THIWIWEC MIR 6
WER 18 Wabefoyi lee pi jamgony
Thelembe m’uketho wabefoyo Yehova pi dubo mwa m’eweko
“Mungu umaru ng’om lee mandha uketho emiyo Wode ma kulong’.”—YOH. 3:16.
I ADUNDO
Thiwiwec maeni bikonyowa nimedo foyofoc ma watie ko yor i bang’ Yehova pi dubo mwa m’eweko. Pieno wabineno gin m’etimo wek kara dubo mwa uwekere.
1-2. Lembe mi dhanu urombo nenedi ku pa jalawobi ma juweco pire i udukuwec mi kwong’o?
KEPAR pi jalawobi moko m’udongo i ot mi lonyo. Ceng’ acel, lembe mi can uwok i wiye; junyodo pare githo kud aksida. Lembe maeno utime rac lee mandha. Ento peko mange de ubino kure. Ewinjo nia karaman junyodo pare ginyotho lonyo ceke ma gibino ko, man nia gigamu banja lee akeca. Kawoni kepar nia kakare nilagu lonyo mi junyodo pare, elund elagu banja migi, man wegi banjane de gibekwayu nia ecule. Ku lembe ma rac, embe ku copo mi culo banjane.
2 Ku yore moko, lembe mwa wa dhanu urombo ku pa jalawobi maeno. Junyodo mwa ma kwong’a, niwacu Adamu giku Eva, gibino pwe man gibino kwo i paradizo ma leng’. (Tha. 1:27; 2:7-9) Gibino ku genogen mi kwo kud anyong’a rondo ku rondo. Ento lembe mi can ma lee uwok; gidubo uketho gibayu pacu migi mi Paradizo man bende genogen mi kwo rondo ku rondo. Giweko giralaga ma kani ni awiya migi? Biblia ukoro nia, “ni kum ng’atu acel [m’Adamu] dubo umondo i ng’om, man tho ni kum dubo, e kumeno tho ulal i bang’ dhanu ceke kum kagi ceke gidubo.” (Rum. 5:12) Giralaga m’Adamu uweko iwa utie dubo, ma dubone ke kelo tho. Dubo maeno ubedo ve banja ma lee akeca ma ng’atu acel de mbe m’i kindwa ma copo cule.—Zab. 49:8.
3. Pirang’o juporo dubo mwa ku “banja”?
3 Yesu uporo dubo mwa ku “banja.” (Mat. 6:12, kmt; Luka 11:4) Ka wadubo dok bedo ve wagamu banja i bang’ Yehova, man eromo kwayu nia wacul welpiny mi banjane. Ka nwang’u yore mi cule unwang’ere ngo, nwang’u wacicule ku tho m’umbe genogen mi kwo kendo.—Rum. 6:7, 23.
4. (a) Ka nwang’u jukonyowa ngo, nwang’u lembe mwa ucibedo nenedi? (Zaburi 49:7-9) (b) Wec ma nia “dubo” ma jutiyo ko i Biblia thelembene ang’o? (Nen sanduku ma thiwiye tie, “Dubo.”)
4 Nyo ecopere iwa ninwang’u gin m’Adamu giku Eva gibayu? Ku tego mwa giwa ecopere ngo. (Som Zaburi 49:7-9.) M’umbe kony, nwang’u wacibedo mbe ku genogen mi kwo mi nindo m’ubino kunoke mi cer. I andha, nwang’u tho mwa ucirombo ku pa lei.—Ekl. 3:19.
5. Wegwa ma jamer ukonyowa nenedi niculo banja mi dubo ma walagu? (Nen cal.)
5 Wakedwog iwi lapor pa jalawobi ma waweco pire i acaki. Nwang’u eciwinjere nenedi ka nwang’u jalonyo moko uwodhere pi niculo banja ceke m’ebino ko? M’umbe jiji, nwang’u ecibedo ku foyofoc lee mandha man ecijolo giramiya ma ku berocwiny maeno ku cinge apar. Tap calu jalonyo maeno, Yehova ma Wegwa ma jamer umiyo iwa giramiya m’uculo banja mwa mi dubo ma walagu i bang’ Adamu. Yesu unyutho lembuno kamaleng’ kinde m’eyero kumae: “Mungu umaru ng’om lee mandha uketho emiyo Wode ma kulong’, kara kubang’ dhanu ceke ma tek ubenyutho yiyoyic i iye kud unyothere, ento enwang’ kwo ma rondo ku rondo.” (Yoh. 3:16) Giramiya maeno umiyo iwa bende kaka mi bedo ku winjiri ma ber ku Yehova.
Yesu urweyo lembanyong’a iwi weko lembe pa Yehova m’ujengere iwi lam mi jamgony. (Yoh. 3:16) I ng’eye, ewodhere ethiero kwo pare pi nimiyo jamgonyne(Nen udukuwec mir 5
6. I thiwiwec maeni wabing’iyo i wec ma kani mi Biblia, man pirang’o?
6 Wacopo nwang’u bero ma kani nikum giramiya maeno ma ber akeca m’uketho dubo kunoke “banja” mwa uwekere? Pi ninwang’u dwokowang’ penji maeno, ukwayu wakeng’ii i wec mi Biblia ma calu doko jurimb Mungu, adunya, lam mi ripo kindjo, jamgony, war, man jukwanuwa ni weg bedopwe. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi thelembe mi wec maenogi acel acel. Kinde ma wabenyamu i lembe iwi gin ma Yehova utimo kara dubo mwa uwekere, m’umbe jiji foyofoc ma watie ko yor i bang’e bimedere.
LEMBAKECA: DOKO JURIMB MUNGU
7. (a) Adamu giku Eva gibayu ang’o mange? (b) Wa nyikway Adamu giku Eva watie ku yeny mi girang’o? (Jurumi 5:10, 11)
7 M’uweko genogen mi kwo ma rondo ku rondo, Adamu giku Eva gibayu bende winjiri ma ceng’ini ku Wegi ma Yehova. I wang’ nidubo, gibino i kind juruot pa Mungu. (Luka 3:38) Ento kinde ma gijai ire, eriemogi cen kud i kind juruot pare, ke i wang’ ma gicak nyolo awiya. (Tha. 3:23, 24; 4:1) E kumeno, ng’atu acel de mbe i kind awiya migi m’uromo nibedo i kind juruot pa Yehova, kadok wan bende. Pieno wabino ku yeny mi kony pi nidoko jurimb Yehova. (Som Jurumi 5:10, 11.) Ugam ukwayu wawek bende nibedo judegi pare. Ku lembe ma ber, Yehova umaku yub wek kara lembe maeno ucopere. Etimo nenedi?
YUB MA YEHOVA UMAKU: ADUNYA
8. (a) Adunya utie ang’o? (b) Lam mi ripo kindjo ke utie ang’o?
8 Adunya utie yub ma Yehova umaku pi nidwoko winjiri ma ber i kindgi ku dhanu ma judubo. I Biblia, wec ma nia adunya miyo paru mi wilo piny moko ku mange m’utie ku valer ma rom. E kumeno, jucopo nwang’u kendo piny m’ukeurwinyo kunoke juwilo m’unyothere ku mange. Lembagora mi Jugiriki mi Jukristu utiyo ku wec ma nia lam mi ripo kindjo, ma nyutho lembe ma rom kud “adunya.” (Rum. 3:25) Lam mi ripo kindjo utie gin ma ketho ng’atini bedo ku kwiyocwiny man ku winjiri ma ber ku Mungu.
9. Yehova umaku yub ma kani kara dubo mi Juisrael uwekere?
9 Yehova ugam umaku yub moko pi wek mi dubo mi Juisrael, kara ginwang’ kaka mi bedo ku winjiri ma ber kude. Ekwayu Juisrael gibed gitim foc moko pi nindo acel kubang’ oro; jubed julwong’o focne nia Nindo mir Adunya. I nindo maeno, jalam ma dit ubed uthiero lam mi lei pi dubo mi lwak dhanu. I andha, lam mi lei copo dunyo ngo dubo pa ng’atini pi magwei pilembe dhanu usagu lei. Ento saa ceke ma ka Juisrael ma giloko cwinygi githiero lam ma Yehova ukwayu, ebed eweko dubo migi. (Ebr. 10:1-4) Yub mir adunya man lam mi dubo ma Juisrael gibed githiero thiri thiri ubed upoyo wigi nia gitie judubo man nia gitie ku yeny mi lam ma copo ruco dubo migi pi magwei.
10. Yehova umaku yub ma kani ma copo ruco dubo mi dhanu pi magwei?
10 Yehova umaku yub moko kara dubo mi dhanu uwekere pi magwei. Eketho Wode m’emaru “uthierere wang’ acel pi nja kara eyey dubo mi dhanu dupa.” (Ebr. 9:28) Andha, Yesu umiyo “kwo pare ni jamgony pi dhanu dupa.” (Mat. 20:28) Jamgony utie ang’o?
WELPINY MA YEHOVA UCULO: JAMGONY
11. (a) Nimakere ku lembe ma Biblia ukoro, jamgony utie ang’o? (b) Ang’o m’ugam ukwayere pi niculo jamgony?
11 Nimakere ku lembe ma Biblia ukoro, jamgony utie welpiny m’uculere pi nitimo adunya pi dhanu man niketho gidok jurimb Mungu.a I wang’ Yehova, jamgony uketho ecopere ninwang’u kendo piny m’Adamu ubayu. Nenedi? Poy nia Adamu giku Eva gibayu kwo migi ma pwe man bende genogen mi kwo rondo ku rondo. Pieno ugam ukwayu valer mi welpiny mi jamgony ubed rom ku mi piny m’urwinyo. (1 Tim. 2:6) Ugam ukwayu ng’atu m’ucule ubed ng’atu m’uteng’ini (1) ma pwe; (2) ma copo kwo rondo ku rondo iwi ng’om; man (3) m’utie ayika nimiyo kunoke nithiero kwo pare ni lam piwa. Kumeno re ma kwo pa ng’atuno romo wilo kwo m’ukeurwinyo.
12. Pirang’o ecopere ni Yesu nimiyo welpiny m’ukwayere pi jamgony?
12 Wakenenu thelembe adek m’uketho ecopere ni Yesu niculo welpiny m’ukwayere pi jamgony. (1) Ebino ng’atu ma pwe, niwacu “etimo ngo dubo.” (1 Pet. 2:22) (2) E kumeno, ebino ku copo mi kwo rondo ku rondo iwi ng’om. (3) Ebino ayika nitho man nimiyo kwo pare piwa. (Ebr. 10:9, 10) Yesu ubino ng’atu ma pwe. Ebino rom kud Adamu i wang’ m’Adamu udubi. (1 Kor. 15:45) Calu ma Yesu utho piwa, etuc nidunyo dubo p’Adamu, niwacu enwang’u kawang’ piny m’Adamu ubayu. (Rum. 5:19) E kumeno, edoko “Adamu ma tokcen.” Dong’ yeny pa ng’atu ma pwe mange mbe m’ubin ucul kawang’ piny m’Adamu ubayu, pilembe Yesu utho “wang’ acel pi nja.”—Ebr. 7:27; 10:12.
13. Tung’ tung’ ma kani m’utie i kind yub mir adunya ku jamgony?
13 Dong’ tung’ tung’ ma kani m’utie i kind yub mir adunya ku jamgony? Yub mir adunya utie lembe ma Mungu utimo pi nidwoko winjiri ma cuu i kindgi ku dhanu. Jamgony utie welpiny m’eculo kara ecopere nitimo adunya pi dhanu ma judubo. Welpiny maeno ubenyutho rimb Yesu ma leng’ m’ucwir piwa.—Efe. 1:7; Ebr. 9:14.
ADWOGI MI LEMBE MA MUNGU UTIMO: EWARUWA MAN EKWANUWA NI WEG BEDOPWE
14. Kawoni wabiweco iwi lembang’o, man pirang’o?
14 Yub mir adunya ma Mungu umaku umiyo iwa bero ma kani? Biblia utiyo ku wec ma tung’ tung’ pi niweco pi beronegi. Kadok nwang’u thelembe mi wecne ubed ukoc nyanok de, re wecneman uketho nwoc iwi theng lembe moko m’ugwaku kum adunya ma tie yub m’umiyo kaka ma Mungu uweko ko dubo mwa. Kinde ma wabeng’iyo i wecnegi, wabineno kite ma gimulo ko kumwa athothi.
15-16. (a) I Biblia wec ma nia “war” thelembene ang’o? (b) Lam mi jamgony umiyo iwa bero ma kani?
15 I Biblia, wec ma nia war nyutho gony kunoke ruco kosa, eno ke utie adwogi ma junwang’u i ng’ey ma juculo jamgony. Jakwenda Pethro unyutho lembuno kamaleng’ kinde m’eyero kumae: “Wung’eyo nia jugonyowu [I dhu Jugiriki: “juwaruwu”] kud i kurabedo ma iye nanu ma wulagu i bang’ kwaruwu ungo ku piny ma nyothere, kadi ku mola ma tar, kunoke mola ma kwar de ngo. Ento jugonyowu ku rimo ma pire tek ma calu rimb nyathi rombo ma poyo kadi mulima de mbe i kume, niwacu rimb Kristu.”—1 Pet. 1:18, 19; kmt.
16 Nikum lam mi jamgony, wacopo nwang’u gony kud i the ng’eca mi dubo man tho. (Rum. 5:21) M’umbe jiji, watie ku foyofoc lee ni Yehova giku Yesu pi banja ma wabino ko ma giculo man pi war ma giwaru kowa nikum rimo kunoke kwo pa Yesu ma pire tek.—1 Kor. 15:22.
17-18. (a) Wec ma nia jukwanuwa ni weg bedopwe thelembene ang’o? (b) Wanwang’u bero ma kani nikum lembe maeno?
17 Wec ma nia jukwanuwa ni weg bedopwe nyutho nia Yehova uweko adote ma n’i wiwa man eweyo kosa ceke ma watimo. Kinde m’etimo lembuno, eturo ngo cik pare mi bedopwe. Kan ekwanuwa ni weg bedopwe, nyutho ngo nia waromo, kadi nia ecwaku dubo mwa acwaka. Ento eweko banja ma wabino ko pilembe jamgony uculere man pilembe watie ku yiyoyic i yub mir adunya.—Rum. 3:24; Gal. 2:16.
18 Lembe maeno ubemiyo bero ma kani ni ng’atuman m’i kindwa? Jumoko jung’iyogi pi nicibimo karacelo ku Yesu i polo man pi nidoko nyithindho pa Mungu. (Tito 3:7; 1 Yoh. 3:1) E kumeno Yehova uweko dubo migi. I ayi mange jucopo yero nia dong’ adote mbe i wigi, man giromo nimondo i Ker pa Mungu. (Rum. 8:1, 2, 30) Jumange ke jukwanugi ni weg bedopwe pi nikwo rondo ku rondo iwi ng’om. E kumeno, gidoko jurimb Mungu man dubo migi uwekere. (Yak. 2:21-23) Udul ma dit ma biboth i Armagedon lundo gibibedo ku genogen ma gibitho ko ngo zoo de. (Yoh. 11:26) “Weg bedopwe” ku “weg bedopwe ngo” ma gibenindo i tho de gibicer. (Tic. 24:15; Yoh. 5:28, 29) Tokcenne, jutic pa Yehova ceke ma wor m’iwi ng’om gibinwang’u “bedagonya mi dwong’ mi nyithindho pa Mungu.” (Rum. 8:21) Andhandha, yub mir adunya bimiyo iwa bero ma yawe mbe, niwacu ebiketho wabidoko nyithindho ma pwe pa Wegwa ma Yehova!
19. Lembe mwa ulokere udoko ber nenedi? (Nen sanduku ma thiwiye tie, “Bero ma wacopo nwang’u nikum wec ma nia.”)
19 Andha lembe mwa ukeurombo ku pa jalawobi ma waweco pire i acaki, m’ukeubayu piny ceke man ulagu banja ma lee akeca m’ecopo culo ngo. Ento Yehova ukonyowa. Lembe mwa ulokere udoko ber nikum yub mir adunya man cul mi jamgony. Yiyoyic ma watie ko i Yesu Kristu uketho juwaruwa kunoke jugonyowa kud i ng’eca mi dubo man tho. Dubo mwa bende copo wekere man adote ma n’i wiwa de copo rucere. Ento m’usagu zoo, kawoni wacopo bedo ku winjiri ma ber ku Yehova ma Wegwa mi polo m’umaruwa.
20. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec m’ulubo?
20 Ka wabenyamu i lembe iwi gin ma Yehova giku Yesu gitimo iwa, e adundewa dhir ku foyofoc. (2 Kor. 5:15) M’umbe kony pa Yehova, nwang’u wacibedo mbe ku genogen nyanok de! I thiwiwec m’ulubo, wabiweco iwi lapor dupa mi Biblia ma binyutho bero mange ma wacopo nwang’u nikum jamgony.
WER 10 Wapeku Yehova Mungu mwa!
a I dhok moko, juloko wec ma nia “jamgony” ku wec ma i dhu Jugiriki thelembene tie “welpiny mi kwo,” kunoke “cul ma juculo.”