PENJI M’ARADU GIPENJIRI KO
Pirang’o mito abed akway kisa?
Iromo timo ang’o i lembe m’ulubo e?
Japonjo peri udhaw i wii kinde m’ibetimo fujo i ot kalasi.
Kadok ibeparu nia japonjone uthany kudi nikadhu mukero de, nyo ibikwayu kisa i bang’e?
Jarimbi moko unwang’u nia iweco rac ku nyinge.
Nyo ibikwayu kisa i bang’ jarimbi kadok nwang’u ing’eyo nia lembe m’iyero utie lemandha de?
Wuru utimo lembe m’uton i ii, e icule ma rac.
Nyo ibikwayu kisa i bang’ wuru kadok nwang’u en re m’eroki de?
Dwokowang’ penji adek maeno zoo utie eyo. Dong’ pirang’o uthaku iyer nia “tim ira kisa” kadok nwang’u iparu nia gin m’itimo utie rac ungo de?
Pirang’o ikway kisa?
Kwayu kisa nyutho teng’ini. Ka tekene ibed i yiyo lembe m’iyero kunoke m’itimo, eno nyutho nia iberoyo i kwo peri kite ma beco ma bikonyi saa m’ibidoko ng’atu m’uteng’ini.
“Jwigiri man cirocir copo konyowa nikwayu kisa man eketho wawinjo lembe ma ng’atu mange ubeyero.”—Rachel.
Kwayu kisa copo ketho ibedo ku kwiyocwiny ku jumange. Dhanu ma gikwayu kisa ginyutho nia ketho kwiyocwiny pire tie tek igi, m’umbe niparu nia gin gitimo kwa lembe ma ber man jumange re ma timo lembe ma rac.
“Kadok nwang’u iparu nia imbe ku kosa de, re ukwayu niketho kwiyocwiny ubed iri gin ma kwong’a. Niyero ‘tim ira kisa,’ kwayu de ngo sente moko ento eromo dwoko mer i kindjo.”—Miriam.
Kwayu kisa ketho iwinjiri ma ber mandha. Ka wec kunoke timo peri utimo ng’atu moko rac, eno copo ketho in de iwinjiri ngo ma cuu. Ento kan ikwayu kisa, edok ebedo ve juting’o ter ma pek kud iwi goki.a
“Saa moko abed acoro wec swa ni mama giku baba; e awinjara ma rac ing’eye, re nikwayu kisa de ubino ira tic. Ento wang’ ma pol abed awinjara ma ber i saa ma kan akwayu kisa pilembe edwogo kwiyocwiny i kind juruot.”—Nia.
Ka watimo kosa ni ng’atini moko, cwinywa pido man edok ebedo ve wayeyo ter ma pek. Re ka wakwayu kisa wanwang’u nia jukabu iwa terne
Nyo nikwayu kisa mito kero? Eyo. Nyamego moko m’aradu ma nyinge Dena m’ubed ukwayu kisa wang’ ma pol pi tegowic m’ebed etimo ni min uyero kumae: “Etie lembe ma yot ungo niyero nia ‘tim ira kisa.’ Edok ebedo ve piny moko uculo dwanda ma dong’ niyero wec moko de doko tek!”
Ayi m’iyero nia “tim ira kisa”
Ka copere, cidhi kway kisa in giri ku kumi. Nikwayu kisa ma nang’u ubenenuru ketho ng’atini neno nia andha ibedieng’ pi lembe m’itimo. Ento nikwayu kisa nikadhu kud i barua kunoke thelefon copo ketho ng’atine yiyo ngo nia etie kisa mandha. Kadok nwang’u ior barua perine ku cal m’unyutho wang’ mi can de, eno romo bedo ngo kisa mandha man ma mulo andunde.
Juk: Kan icopo kwayu ngo kisa in giri ku kumi, lwong’ ng’atini ku thelefon kunoke kiew ire lembe moko i karathasi. Kadok i ng’iyo bodho ma kani de, kwayu i ng’ii wec peri cuu mandha.
Cik mir ukungu mi Biblia: “Adunde ng’atu ma pwe pido pi lembaloka.”—Lembrieko 15:28.
Kway kisa pio pio. Kan ikuro nia nindo ukeukadhi lee kan ikway kisa, lembe m’i kindwu copo doko rac magwei man winjiri peri ku ng’ati m’itimo rac de romo nyothere nisagu.
Juk: Keth lembakeca moko. Ku lapor, ‘abikwayu kisa tin eni.’ Ng’ii saa ma cuu m’ikway ko kisa.
Cik mir ukungu mi Biblia: “Tim pio iyik lembe.”—Matayo 5:25.
Kway kisa ku cwinyi ceke. Niyero nia “tim ira kisa kan inwang’u nia atimi rac” utie ngo nikwayu kisa! Nyamego moko ma nyinge Janelle uyero nia, “ng’ati m’itimo rac copo bedo ku woro ma lee yor i beng’i tekene eneno nia iyiyo lembe m’itimo.
Juk: Kud iketh cik moko pi nikwayu kisa. Kud iyer nia “abikwayu kisa pi lembe m’atimo tekene in de ibikwayu kisa pi lembe m’itimo.”
Cik mir ukungu mi Biblia: “Wamedara nitimo lembe ma ketho wakwo ku kwiyocwiny.”—Jurumi 14:19.
a Ka piny pa ng’atu moko urwinyo kunoke unyothere iri, etie lembe mi rieko ni kwayu kisa ma nwang’u iyiko kunoke idwoko ko kawang’ pinyne.