THIWIWEC MI 51
WER 132 Wadaru doko kum acel
Wuketh Yehova unwang’ yung i nindo mi nyom mwu
“Dong’ lembe ceke uwoth i ayi m’umaku piny man kakare kakare.”—1 KOR. 14:40.
I ADUNDO
I thiwiwec maeni, wabineno lembe ma Jukristu ma gibegamiri gicopo timo kara Yehova unwang’ yung i nindo mi nyom migi.
1-2. Yehova neno nyom nenedi?
NYO wumaku yub mi gemuru i nindo ma ceng’ini eni? Ka eyo, wabefoyowu lee mandha! Copere nyo wubeyikuru lee pi nyomne. Yehova de ubemito wunwang’ anyong’a i nyoma mwu man wukwo karacelo ku mutoro i nindo m’ubino.—Rie. 5:18; Wer. 3:11.
2 Pire tie tek nia Yehova unwang’ yung i nindo mi nyom peri. Pirang’o? Icopo ketho nyom peri umii ire yung nenedi? Kadok thiwiwec maeni uweco athothi pi ju m’ubeyiko nyom migi de, re cik mir ukungu m’i iye copo konyo wan ceke nimiyo yung ni Yehova tek wacidho i nyom pa ng’atu moko, kunoke tek jukwayu juk i bang’wa iwi lembe m’uneno pangu nyom.
PIRANG’O NYOM MWU UCIKERE NIMIYO YUNG NI YEHOVA?
3. Jukristu ma gibeyiko nyom migi gicikiri niwil ungo ku lembang’o man ke pirang’o?
3 Jukristu ma gibeyiko nyom migi, gicikiri niyiko nyomne nimakere ku cik mir ukungu pa Yehova. Pirang’o? Pilembe Yehova re m’ucaku the gamiri. En re m’ecaku the nyom ma kwong’a m’uribo Adamu giku Eva. (Tha. 1:28; 2:24) Pieno, Jukristu ma gibeyiko nyom migi gicikiri nidieng’ ku kwong’a iwi nen ma Mungu tie ko iwi nyom.
4. Jukristu ma gibegamiri gicikiri nimiyo yung ni Yehova i nindo mi nyom migi pi thelembe ma kani?
4 Thelembe ma pire tek m’ukwayu wudieng’ ko pi nen ma Yehova tie ko iwi nyom i nindo mi nyom mwu, tie pilembe etie Wegwu m’i polo man jarimbwu. (Ebr. 12:9) M’umbe jiji, wubemito wubed ku winjiri ma ceng’ini kude. Wucopo maru ngo nia lembe moko ma copo nyayu can i iye utimere i nindo maeno kunoke i nindo mange. (Zab. 25:14) Ka wuparu pi lembe ceke ma Yehova udaru timo iwu man m’ebitimo iwu i nindo m’ubino, nyo wucopo maru ngo nia enwang’ yung i nindo mi nyom mwu?—Zab. 116:12.
LEMBE MA WUCOPO TIMO KARA YEHOVA UNWANG’ YUNG
5. Kit nyom ma nenedi re ma miyo yung ni Yehova?
5 Biblia urieyo ngo cik ma Jakristu ucikere nilubo i nindo mi nyom pare kunoke i saa mi timo foc mi nyom. Jukristu ma gibegamiri gicopo pangu nyom migi nimakere ku hali ma gibenwang’iri i iye man nimakere ku kaka ma gibekwo i iye. Jukristu mandha giworo bende cik pa gavmenti. (Mat. 22:21) Kadok kumeno de, nyom ma jupangu nimakere ku cik mir ukungu mi Biblia re ma miyo yung ni Yehova man ma nyayu anyong’a i iye. Dong’ wucopo tiyo ku cik mir ukungu ma kani?
