Biblia uyero ang’o iwi miyo apaj piny?
Dwokowang’ lembe mi Biblia
I rundi ma con, Mungu ugam ung’olo ni nyithindho mir Israel nia gibed gimii apaj pinya migi ku bang’ oro pi nikonyo thier ma leng’. Mungu uyero igi kumae: “Mi apaje mi nyai ceke mi kodhi peri, maeno m’unyai i podho ku ba rundi ku ba rundi.”—Poi mi cik 14:22.
Miyo apaj piny ubino theng Cik pa Musa, niwacu cik ma Mungu umiyo ni nyithindho mir Israel ma con. Jukristu gimbe i the Cik pa Musa, pieno jukwayugi ngo nia gimii apaj piny. (Jukolosai 2:13, 14) Ento, Jakristuman miyo giramiya “tap calu m’ekeco i adundene, ento ku minowang’ re ngo kadi ma jubediye adiya de ngo, kum Mungu maru ng’atu ma miyo kud anyong’a.”—2 Jukorintho 9:7.
Miyo apaj piny i Biblia: i “Lembariba ma con”
Juweco pir apaj piny wang’ ma pol i theng Biblia m’ung’eyere ku nyinge ma nia Lembariba ma con. Juweco pire akeca i ng’ey ma jumiyo Cik (Cik pa Musa) ni nyithindho mir Israel nikadhu kud i bang’ Musa. Re, juweco pire bende nyanok i wang’ rundi maeno.
I wang’ Cik pa Musa
Ng’atu ma kwong’a ma jukiewo pire m’ular umiyo apaj piny ubino Abram (Abraham). (Thangambere 14:18-20; Juebrania 7:4) Apaj piny ma Abram umiyo ubino giramiya m’emiyo wang’ acel kende ni ubimo man jalam mi Salem. Gin moko mbe i Biblia m’unyutho nia Abraham kunoke nyithinde gidok gimiyo apaje kendo.
Ng’atu mir ario ma jukiewo pire i Biblia m’umiyo apaj piny ubino Yakobo ma nyakwar Abraham. Eng’olo ni Mungu nia kan epoko mugisa i wiye, ebimiyo ire ‘apaje mi gin ceke’ m’ebinwang’u. (Thangambere 28:20-22) Nimakere ku jururieko ma gitimo sayusac iwi Biblia, copere nia Yakobo ubed umiyo apaje maeno nikadhu kud i lei m’ebed ethiero ni lam. Yakobo ung’olo lembe maeno i wiye gire, ento eketho ngo lembene i kor juruot pare ceke.
I the Cik pa Musa
Nyithindho mir Israel ma con gibed gimiyo apaje pi nitielo tic m’uneno dini migi.
Apaj piny ubed ukonyo jutic ma gimiyiri pi nitimo tic pa Mungu saa ceke, niwacu Julawi man julam ma gibino mbe ku ng’om ma giromo furo. (Wel 18:20, 21) Julawi ma gitie ngo julam gibed gigamu apaj piny kud i bang’ dhanu man gin de gidok gimiyo “apaje mir apaje” ni julam.—Wel 18:26-29.
Ubenen ve nia apaje mange bino nuti ma jubed jumiyo kubang’ oro, ma jubed jutiyo ko pi nikonyo Julawi ku Julawi ngo bende. (Poi mi cik 14:22, 23) Juisrael gibed gitiyo kud apaje maeno i saa mi foc ma segi; man i oro mange, jubed jumiye ni jucan ma hoi kara gipong’ ko yeny migi.—Poi mi cik 14:28, 29; 26:12.
Jubed jutimo kwan mir apaje nenedi? Juisrael gibed gimiyo apaje mi can m’ucek i podho migi kubang’ oro. (Lembe mi Julawi 27:30) Ka ging’iyo nimiyo sente kakare nimiyo apaj piny m’ucek i podho migi, ubed ukwayu nia gimede wang’ 20 wi 100. (Lembe mi Julawi 27:31) Bende, jung’olo igi nia gibed gimii ‘apaje mir udul lim migi.’—Lembe mi Julawi 27:32.
Pi nimiyo apaje mi lei migi, nyithindho mir Israel gibed gimiyo lei mir apaje m’uwok kud i dwol migi. Cik uyero nia gicikiri ngo ning’iyo kum leine, niwile ku mange, kunoke nimiyo sente kakare. (Lembe mi Julawi 27:32, 33) Ento, kan etie apaj piny ma kucelo ma jubed jutimo ko foc ma kubang’ oro, juromo dwoke edok sente. Yub maeno ubino ku bero lee ni nyithindho mir Israel ma gibed giwotho woth ma bor pi nitundo kaka ma focne bitimere i iye.—Poi mi cik 14:25, 26.
Nyithindho mir Israel gibed gimiyo apaj piny awene? Gibed gimiyo apaj piny kubang’ oro. (Poi mi cik 14:22) Enre, i oro mir abiro kende re ma lembe ubed uwotho ngo kumeno. Oro maeno ubino sabato, kunoke oro mi yom, nyithindho mir Israel gibed gifuro ngo bodho migi i orone. (Poi mi cik 25:4, 5) I oro maeno ma segi, jubed jugamu ngo apaj piny nyanok de i saa mi kayu cam. I kind oro abiro mi Sabato, i oro mir adege man mir abusiende, nyithindho mir Israel gibed gioro apaj piny ma kucelo ni jucan man Julawi.—Poi mi cik 14:28, 29.
Nyo jubed jumiyo matira ni ng’atu m’umiyo ngo apaje? Cik pa Musa unyutho ngo matira ma juromo miyo ni ng’atu m’umiyo ngo apaje. Gibed gimiyo apaje pilembe ging’eyo nia etie lembe ma ber m’ukwayu gitim. Ugam ukwayu nia nyithindho mir Israel giyer i wang’ Mungu nia gimiyo apaje man gikwaye epok mugisa i wigi pi lembe maeno. (Poi mi cik 26:12-15) Mungu ubed uneno nia ka ng’atini umiyo ngo apaje, edok ebedo ve ekwale.—Malaki 3:8, 9.
Nyo miyo apaje ubino ter ma pek? Ungo. Mungu ung’olo ni thek mir Israel nia ka gimiyo apaj piny, ebikonjo mugisa pare i wigi man gibikoso piny moko ngo. (Malaki 3:10) Tung’ ku maeno, thek ubed unwang’ere ku peko kinde ma gikwero nimiyo apaje. Gibed gikoso mugisa pa Mungu man gibed gikoso bero mi tic ceke ma julam man Julawi gibed gitimo, kum nwang’u giwenjogi.—Nehemia 13:10; Malaki 3:7.
Miyo apaj piny i Biblia: i “Lembariba ma nyen”
I saa ma Yesu ubino kwo i iye iwi ng’om, nwang’u fodi asu jukwayu i bang’ dhanu ceke ma giworo Mungu nia gimii apaje. Ento lembe maeno ugam uthum i ng’ei tho pa Yesu.
I saa pa Yesu
I theng Biblia ma julwong’o Lembariba ma nyen, Biblia unyutho nia nyithindho mir Israel gimediri asu nimiyo apaj piny kinde ma fodi Yesu ubino iwi ng’om. Eng’eyo nia dhanu maeno gicikiri nimiyo apaje, ento ecimo wang’ judong dini ma gibed giketho juculo apaje ku mukuni, ento giweko “lembe ma pigi tek lee mi Cik calu ve pokolembe m’atira, kisa man bedopwe.”—Matayo 23:23.
I ng’ey ma Yesu utho
Miyo apaj piny ugam ubino ngo cik i ng’ey ma Yesu utho. Lam mi jamgony ma Yesu uthiero ukabu cen kunoke ujigo Cik pa Musa, uketho i iye ‘cik mi joko apaje.’—Juebrania 7:5, 18; Juefeso 2:13-15; Jukolosai 2:13, 14.
a Apaje utie “thenge mir apar mi piny pa ng’atini m’ekoyo pi tic moko ma segi. . . . I Biblia, jubed jutiyo kud apaje pi lembe mi dini.”—Harper’s Bible Dictionary, mbaya mi 765.