Ur pidoic mi dieng’ kwa pijo gijo m’umew i ng’om ma tin
NYO idaru neno de nia dhanu ma dupa ma tin giparu nia gin re ma giromo ku rwom kunoke twero ma segi? Giparu nia kwayu jumange utim igi gin ceke ma gibemito. Kadok ginwang’u rwom moko de, giparu nia nwang’u ekadh keca. Ulag paru maeno zoo utie pidoic mi dieng’ kwa pijo gijo man mi koso foyofoc m’utie alama mi kajik ceng’.—2 Tim. 3:2.
I andha, pidoic mi dieng’ kwa pijo gijo utie ngo lembe ma nyen. Adamu giku Eva gimito ging’ii gin gigi gin ma ber ku gin ma rac, man lembene ukelo matoke ma rac. Oro ma dupa i ng’eye, Ubimo Uzia mi Yuda uparu nia eromo niwang’u udok ma ng’wice ng’ar i hekalu, ma ke ebino mbe ku twerone. (2 Kei. 26:18, 19) Jufarisayo ku Jusadukayo bende giparu nia giromo ku bero ma segi pa Mungu pilembe ya gibino nyikway Abraham.—Mat. 3:9.
Wabekwo i kind dhanu ma gidieng’ kwa pigi gigi man ma gidodiri gigi. Pidoic migine romo bedo bende kud atelatela i wiwa. (Gal. 5:26) Wacopo caku paru nia waromo ku rwom moko kunoke nia juworwa lee nisagu. Waromo uro kit paru maeno nenedi? Ukwayu wabed ku nen pa Yehova iwi lembene. Cik mir ukungu mi Biblia ario m’ulubo e bikonyowa.
Yehova re ma ng’iyo gin ma waromo ko. Laporne moko ni e:
I ayi ma lembe upangere ko i kind juruot, ukwayu won ot unwang’ nia dhaku pare ubewore, man ukwayu dhaku unwang’ nia won ot pare umare. (Efe. 5:33) Ukwayu ju m’ugamiri ginyuth mer m’i kind nico ku dhaku i kindgi kendgi. (1 Kor. 7:3) Junyodo gitie ku twero mi kwayu nia awiya migi uworgi, man awiya gitie ku twero ma nia junyodo migi umargi man ugwokgi.—2 Kor. 12:14; Efe. 6:2.
I cokiri, judong cokiri ma gibetimo tic ma tek giromo ya waworgi. (1 Thes. 5:12) Ento gimbe ku twero mi bimo wi umego ku nyimego migi.—1 Pet. 5:2, 3.
Mungu umiyo ni jubim mi ng’om twero mi kwayu palatha man mi nwang’u yung i bang’ ju ma gibetelo wigi.—Rum. 13:1, 6, 7.
Ku mer, Yehova miyo iwa piny m’usagu ma waromo ko. Calu ma watie ku dub’alaga, nwang’u waromo ku tho. (Rum. 6:23) Ento Yehova miyo iwa mugisa nikum mer pare ma lokore ngo. (Zab. 103:10, 11) Pieno mugisa ceke m’emiyo iwa utie nikum bero pare ma yawe mbe.—Rum. 12:6-8; Efe. 2:8.
KITE MI URO PIDOIC MI DIENG’ KWA PIJO GIJO
Bed ku weng’i i kum paru mi ng’om. M’umbe ninyang’, waromo caku paru nia waromo ku piny m’usagu mi jumange. Yesu unyutho kite ma paru maeno copo loth ko yot yot i iwa kinde m’emiyo lapor mi jutic ma juculo ku denari acel. Jutic moko gicaku tic pir kugweno man gitimo tic duu i die ceng’ ma hei hei; jumange ke gitimo pi saa acel kende. Ungu ma kwong’a giparu nia giromo ku cul ma lee pi tic ma gitimo. (Mat. 20:1-16) Nimakere ku lapor maeni, Yesu unyutho nia julub pare gicikiri nifoyo ku gin ma Mungu ung’iyo nimiyo igi.
Ju ma gitimo tic duu giparu nia giromo ku cul ma lee nisagu
Bed ng’atu ma nyutho foyofoc ento ungo ma piny romo wang’e ngo. (1 Thes. 5:18) Pieno lub lapor pa jakwenda Paulo m’ukwayu ngo piny mi kum i bang’ umego mi Korintho kadok ebino ku twerone de. (1 Kor. 9:11-14) Ukwayu wafoy ku mugisa ceke ma wabenwang’u man kud wabed dhanu ma piny romo ngo wang’gi.
Jakwenda Paulo ukwayu ngo nia jukonye ku sente
Bed won jwigiri. Tek ng’atu moko ubeparu kwa pire gire, ecopo caku nwang’u nia eromo ku piny m’usagu m’etie ko. Jwigiri ke gwokowa i kum paru ma kumeno ma rac ve adra.
Jwigiri pa jabila Daniel uketho pire udoko tek lee i Yehova
Jabila Daniel uweko lapor ma ber mandha mi nyutho jwigiri. Nwang’u ot m’edongo i iye, leng’o pare, rieko pare, man copo pare romo ketho eparu nia eromo ku rwom ma segi man nia kwayu juwore lee nisagu. (Dan. 1:3, 4, 19, 20) Ento Daniel ubino won jwigiri, man kite maeno uketho pire udoko tek i Yehova.—Dan. 2:30; 10:11, 12.
Wek wan ceke waur pidoic mi dieng’ kwa pijo gijo man mi dodiri iwi jumange m’umew i ng’om ma tin. Ento wamedara ninwang’u anyong’a i kum mugisa ceke ma Yehova ubemiyo iwa nikum bero pare ma yawe mbe.