6. Nimakere ku Jurumi 13:1, 2, pirang’o ukwayu Jukristu ma gibegamiri giwor cik pa gavmenti?
6 Wor cik pa gavmenti. (Rum. 13:1, 2) I ng’om ma dupa, ju ma gibegamiri gicikiri niworo cik ma gavmenti uketho i wang’ nigamiri. Jukristu ma gibemito gamiri de gicikiri nineno ka nyo cik ma kumeno unuti i ng’om ma gikwo i iye. Tek itie ku penji moko iwi lembe maeno, icopo kwayu kony i bang’ judong’ cokiri.b
7. Lembe ucikere nikadhu nenedi i nindo mi nyomi?
7 Wuketh lembe uwoth ma ber. (1 Kor. 10:31, 32) Wutim kero wuceg nying’ tipo pa Mungu kakare nibedo ku paru mi dhanu mi ng’om maeni. (Gal. 5:19-26) Nimakere ku Biblia, cwar dhaku re m’utie ku rwom mi ketho nyom ukadh ma ber kud anyong’a man i ayi ma miyo yung ni Yehova. Ang’o ma copo ketho lembe uwoth kumeno? Korolembe m’ujengere iwi Biblia ma jumiyo ku mer, ku yaw yaw man ku woro i nindo mi nyom, ketho juwinj gibedo ku foyofoc lee pi yub ma Mungu umaku pi gamiri. Eketho bende dhanu m’ubewinjo korolembene ginyang’ nia nyom utie gin ma pire tek lee. Pieno Jukristu ma pol ging’iyo nia korolembe mi nyom migi ukadh i Ot Ker tek ecopere. Ka wun de wubemito korolembe mi nyom mwu ukadh i Ot Ker, wular wukiew barua ni guriri mi judong cokiri i wang’e pi nikwayu Ot Kerne.
8. Ka wung’iyo nia wubitimo foc mi nyom mwu, ang’o ma copo ketho focne umii yung ni Yehova? (Jurumi 13:13)
8 Som Jurumi 13:13. Ka wung’iyo nia wubitimo foc mi nyom mwu, ang’o ma copo konyowu kara kud ebed ve kit foc mi dhanu mi ng’om maeni? Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “foc ma reco,” ubenyutho kit foc ma jumadhu kong’o i iye nikadhu mukero man ma judhongo i iye mizik diewor traka. Tek wung’iyo nia kong’o bibedo nuti i foc mi nyom mwu, wular wumak yub kara ng’atu moko kud umadh kong’o nikadhu mukero.c Ka mizik de bibedo nuti, wuketh dwande ubed i kadhiri ma copo cero ngo dhanu niweco i kindgi. Wular wung’ii kit mizik ma jubiketho, ku wec m’i igi bende kara ng’atu moko kud ukier pi lembene.
9. Tek wupangu nia wec kunoke lembe moko mange bibedo nuti i saa mi foc mi nyom, mito ngo wiwu uwil i kum lembang’o?
9 Nyo wuyiko nia wec moko bibedo nuti i adundo i saa mi timo foc? Nyo miel, video, kunoke lembe mange de bibedo nuti? Wang’ ma pol lembe maeno ketho nambu kur ma ber. Re wunen nia lembe maenone gibed ma gierojo. (Filip. 4:8) Penjiri kumae: ‘Nyo lembene bimiyo woro ni jumange? Nyo ebiketho gamiri mwa bibedo ku yung?’ Penji ma pire tek akeca ni e: ‘Nyo lembene bimiyo yung ni Yehova?’ Kadok sembo sosi moko copo bedo rac ungo de, re kud ebed ma kierojo, calu ve ma tero wi dhanu i kum lemsasa mi tarwang’. (Efe. 5:3) Wunen nia wedi kunoke jurimbwu ma biyero wec moko ma nyaradundo i wang’ dhanu, ginyang’ cuu man giworo yub ma wumaku.
10. Pirang’o Jukristu gicikiri nibedo mol kinde ma gibeyiko nyom migi? (1 Yohana 2:15-17)
10 Kud wutel nen mi dhanu nikadhu mukero. (Som 1 Yohana 2:15-17.) Anyong’a nego Yehova tek jutic pare gibemiyo ire yung kakare nitelo nen mi dhanu i wigi gigi. Jukristu m’ung’eyo lembe maeno ginyotho ngo sente akeca pi ‘niyungiri pi jamcing’gi.’ Ibinwang’u bero ma kani tek iketho nyom peri ubed mi mukero m’uromo? Copere nyo ebibedo ve p’umego Mike ma kwo i Norvège. Mike uyero kumae: “Wamondo ngo i deni, uketho wamedara asu ku tic pa jayab yo. Nyom mwa ubino mi mukero m’uromo man ekadhu ma ber. Fodi asu wabepoy i kum lembe ma beco m’ukadhu cing’ nica.” Nyamego Tabitha ma kwo i India uyero kumae: “Calu ma waketho nyom mwa ubed mi mukero ma ber, wauro adieng’acwiny ma lee, man wabino mbe ku lembe lee ma wapangi man lembe ma nyayu teliri de ubino nok.”
Kadok wakwo kakani de, nyom mwa wa Jukristu ucikere nibedo mi mukero ma ber, ma cuu man ma jucopo poy ma ber pire (Nen udukuwec mir 10-11)
11. Ju ma gibegamiri gicopo nyutho woro nenedi i lembe m’uneno kendi? (Nen bende cal.)
11 Nyo idaru nwang’u bongu m’ibikendo i nindo mi nyom peri? M’umbe jiji, ibemito inen ma leng’ nindo maeno. Kadok i rundi ma con de, ju m’ubegamiri gibed ging’iyo cuu mandha ayi ma gibinen ko. (Isa. 61:10) Ku lemandha re, bongu m’ibikendo i ceng’ mi nyom peri copo koc ku m’ibed ikendo i nindo mange, re ecikere nibedo kendi mi woro. (1 Tim. 2:9) Kud iwek kendi kunoke jamruko moko re m’udok iri ni gin ma pire tek i nindo mi nyom peri.—1 Pet. 3:3, 4.
12. Pirang’o ukwayu Jukristu ma gibegamiri gikoc cen ku lemsuru m’urombo ngo ku cik mir ukungu mi Biblia?
12 Wukoc ku lemsuru m’urombo ngo ku cik mir ukungu mi Biblia. (Nyu. 18:4) I ng’om ma tin, wang’ ma pol nyom bedo ku lemsuru m’utie ku winjiri ku dini mi ndra, ku tipo man ku pajogi. Yehova ubemiyo iwa cimowang’ nia wakoyara cen ku kit timo m’ucido maeno. (2 Kor. 6:14-17) Tek wutie ku jiji iwi lemsuru kunoke timo moko m’i kaka ma wukwo i iye, i wang’ niroye i kind lembe ma wubitimo i nindo mi nyom mwu, wular wunyang’ cuu i ulage man wung’ii cik mir ukungu mi Biblia ma romo konyowu nimaku yub m’atira.
13. Jukristu ma gibegamiri gicopo lubo lapor pa Yehova nenedi iwi giramiya ma jubemiyo igi?
13 Nyo dhanu bemiyo giramiya i nyom i kabedo ma wukwo i iye? Ng’atuman ma julwong’o i nyom romo miyo giramiya nimakere ku copo pare. Biblia ucwaku nia Jukristu gimii giramiya pilembe eketho jubedo kud anyong’a. (Rie. 11:25; Tic. 20:35) Kadok kumeno de, ju ma gibegamiri gicikiri ngo nidiyo welo migi adiya nia gimii piny moko kokoro, kunoke niketho giwinjiri rac pilembe gimbe ku copo mi miyo giramiya mi bey ma tek. Ento wabed ku nen ma rom ku pa Yehova iwi giramiya, wawek jumange gimii nimakere ku copo migi man niai kud i adundegi.—2 Kor. 9:7.
AYI MA WUCOPO URO KO PEKO MAN MA WUCOPO VOYO KOGI
14. Jumoko ma gibegamiri ginwang’iri ku peko ma kani?
14 Nipangu nyom m’umii yung ni Yehova copo bedo lembe ma tek. Ku lapor, ecopo bedo iri tek nipangu nyom mi kadhiri m’uromo ma ber. Charlie, ma kwo i Cula mi Solomon uyero kumae: “Ebino iwa tek ning’iyo nia ng’a ma walwong’ i nyom mwa. Watie ku jurimo dupa, man i suru mwa ng’atuman mito julwong’e kokoro!” Tabitha, ma wadaru weco pire uyero kumae: “I kabedo ma wakwo i iye, wang’ ma pol jubed julwong’o dhanu lee i foc mi nyom. Ebino yot ungo ni junyodo mwa niyiyo yub ma wamaku mi lwong’o dhanu 100 kende.” Sara ma kwo i ng’om mi India uyero kumae: “Dhanu ma pol i nindo mi nyom migi gimito junen nia cing’gi ubeko. Awiya p’umin vwa gitimo nyom ma drikadri, uketho anwang’u nia an lundo mito atim m’usagu migi.” Dong’ ang’o ma copo konyowu nivoyo peko maeno?
15. Pirang’o pire tie tek nirwo pi program mi nyom mwu?
15 Wurwo thiri thiri pi program mi nyom mwu. I rwo mwu, wucopo koro pi peko mwu man kite ma wubewinjuru ko ni Yehova. (Filip. 4:6, 7) Wucopo kwaye ekonywu wumak yub ma cuu, kumwu kud umiel tek cwinywu ubepido man wubed ku tegocwiny. (1 Pet. 5:7) Kinde ma wubeneno kite ma Yehova udwoko ko wang’ rwo mwu, genogen mwu i wiye de bidoko tek nisagu. Tabitha ma waweco pire uwacu kumae: “Waku fiancé para, cwinywa ubino pido pi teliri ma copo wok i kindwa man ku wedi mwa. Eno uketho saa ceke ma wabed waweco pi program mi nyom mwa, wacaku ku rwo. Wanwang’u nia andha Yehova ukonyowa man wabed waweco ku kwiyocwiny i kindwa.”
16-17. Niweco ma ber i kindjo copo konyo nenedi ju m’ubepangu nyom migi?
16 Wuwec ku woro i kindwu man ku wedi mwu. (Rie. 15:22) Yub tie dupa ma mito wumaki pi nyom mwu. Eno uketho i iye nimoko nindo mi gamiri mwu, kadhiri sente ma wubitiyo ko, nikiewo nying’ dhanu ma wubilwong’o man lembe mange bende. I wang’ nicungo iwi yub ma wumaku, wukewung’ii i lembene karacelo man wunen cik mir ukungu mi Biblia ma wucopo tiyo ko man bende juk mi Jukristu m’uteng’ini. Kinde m’ibemiyo paru moko, wec ku woro, kud i rid lembe akeca man winj paru mi jumange ka copere. Tek wedi mwu ma ceng’ini, calu ve junyodo mwu, gikwayu nia jutim lembe moko i nyom mwu ma re erac ungo, wucopo yiyo igi kum nindo maeno utie igi bende nindo masegi. Tek ecopere ngo nitimo lembe ma gikwayu, wukor igi thelembene ku woro. (Kol. 4:6) Wukor igi kamaleng’ nia lembakeca mwu ma pire tek nisagu utie nia nyom mwu ubed lembe mir anyong’a man ma miyo yung ni Yehova.
17 Nikoro ng’iyong’ic ma wutimo ni junyodo mwu copo bedo lembe ma tek, asagane tek gitie ngo jumulembe pa Yehova, re etie lembe ma copere. Umego Santhosh mi ng’om mi India uwacu kumae: “Junyodo para gimito nia waroy lemsuru ma dupa mi Hindu i nyom mwa. Nikoro igi yub mwa ma wamaku waku nyaramara para uting’o iwa saa ma lee. Watimo alokaloka moko i program mwa kaka ma waneno nia ecopere i iye, re m’umbe ninyayu can i ii Yehova. Ku lapor, wawilo cam ma nwang’u wapangu nia jubicamu ku cam ma gimaru. Wang’iyo nia mito wer ku miel ubed umbe pilembe etie gin ma ging’iyo ko ngo.”
18. Ang’o ma romo konyowu kara lembe uwoth ma ber i nyom mwu? (1 Jukorintho 14:40) (Nen bende cal.)
18 Pang lembe cuu. Ka wupangu lembe ma ber, wubibedo ngo kud adieng’acwiny m’akeca i nindo mi nyom mwu. (Som 1 Jukorintho 14:40.) Umego Wayne ma kwo i Taiwan uyero kumae: “Nindo moko ma nok i wang’ nyom mwa, watimo nyathi coko moko ku dhanu ma giwodhiri pi nikonyowa. Wanyutho igi lembe ma wapangu man wadwogo iwi lembene moko wang’ dupa kara lembe ceke uwoth ma ber.” Pi nimiyo woro ni ju ma wulwong’o, wutim kero wuwor saa.
Nilar pangu lembe cuu i wang’ nyom copo ketho lembe wotho ma ber i nindo mi nyom (Nen udukuwec mir 18)
19. Wucopo timo ang’o kara lembe uwoth ma ber i foc mi nyom mwu?
19 Ka wular wuparu pi lembe ma copo timere, eno bikonyowu niuro peko dupa. (Rie. 22:3) Ku lapor, Tek i kabedo ma wukwo i iye dhanu gitie ku ng’iyo mi bino i nyom ma nwang’u julwong’ogi ngo, wular wupar pi lembe ma wucopo timo pi nicerogi. Wular wunyuth ni wedi mwu ma gi Jumulembe ngo kite ma lembe biwotho ko, man wukor igi paru mwu iwi lemsuru moko ma jutimo i saa mi nyom. Wucopo weco kugi iwi thiwiwec m’uwacu, “Comment se passe un mariage chez les Témoins de Jéhovah ?” ma nwang’ere i jw.org. Kara lembe uwoth ma ber i foc mi nyom mwu, wuketh umego m’uteng’ini i tipo re m’ubed ‘jadit mi focne.’ (Yoh. 2:8) Ka wukoro ire lembe ma wupangu terere, ecopo konyowu niketho nyom mwu ubed ma miyo yung ni Yehova man lembe ceke uwoth ve ma wupangu.
20. Jukristu ma gibegamiri gicikiri ngo niwil i kum lembang’o?
20 Ka wuparu pi lembe ceke m’ukwayu wutim pi niyiko nyom mwu, wucopo nwang’u nia goge lee akeca. Ento wiwu kud uwil nia nyom utie pi bang’ acel kende. Etie acaki mi kwo ma ber ma wubitimo ko ni Yehova karacelo. Wutim kero niketho nyom mwu ubed mi mukero m’uromo man ma miyo yung ni Yehova. Wugen Yehova. Ku telowic pare, wubipangu nyom mwu biwotho ma ber; man ka wubepoy pire, ang’eyang’o bibedo mbe i iwu ento wubipoy kwa pi lembe ma beco.—Zab. 37:3, 4.
WER 107 Walub kit mer pa Mungu
a KORO I WEC: I kabedo ma dupa ka jubenyomo, ju ma gibenyomo gikwong’iri i wang’ Mungu. I ng’eye ke jutimo foc. I kabedo ma dhanu gimbe ku ng’iyo mi kwong’iri i wang’ Mungu kunoke mi timo foc i nindo mi nyom migi, asu Jukristu ma gibegamiri gicikiri ning’iyo i cik mir ukungu mi Biblia ma gibitiyo ko i nindo mi nyom migi.
b Pi ning’eyo lembe dupa iwi ayi ma Jukristu gineno ko cik pa gavmenti iwi gamiri, nen thiwiwec “Des mariages honorables aux yeux de Dieu et des hommes” i Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 10, 2006.
c Nen video Nyo ukwayu aketh kong’o ubed unuti? i jw.org