec maeno. Wegwa mi polo ubemedere nineno lembe ma ber i ii ma saa moko nyo in ibeneno ngo.

16. (a) Yesu umito yero iwa ang’o lembang’o, man pirang’o ukwayu wayi lembene? (b) Icopo medo tegocwiny peri nenedi nia Yehova tie wego m’itiye ku yenyne? (Nen sanduku “Wego ma wan ceke watie ku yenyne.”)

16 Kinde ma Yesu ubino yero nia Yehova tie “Wego,” i ayi moko ebino yero nia “Yehova tie Won kenda ngo; ento Wegwa bende. Man ebino nyutho nia emaruwa lee dit man nia ebedieng’ pi ng’atuman m’i kindwa lee mandha.” Pieno, tek saa moko ibed ibedo ku jiji pi mer ma Yehova umeri ko, kecung ling’ man ipenjiri kumae: ‘Nyo ukwayu ngo ayii wec pa Wod m’ung’eyo Wego cuu man ma saa ceke yero lemandha?’—1 Pet. 2:22.

“Wego ma wan ceke watie ku yenyne”

Wec maeno nwang’ere i thenge mir acaki mi buku Approchez-vous de Jéhovah. I iye jukoro lembakeca mi bukune kumae: “Wabineno nia Yehova tie Wego ma wan ceke watie ku yenyne. Etie ku tego, rieko, mer man won bedopwe; eweko ngo awiya pare ma gibegwoko bedoleng’ migi.”

Ng’atu moko ma won ubed sende m’usomo buku eno ukoro nia bukune ukonye lee, ewacu kumae: “Bukune uponja nia wec ma ‘wego’ utie ngo nying’ ma nyayu lworo. Kawoni anyang’ nia wego ma cuu utie ng’a. Ang’eyo nia Yehova uyiya, man an de ayiyo nia etie Vwa.” Ng’atu m’ukende udok uwacu kumae: “Yehova tie andha Wego, Wego ma ber mi tuko ngo!”

Pi nimedo tegocwiny peri nia in de Yehova umeri andha, nyo iromo ketho ngo lembakeca mi somo kunoke mi dosomo kendo buku maeno?

MEDIRI NIBEDO KU TEGOCWINY NIA YEHOVA UMERI

17. Pirang’o ukwayu wamed tegocwiny mwa nia Yehova umaruwa?

17 Ukwayu wamed tegocwiny mwa nia Yehova umaruwa. Calu ma waponjo i wang’e, jakwor mwa Sitani ma jamukala bijigo tak de ngo niketho wawek Yehova. Pi ninyotho lembakeca mwa mi timo ni Mungu, ebimedere nisayu yore m’ejwig ko tegocwiny mwa ma nia Mungu umaruwa. Pieno, kud wawek evoywa!—Yob 27:5.

18. Icopo medo tegocwiny peri nenedi nia Yehova umeri?

18 Pi nimedo tegocwiny m’itie ko nia Yehova umeri, mediri nirwo i bang’e kara ekonyi ineniri i kite m’ebeneni ko. Nyam i lembe iwi kite ma jugor Biblia gikoro ko pi mer pare ma lee. Par pi kite ma Yehova winjere ko pi ju m’umare; eweko tak de ngo ninyutho mer pare ni ju m’umare. Poy pi thelembe m’uketho jamgony utie giramiya ma Mungu umiyo iri athothi. Bende, gen wec ma Yesu uyero, m’etielo ko cwinywa nia Yehova utie Wegwa mi polo. Pieno, tek ng’atu moko bipenji nia “Iyiyo andha nia Yehova umeri?,” e ibidwoko ma cwinyi tek nia “Eyo, emara! Man atimo kero para ceke pi ninyutho kubang’ ceng’ nia an de amare!”

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Pirang’o ukwayu cwinywa ubed tek nia Yehova umaruwa?

  • Ang’o ma copo konyowa nibedo ma cwinywa tek nia Yehova umaruwa?

  • Yesu utego cwinywa nenedi nia Yehova umaruwa?

WER 154 Mer jik i yo ki ngo

a Pi ninwang’u giragora mange ma tielocwiny m’ubetego cwinywa andhandha nia Yehova umaruwa, nen thiwiwec “jiji” i buku Lembagora pi Kwo mi Jukristu.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini