KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w25 Dwi mir 10 mba. 12-17
  • Mer pa Mungu bedo rondo ku rondo

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Mer pa Mungu bedo rondo ku rondo
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • KETH MER MA YEHOVA UMARU KOWA UBED IRI NI PONJI MIR UKUNGU MI BIBLIA
  • PAR PI MER MA YEHOVA ‘UMERI’ KO
  • NG’EY KAKA MA JIJI PERI UAI I IYE
  • TIM NG’IYONG’IC MI GWOKO BEDOLENG’ PERI
  • Yehova umeri lee mandha
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Cwinyi bed tek nia Yehova umeri
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Mer ma lokere ngo pa Yehova utie ku thelembe ang’o iri?
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2021
  • Icopo kabu jiji ma n’i ii nenedi?
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
w25 Dwi mir 10 mba. 12-17

THIWIWEC MI 41

WER 108 Mer mi gwokobedoleng’ pa Mungu

Mer pa Mungu bedo rondo ku rondo

“ Wudwok foyofoc ni Yehova, pilembe e ber; mer pare ma lokere ngo bedo rondo ku rondo.”—ZAB. 136:1.

I ADUNDO

I thiwiwec maeni, wabineno nia tek waketho mer ma Yehova umaru kowa ubedo iwa ni ponji mir ukungu mi Biblia, e wabinwang’u tego mi voyo turcwiny mwa kinde ma wabenwang’ara kud amulaic.

1-2. Jakristu copo winjere nenedi kinde m’ebenwang’ere ku peko?

KEPAR nia ibeneno dhanu moko ku yey iwi nam. Wavuvu ma tek utuk i wigi, mujanga ubethorogi man ebecorere i wigi i yey. Tek jubolo ngo nanga i pii, yamu copo tero yeyne kaka moko ci. Nanga re ma biketho yey eno bicungo ma tek kara kud eoy dhanu.

2 Kan ibenweng’iri i peko ma tek, icopo bedo ve yeny maeno ma mujanga ubethoro kun ku kun. Nindo moko cwinyi copo bedo tek nia Yehova ni kudi, ento nindo ma kucelo, icopo penjiri ka nyo andha ebeneno peko m’ibekadhu kud i iye. (Zab. 10:1; 13:1) Jarimbi copo yero iri wec ma jukocwinyi man iwinjiri ma ber i ng’eye. (Rie. 17:17; 25:11) Re jiji peri copo dwogo kendo. Iromo paru nia dong’ Yehova umeri ngo. Saa maeno, ang’o ma copo konyi calu “nanga” pi nicungo ma tek i saa mi peko? I ayi mange, ang’o ma copo konyi kara imediri nibedo ma cwinyi tek nia Yehova umeri man eni kudi?

3. (a) ‘Mer ma lokere ngo’ ma juweco pire i Zaburi 31:7 man 136:1 thelembene tie ang’o? (b) Pirang’o wacopo wacu nia Yehova re m’utie lapor ma ber m’usagu zoo i nyutho ‘mer ma lokere ngo’? (Nen bende cal.)

3 Gin ma copo konyi nicungo ma tek i saa mi peko tie nipoy pi mer ma lokere ngo pa Yehova. (Som Zaburi 31:7; 136:1.) Wec ma nia “mer ma lokere ngo” ubemiyo paru pa ng’atu moko m’umoko kikiki i kum wadi. Yehova utie lapor ma ber m’usagu zoo i nyutho mer ma lokere ngo. Biblia uyero nia ‘epong’ ku mer ma lokere ngo.’ (Ai 34:6, 7) Eyero bende pire nia ‘mer pare ma lokere ngo tie lee dit ni dhanu ceke ma gibelwong’e.’ (Zab. 86:5) Eno nyutho nia Yehova weko ngo nyanok de ju ma gibegwoko bedoleng’ migi ire. Kan ing’eyo nia Yehova tie ku mer ma lokere ngo, eno copo konyi nicungo ma tek i saa mi peko.—Zab. 23:4.

Jubolo nanga moko ma jutwiyo i kum yey i nam, ebekonyo kara yey kud ucidh ung’eny i saa mi wavuvu.

Tap calu ma nanga ketho yey cungo kakare kara kud ecidh eng’eny i dhu wat saa ma avuvu utuk, genogen mwa iwi mer pa Yehova de konyowa nicungo ma tek i saa mi peko (Nen udukuwec mir 3)


KETH MER MA YEHOVA UMARU KOWA UBED IRI NI PONJI MIR UKUNGU MI BIBLIA

4. Kemii lapor mi cik moko mir ukungu mi Biblia, man nia pirang’o wamoko kikiki i kumgi.

4 Yo mange ma wacopo cungo ko ma tek i saa mi peko, utie niketho mer ma Yehova umaru kowa ubed iwa ni ponji mir ukungu mi Biblia. Icopo koro nenedi wec ma nia “ponji mir ukungu mi Biblia”? Saa moko nyo ibepoy i kum lemandha mir ukungu ma wayiyo, m’igam iponjo i Lembe pa Mungu. Ku lapor, iponjo nia nying’ Mungu tie Yehova, Yesu tie Wod Mungu ma kulong’, nia ju m’utho ging’eyo gin moko ngo, man nia ng’om bidoko ni paradizo ma dhanu bikwo i iye rondo ku rondo. (Zab. 83:18; Ekl. 9:5; Yoh. 3:16; Nyu. 21:3, 4) Kinde m’iyiyo ponji maeno, imoko kikiki i kumgi. Pirang’o? Pilembe inyang’ nia gijengiri iwi lemandha. Pieno, niketho mer ma Yehova umaru kowa ni ponji mir ukungu, copo konyi nikabu cen paru ma nia ebedieng’ ungo kudi kunoke nia ebeneno ngo peko peri.

5. Kekor kite ma jucopo kabu ko ponji mi vupo.

5 Ang’o m’ukonyi nikwero ponji mi vupo kinde m’icaku ponjo Biblia? Copere nyo ibed iporo gin ma jubed juponji ko i dini peri, ku gin m’ibeponjo i Bilbia. Ku lapor, nyo ilar iyiyo nia Yesu tie Mungu ma Jategopko. Kinde m’ibeponjo Biblia ipenjiri nia ‘ponji ma juponja ko i dini para utie lemandha?’ Kinde m’inyang’ i lemandha ma Biblia ubeponjo, idwoko nia ungo. E i ng’eye iwilo ponji mi vupo ku lemandha mi Biblia, kum inyang’ nia Yesu tie “kayu mi giracwiya ceke,” “Wod Mungu ma kulong’.” (Kol. 1:15; Yoh. 3:18) Ku lemandha, ponji mi vupo copo bedo ve ‘piny m’ucungo ma tek’ ma kabu copo bedo tek. (2 Kor. 10:4, 5) Ento kinde m’inwang’u lemandha, idok ungo kendo i ponji ma dong’ i weko i ng’eyi.—Filip. 3:13.

6. Pirang’o cwinyi copo bedo tek nia ‘mer ma lokere ngo pa Yehova bedo rondo ku rondo’?

6 Icopo tiyo ku bodho ma rom eno iwi gin ma Biblia ubeponjo iwi mer pa Yehova. Kan icaku bebedo ku jiji iwi mer pa Yehova saa m’ibenweng’iri ku peko, penjiri kumae: ‘Nyo andha eni tie paru ma cuu?’ Por jiji m’itie ko iwi mer pa Yehova ku wec m’i Zaburi 136:1, m’utie giragora ma thiwiwec maeni ucungo i wiye. Pirang’o Yehova uyero nia mer pare “lokere ngo”? Pirang’o judwogo iwi wec ma nia “mer pare ma lokere ngo bedo rondo ku rondo” wang’ 26 i Zaburi eni? Calu ma waneno, mer ma lokere ngo ma Yehova umaru ko dhanu pare, utie rom ku ponji mange mir ukungu mi Biblia m’idaru yiyo. Niparu nia piri tek ungo i ii Yehova, kunoke nia emeri ngo, utie vupo ma hoy. Kwer paru maeno magwei, tap calu m’ibed ikwero ko ponji mi vupo!

7. Kenyuth giragora moko m’ubetego cwinywa i kum mer pa Yehova.

7 I Biblia wanwang’u giragora dupa ma tego cwinywa i kum mer pa Yehova. Ku lapor, Yesu uwacu ni julub pare kumae: “Piwu tek nisagu kira dupa.” (Mat. 10:31) Yehova en gire de uyero ni dhanu pare kumae: “Abidwoki tek, eyo, abikonyi, abimeki andhandha ku cinga mir acwic mi bedopwe.” (Isa. 41:10) Wec eno tie kamaleng’. Yesu uyero ngo nia ‘piwu copo bedo tek nisagu,’ ento nia “piwu tek nisagu.” Yehova de uyero ngo nia ‘acopo konyi,’ ento nia “abikonyi.” Tek itie ku jiji iwi mer pa Yehova kinde m’ibenweng’iri ku peko, giragora ma kumeno copo konyi ungo kende kende niwinjiri ma ber, ento nibedo ma cwinyi tek nia Yehova umeri. Giragora eno gijengiri iwi lemandha. Rwo man nyamu i lembe i wigi biketho in de ibiyero wec ma rom ku ma n’i 1 Yohana 4:16 m’uwacu kumae: “Watuc ning’eyo mer ma Mungu umaru kowa man wayiye.”a

8. Icopo timo ang’o kan asu itie ku jiji iwi mer pa Yehova?

8 Icopo timo ang’o kan asu itie ku jiji iwi mer pa Yehova? Por kite m’ibewinjiri ko ku lembe m’ing’eyo. Kite ma juwinjiri ko utie ngo ukungu lembe ma jujengiri i wiye, ento mer pa Yehova utie ponji mir ukungu m’ujengere iwi Biblia. Tek wayiyo ngo nia Yehova umaruwa, e nwang’u wawil ku mer pare ma tie kite pare ma pire tek.—1 Yoh. 4:8.

PAR PI MER MA YEHOVA ‘UMERI’ KO

9-10. Yesu ubino weco iwi lembang’o kinde m’eyero wec ma nwang’ere i Yohana 16:26, 27 nia “Wego en gire umaruwu”? (Nen bende cal.)

9 Wacopo nwang’u ponji dupa iwi mer pa Yehova nikadhu kud i wec ma e ma Yesu uyero ni julub pare: “Wego en gire umaruwu.” (Som Yohana 16:26, 27.) Yesu uyero ngo wec maeni kende kende kara julubne giwinjiri ma ber. I andha, ebino weco ngo iwi kite ma giwinjiri ko, ento iwi rwo.

10 Yesu uai ukoro ni julub pare nia mito girwo nikadhu ku i bang’e ento ungo ire. (Yoh. 16:23, 24) Pire ubino tek nia ging’ey lembuno. I ng’ey cer pare, copere julubne giyenyo mito girwo ire. I andha, Yesu ubino jarimbgi. Pieno, gicopo bedo ku paru ma nia, calu m’etie jarimbgi, mer m’emaru kogi copo cwale niwinjo kwac migi man nidodwoke ni Won. Ento Yesu uketho ginyang’ nia mito ngo gibed ku paru ma kumeno. Pirang’o? Eyero igi kumae: “Wego en gire umaruwu.” Lembe m’eyero igi eno utie ponji mir ukungu mi Biblia m’uweco iwi rwo. Lembuno utie ku kony ang’o iri? Nikadhu kud i ponji peri mi Biblia ituc ning’eyo Yesu man imare. (Yoh. 14:21) Calu Jukristu mi rundi ma kwong’a, icopo rwo i bang’ Mungu ma cwinyi tek nia ‘emeri.’ Kubang’ kare m’iberwo i bang’ Yehova, nwang’u ibenyutho nia iyiyo lembe maeno.—1 Yoh. 5:14.

Cal: Umego moko ubedo woko iwi kom man eberwo ma cwinye tek pi lembe adek ma pigi tek i kwo pare. 1. Etero cam ni dhaku pare m’uvuto ma kume uberemo. 2. Ebeponjo Biblia ku nyaku pare. 3. Ebeneno i karatasi mi bajet m’etimo.

Icopo rwo i bang’ Yehova ma cwinyi tek nia ‘emeri’ (Nen udukuwec mir 9-10)b


NG’EY KAKA MA JIJI PERI UAI I IYE

11. Pirang’o anyong’a copo nego Sitani tek jiji umondo i iwa iwi mer pa Yehova?

11 Jiji iwi mer pa Yehova beai kakani? Kan idwoko nia i bang’ Sitani, nang’ iwondiri ngo. Wonabali “ubesayu ng’atu m’ecam” man ecopo bedo kud anyong’a tek watie ku jiji iwi mer pa Yehova. (1 Pet. 5:8) Mer ucwalu Yehova nimiyo iwa jamgony, ento Sitani ubemito wawinjara nia waromo ngo ku jamgonyne. (Ebr. 2:9) Ng’a ma binwang’u bero tek watie ku jiji iwi mer pa Yehova? Tie Sitani. Ng’a ma bibedo kud anyong’a tek wavoc i saa mi peko? De Sitani. Kepar ayi m’anyong’a copo nege ko tek eketho jiji umondo i iwa iwi mer pa Yehova. En re ma Yehova umare ngo. Bende, “rieko [pare] mir awondi” ma pire tek i iye, utie niketho wawinjara nia wan re ma Yehova umaruwa ngo man nia edaru poko lembe i wiwa. (Efe. 6:11) Tek wanyang’ i lembe ma jadhogwa “Wonabali” ubemito watim, wabibedo ku tego mi ‘jai ire.’—Yak. 4:7.

12-13. Ang’o mange ma ketho wabedo ku jiji iwi mer pa Yehova?

12 Gin mange ma ketho wabedo ku jiji iwi mer pa Yehova utie kum mi dubo ma walagu. (Zab. 51:5; Rum. 5:12) Dubo uketho kind dhanu tie bor ku Jacwic. Enyotho bende paru migi, adundegi, man kumgi.

13 Dubo tie ku matoke marac i wiwa; eketho wanwang’u nia watie ku kosa, cwinywa ng’abere, wakoso bedomoth, man wabedo ku lewic. Wawinjara kumeno asagane tek watimo dubo. Bende, wawinjara kumeno ka wabedieng’ akeca iwi kite mwa mi dubo, m’utie ayi m’ukoc bor ku kite ma nwang’u mungu ucwiyo kowa. (Rum. 8:20, 21) Tap calu mutukari ma tiende tuc ringo ngo ma cuu, wan de kumwa mi dubo ketho watimo ngo gin ma nwang’u watie ku copo mi timo ma jucwiyowa pire. Pieno, etie ngo lembe mi zungo ka saa moko wabedo ku jiji iwi mer pa Yehova. Tek jijine umondo i iwa, ukwayu wapoy nia Yehova tie “Mungu ma dwong’ man ma ng’oyo ndiri, . . . ma nyutho mer ma lokere ngo ni ju ma gimare man ma gibeworo lembang’ola pare.”—Neh. 1:5.

14. Ninyamu i lembe iwi jamgony konyowa nenedi niriemo paru ma nia Yehova umaruwa ngo? (Jurumi 5:8) (Nen bende sanduku ma thiwiye tie “Bed ku weng’i i ‘kum awondi mi tego mi dubo.’”)

14 Saa moko wacopo nwang’u nia waromo ngo ku mer pa Yehova. I andha de nang’ woromo ngo ku mer pare, eno re m’uketho merne tie segi iwa. Gin moko mbe ma wacopo timo kara warom ku mer pare. Kadok kumeno de, asu jamgony ubeumo wi dubo mwa man Yehova umiye iwa pilembe emaruwa. (1 Yoh. 4:10) Poy bende nia Yesu ubino ngo pi nibodho weg bedopwe, ento judubo. (Som Jurumi 5:8.) Ng’atu moko mbe i kindwa ma copo timo lembe tap tap, man Yehova de ubekwayu ngo nia watim lembe ma racu moko kud uvuth iwa. Ka wanyang’ nia kumwa mi dubo copo ketho wabedo ku jiji iwi mer pa Yehova, eno bicwaluwa nibedo ku lembakeca mi nyego i kum paru mwa ma rac mi dubo.—Rum. 7:24, 25.

Bed ku weng’i i “kum awondi mi tego mi dubo”

Biblia uweco pir “awondi mi tego mi dubo.” (Ebr. 3:13) Kumwa mi dubo copo cwaluwa, ungo kende kende nitimo lembe ma rac, ento ecopo ketho jiji dwogo asu asu i iwa iwi mer pa Yehova. Andha dubo utie ku ‘tego mir awondi.’

Saa moko nyo wabed wayero nia ‘an ng’atu ma wonda mbe nyanok de.’ Ku lapor, wacopo paru nia ng’atu moko mbe ma copo kwalu piny mwa. Re ka wabedo ngo ku wang’wa, cing’ ma jukwaluwa ka wabinyang’.

Kumeno bende, ukwayu wabed ku wang’wa kinde ma kumwa mi dubo ubewondowa nia Yehova umaruwa ngo. Kumwa mi dubo copo ketho waparu saa ceke pi ng’ico mwa, dubo man kosa mwa. Ka dubo ubeyenyo bedo ku “tego” i wiwa kumeno, mito watim tego warieme cen.

TIM NG’IYONG’IC MI GWOKO BEDOLENG’ PERI

15-16. Tek wabegwoko bedoleng’ mwa ni Yehova, cwinywa copo bedo tek i kum lembang’o man pirang’o? (2 Samwel 22:26)

15 Yehova ubemito watim ng’iyong’ic ma cuu ma ‘wamok ko i kume.’ (Poy. 30:19, 20) Tek watimo kumeno, cwinywa copo bedo tek nia en de ebinyutho bedoleng’ iwa. (Som 2 Samwel 22:26.) Tek wabemedara nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova, cwinywa bed tek nia ebikonyowa i peko ceke ma wabinwang’ara ko i kwo mwa.

16 Calu ma waneno, watie ku thelembe dupa ma copo ketho wacungo ma tek i saa mi peko. Wang’eyo nia Yehova umaruwa man ebiwekowa ngo, kum eno tie gin ma Biblia ubeponjo. Tek watie ku jiji iwi mer pa Yehova, mito wanyam i lembe iwi gin ma wang’eyo nia tie lemandha, ento ungo iwi kite ma wawinjara ko. Dong’ wek cwinywa bed tek i kum lemandha mir ukungu mi Biblia, nia mer ma lokere ngo pa Yehova bedo rondo ku rondo.

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Wanwang’u bero ma kani tek waketho mer ma Yehova umaru kowa ubedo iwa ni ponji mir ukungu mi Biblia?

  • Kum mi dubo ketho wabedo ku jiji iwi mer pa Yehova nenedi?

  • Wacopo voyo jiji ma watie ko iwi mer pa Yehova nenedi?

WER 159 Mii dwong’ ni Yehova

a Lapor mange nwang’ere i Poy mi Cik 31:8, Zaburi 94:14, man Isaya 49:15.

b KORO I CAL.: Umego moko ubekwayu Yehova ukony dhaku pare m’uberemo, ebekwaye bende kara etii ma ber ku sente man Kara eponj nyathin pare umar Yehova.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini