THIWIWEC MIR 7
WER 15 Pak ni Wod Mungu ma kayu!
Bero m’icopo nwang’u nikum dubo peri ma Yehova uweko
“Kum iweko dubo i andha.”—ZAB. 130:4, NWT.
I ADUNDO
Kinde ma wabeng’iyo i wec mi lapor ma nwang’ere i Biblia m’unyutho kite ma Yehova uweko ko dubo mwa, foyofoc ma watie ko pi dubo pa ng’atuman m’i kindwa m’eweko bimedere.
1. Pirang’o ebedo tek ninyang’ ka nyo andha ng’atini uweko iri?
“AWEKO IRI.” Wec maeno copo ketho yamu kadhu i kori lee, asagane tek inyang’ nia iyero kunoke itimo lembe m’ukiero ng’atini. Ka ng’atu m’ikiero uyero nia “eweko iri,” eno nyutho ang’o i andha? Nyo eno nyutho nia ebeyero nia winjiri m’i kindwu udok kendo kakare? Kunoke nyo ebemito ngo kende kende niweco iwi lembe m’ukadhu? I andha, ebedo tek ninyang’ i thelembe m’ucwalu ng’atini niweko lembe.
2. Biblia ukoro ang’o iwi weko lembe pa Yehova? (Nen bende korolembe mi there.)
2 Ayi ma Yehova beweko ko lembe iwa wa dhanu m’utie ku dub’alaga ukoc bor dit kud ayi ma waweko ko lembe i kindwa. Weko lembe pare utie segi andhandha, uketho jagor Zaburi uyero kumae: “Kum iweko dubo i andha, kara julwori.”a (Zab. 130:4) M’umbe jiji, Yehova “[weko] dubo i andha.” En re m’enyutho iwa nia weko lembe utie ang’o tap. Saa moko pi niweco iwi weko lembe, jugor Biblia gibed gitiyo ku wec mi dhu Juebrania ma jutiyo ko ngo zoo de pi niweco iwi kite ma dhanu weko ko lembe i kindgi.
3. Weko lembe pa Yehova ukoc nenedi ku mwa? (Isaya 55:6, 7)
3 Ka Yehova uweko lembe ni ng’atini, dubo pare weyere. Winjiri m’ukeunyothere i kindgi ku ng’atune dok kakare. Watie ku foyofoc lee ni Yehova pilembe ebed eweko iwa pi magwei man thiri thiri.—Som Isaya 55:6, 7.
4. Yehova ukonyowa nenedi kara wanyang’ i thelembe ma tap mi weko lembe?
4 Tek weko lembe pa Yehova ukoc ku mwa wa dhanu m’utie ku dub’alaga, dong’ wacopo nyang’ nenedi i thelembe ma tap mi weko lembe pare? Pi nikonyowa, Yehova utiyo ku wec dupa mi lapor pi niweco iwi weko lembe pare. I thiwiwec maeni, wabing’iyo i wecne moko. Gibinyutho iwa kite ma Yehova kabu ko dubo, man kite m’edwoko ko winjiri m’unyothere i kindgi ku ng’atini udok kakare. Kinde ma wabeng’iyo i wecnegi, foyofoc mwa bimedere ameda yor i bang’ Wegwa ma jamer man ma timo iwa kisa i ayi ma tung’ tung’ dupa.
YEHOVA TERO DUBO MWA BOR
5. Lembang’o ma timere kinde ma Yehova uweko dubo mwa?
5 I Biblia, wang’ ma pol juporo dubo ku ter ma pek. Ku lapor, ubimo Daudi ukoro pi dubo pare kumae: “Kosa para ukadhu wiya; calu ter ma pek; gi lee dit, acopo yeyogi ngo.” (Zab. 38:4, NWT) Ento Yehova weko dubo mi ju ma giloko cwinygi. (Zab. 25:18; 32:5) Wec mi dhu Juebrania ma juloko nia ‘niweko,’ thelembene tie ‘niting’o’ kunoke ‘nitero bor.’ Pieno kinde ma Yehova uweko dubo mwa, dok bedo ve ekabu ter ma pek kud i gokwa man etere bor.
‘Eweko kosa mwa’ (Zab. 32:5)
6. Yehova tero dubo mwa bor i kadhiri ma rukani?
6 Wec mange mi lapor ubenyutho nia Yehova tero dubo mwa bor lee akeca. Zaburi 103:12 uwacu kumae: “Calu ma yo nyangu bedo bor ku yo reto, kumeno bende ecoro kier mwa bor kud i kumwa.” Niai yo reto, yo nyangu tie bor nisagu zoo. Gibirombo tak de ngo i kindgi. I ayi mange wacopo yero nia Yehova tero dubo mwa bor lee nisagu kadok ma wacopo paru. Lembuno ubetielo cwinywa nia eweko dubo mwa pi magwei.
“Calu ma yo nyangu bedo bor ku yo reto” (Zab. 103:12, NWT)
7. Biblia ukoro nia Yehova timo dubo mwa nenedi? (Mika 7:18, 19)
7 Andha Yehova tero dubo mwa bor kud i kumwa i ayi mi lapor. Re nyo asu emedere niparu pigi? Ungo. Ubimo Hezekia ukiewo pi Yehova kumae: “Ibayu dubo para ceke yor i ng’eyi.” Korolembe mi there uyero nia: “Ikabu dubo para ceke kud i weng’i.” (Isa. 38:9, 17; kmt.) Wec mi lapor maeno ubenyutho nia Yehova ting’o dubo mi ju ma giloko cwinygi man ebayugi kaka ma jucopo nenogi ngo i iye. Juromo loko wec maeno bende kumae: “Iketho [dubo para] ubedo ve atimogi ngo.” Biblia udwogo iwi paru ma rom eno nikadhu kud i wec mange mi lapor i Mika 7:18, 19. (Som.) Kakeni udok ubedo ve Yehova bayu dubo mwa i the nam. I rundi ma con, ubed ucopere ngo ninwang’u piny m’upodho i the nam.
“Ibayu dubo para ceke yor i ng’eyi” (Isa. 38:17, NWT)
“Ibibayu dubo migi ceke i thuth mi nam” (Mik. 7:19)
8. Waponjo lembang’o nitundo kawoni?
8 Nikadhu kud i wec mi lapor ma tung’ tung’ ma waai waneno, wanwang’u ponji ma nia ka Yehova uweko iwa, ekabu ter ma pek mi dubo kud i wiwa. Calu ma Daudi uyero, “mutoro ni ng’atu ma juweko kier pare, man ma juumo dubo pare; mutoro ni ng’atu ma Yehova ukwanu ngo dubo pare.” (Rum. 4:6-8) Etie weko lembe mandhandha!
YEHOVA WEYO DUBO MWA
9. Yehova utiyo ku wec ma kani pi ninyutho kadhiri m’eweko iye dubo mwa?
9 Yehova utiyo ku wec mange mi lapor pi nikonyowa ninyang’ nia nikum lam mi jamgony, eweyo dubo mi ju ma giloko cwinygi. Eyero nia elwoko man elawu dubo migi ceke. E kumeno, jadubo doko leng’. (Zab. 51:7; Isa. 4:4; Yer. 33:8) Yehova ku kume ukoro kite ma lembene timere ko; eyero kumae: “Kadok nwang’u dubo mwu kwar ngbo de, gibidoko tar calu pei; kadok nwang’u gikwar ngbo calu rimo de, gibidoko tar calu yuk rombe.” (Isa. 1:18, NWT) Ebedo tek lee akeca nikabu rangi ma kwar ngbo kunoke rimo kud i kum bongu. Ento nikadhu kud i wec mi lapor maeno, Yehova ubetielo cwinywa nia dubo mwa bilwokere bidoko tar ma dong’ kendo ci gibinen ungo.
“Kadok nwang’u dubo mwu kwar ngbo de, gibidoko tar calu pei” (Isa. 1:18, NWT)
10. Yehova utiyo ku wec mange ma kani mi lapor pi ninyutho nia eweko lembe i kadhiri ma lee?
10 Calu ma waneno i thiwiwec m’ukadhu, juporo bende dubo ku banja. (Mat. 6:12; Luka 11:4) Pieno saa ceke ma ka wabedubo ni Yehova, dok bedo ve wabemedo banja ameda. E kumeno, kwayu nia wacul ire welpiny ma lee! Ento kinde m’eweko iwa, dok bedo ve ethumo wang’ banja ma nwang’u ukwayu waculne. Ekwayu ngo nia wacul welpiny mi dubo m’edaru weko. Tap calu ma yamu kadhu i kor ng’atini kinde ma juthumo wang’ banja pare, wan de yamu kadhu i korwa kinde ma Yehova uweko dubo mwa.
“Wek iwa [banja] mwa” (Mat. 6:12, kmt)
11. Ka Biblia uyero nia dubo mwa ukabere, eno nyutho ang’o? (Tic mi Jukwenda 3:19)
11 Yehova thumo ngo wang’ banja kunoke dubo mwa athuma kende, ento ekabugi cen. (Som Tic mi Jukwenda 3:19.) Ka juthumo wang’ banja, juriedo wang’ kwanne. Ento kwan ma juriedo wang’e nen asu. Nikabu piny moko lundo nyutho lembe m’ukoc. Pi ninyang’ i lapor maeni, mito wapoy nia i rundi ma con pi niyiko vino ma jukiewo ko piny, jubed jujebo makala, udok man pii. Pi niweyo kwan ma jukiewo ku vinone, jutiyo ku kum epedha ma ng’ic. Pieno ka ‘jukabu cen’ kunoke juweyo banja moko, erwinyo woko; ba kwan ma jukiewe ko de nen ungo. Dok bedo ve banjane de ubino mbe. Watie kud anyong’a lee ning’eyo nia Yehova thumo ngo wang’ dubo mwa athuma kende, ento nia ekabugi ceke cen!—Zab. 51:9.
“Kara dubo mwu ukabere cen” (Tic. 3:19)
12. Lapor mir afuru ma pek ubemiyo iwa ponji ma kani?
12 Yehova utiyo ku wec mange mi lapor pi ninyutho ayi m’ekabu ko dubo mwa. Eyero kumae: “Abiketho kier peri birwinyo calu ve i ng’ey afuru man dubo peri calu ve i ng’ey afuru ma pek.” (Isa. 44:22, NWT) Kinde ma Yehova uweko iwa, dok bedo ve etiyo kud afuru ma pek pi nikanu dubo mwa wek kara girwiny kud i wang’e man kud i wang’wa.
“Abiketho kier peri birwinyo calu ve i ng’ey afuru” (Isa. 44:22, NWT)
13. Iwinjiri nenedi kinde ma Yehova uweko dubo peri?
13 Wanwang’u ponji ma kani i lapor ma waai waneno? Ka Yehova uweko dubo mwa, ukwayu ngo wamedara nidieng’ pigi pi dong’ kwo mwa zoo. Rimb Yesu Kristu uruco banja mwa ceke ma kadok bang’e de nen ungo. Eno tie bero ma wanwang’u nikum weko lembe mandha pa Yehova m’enyutho iwa tek waloko cwinywa i kum dubo mwa.
YEHOVA DWOKO WINJIRI MA BER I KINDWA KUDE
Ka Yehova uweko iwa, eno ketho wabedo ku winjiri ma ber kude (Nen udukuwec mir 14)
14. Pirang’o ukwayu wagen weko lembe pa Yehova? (Nen bende cal.)
14 Weko lembe mandha ma Yehova nyutho iwa ketho wabedo ku winjiri ma ber kude. Ekonyowa bende nidieng’ ungo asu asu i kum kosa mwa ma con. Wambe ku yeny mi lworo nia Yehova medere nibedo ku ng’eicwiny i kumwa i amung’ man nia esayu kaka mi miyo iwa matira. Lembuno copo timere tak de ngo. Pirang’o ukwayu wagen weko lembe pa Yehova? Jabila Yeremia udwogo iwi wec pa Yehova kinde m’eyero kumae: “Abiweko kier migi, man abipoi kendo ngo pi dubo migi.” (Yer. 31:34) Jakwenda Paulo de udwogo iwi wec ma rom eno. (Ebr. 8:12) Re eno ubenyutho ang’o i andha?
“Abipoi kendo ngo pi dubo migi” (Yer. 31:34)
15. Yehova poy kendo ngo pi dubo mwa i ayi ma nenedi?
15 I Biblia, wec ma nia ‘nipoy’ nyutho ngo kwa nipoy kunoke niparu pi lembe moko. Ento ecopo nyutho bende nitimo lembe moko. Ku lapor, jatimrac ma juliero iwi yeny i ng’et Yesu ukwaye kumae: “Yesu, poy pira kinde m’ibibino i Ker peri.” (Luka 23:42, 43) Ebino kwayu ngo kende kende nia Yesu upar pire i sa maeca. Dwokowang’ lembe pa Yesu unyutho nia ebitimo lembe moko ni jatimrac maeno, niwacu ebicere. E kumeno, ka Yehova uyero nia epoy ungo kendo pi dubo mwa, nyutho nia eweko iwa man nia i nindo m’ubino ebimiyo ngo iwa matira pi dubo m’edaru weko.
16. Biblia uporowa ku jukani?
16 Biblia utiyo ku wec mange mi lapor pi nikonyowa ninyang’ nia weko lembe mandha pa Yehova ketho wawinjara nia watie agonya. Nikum dubo ma walagu, Biblia uyero nia watie ve “ng’eca mi dubo.” Ento nikum weko lembe pa Yehova, udok ubedo ve “[jugonyowa] kud i ng’eca mi dubo.” (Rum. 6:17, 18; Nyu. 1:5) Andha, weko lembe pa Yehova miyo iwa anyong’a ma rom ku pa ng’eca ma jugonyo.
“Jugonyowu kud i ng’eca mi dubo” (Rum. 6:18)
17. Weko lembe pa Yehova keyo kumwa nenedi? (Isaya 53:5)
17 Som Isaya 53:5. Wec ma tokcen mi lapor ma wabiweco i wiye uporowa ku dhanu m’ubetwoyo twoyo ma pek. Nikum lam mi jamgony ma Yehova umiyo nikadhu kud i bang’ Wode, kumwa ukey i ayi mi lapor. (1 Pet. 2:24) Twoyo mi thenge mi tipo, niwacu dubo, nyotho winjiri ma ceng’ini m’utie i kindwa ku Yehova, ento jamgony ketho eweko iwa, e wabedo ku winjiri ma ceng’ini kude. Tap calu ma ng’atu m’ukeutwoyo twoyo ma pek bedo kud anyong’a ma lee kinde ma kume ukey, wan bende anyong’a negowa kinde ma kumwa ukey i thenge mi tipo man kinde ma wanwang’u kendo bero i wang’ Yehova pilembe eweko iwa.
“Wakey nikum rem pare” (Isa. 53:5, NWT)
BERO MA WANWANG’U KA YEHOVA UWEKO DUBO MWA
18. Wanwang’u ponji ma kani kinde ma wabeng’iyo i wec ma tung’ tung’ mi lapor mi Biblia m’uweco iwi kite ma Yehova weko ko iwa? (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “Kite ma Yehova weko ko iwa.”)
18 Wanwang’u ponji ma kani kinde ma wabeng’iyo i wec ma tung’ tung’ mi lapor mi Biblia m’uweco iwi kite ma Yehova weko ko iwa? Yehova ma Wegwa mi polo weko iwa pi magwei man thiri thiri. Eno ketho wabedo ku winjiri ma ber kude. Ento wang’eyo nia weko lembe mandha utie giramiya m’uai i bang’ Yehova; emiye iwa nikum mer man bero ma yawe mbe m’enyutho iwa wa dhanu m’utie ku dub’alaga. Emiye ngo iwa pilembe ya waromo ninwang’e.—Rum. 3:24.
19. (a) Ukwayu wabed ku foyofoc pi lembang’o? (Jurumi 4:8) (b) Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec m’ulubo?
19 Som Jurumi 4:8. Watie ku foyofoc lee ni Yehova pilembe etie Mungu ma “[weko] dubo i andha”! (Zab. 130:4, NWT) Ento kara Yehova uwek dubo mwa, wacikara nitimo lembe moko ma pire tek lee. Yesu ukoro kumae: “Tek wuweko ngo kier mi dhanu, Wegwu de biweko ngo kier mwu.” (Mat. 6:14, 15) Ubenen kamaleng’ nia pire tie tek lee nia walub lapor mi kite ma Yehova weko ko lembe. Wacopo timo kumeno nenedi? Wabiweco iwi lembe maeno i thiwiwec m’ulubo.
WER 46 Wafoyi, Yehova
a Ayi ma jutiyo ko ku wec mi dhu Juebrania pi niweco iwi weko dubo, ubemiyo paru ma nia weko dubo kunoke weko lembe maeni kende re m’utie mandha. Weko lembe maeno ma Yehova nyutho ukoc bor dit ku ma jumange ginyutho. Lok ma dupa mi Biblia ukoso paru maeno ma pire tek, ento Biblia—Lok mi ng’om ma nyen uwodhe kamaleng’ i Zaburi 130:4.