KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • ijwbq wic 121
  • Mikael ma tie jadit mi jumalaika utie ng’a?

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Mikael ma tie jadit mi jumalaika utie ng’a?
  • Dwokowangʼ penji mi Biblia
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe ma Biblia udwoko
Dwokowangʼ penji mi Biblia
ijwbq wic 121
Mikael, jadit mi jumalaika kud udul mony mi jumalaika

Mikael ma tie jadit mi jumalaika utie ng’a?

Lembe ma Biblia udwoko

Mikael ma dini moko lwong’o nia “Mikael Maleng’,” utie nying’ ma jumiyo ni Yesu i wang’ bino pare i ng’om man kinde m’edok i polo.a Mikael giteliri giku Sitani i ng’ei tho pa Musa man ekonyo malaika moko m’ubino tero rwonglembe pa Mungu ni jabila Daniel. (Daniel 10:13, 21; Yuda 9) Mikael thelembene tie “Ng’a ma calu Mungu?”man etimo lembe nimakere ku thelembe mi nyingene, niwacu ecero bang’ bimobim pa Mungu man ekiedo i dhu jukwor pa Mungu.​—Daniel 12:1; Lembanyutha 12:7.

Wakenen thelembe m’uketho juromo wacu nia Yesu utie Mikael, jadit mi jumalaika.

  • Mikael utie “jadit mi jumalaika.” (Yuda 9) Nying’ mi dito ma nia “jadit mi jumalaika,” nwang’ere i verse ario kende mi Biblia. I versene ceke, jutiyo kude pi niweco pi ng’atu acel, eno ubenyutho nia malaika acel kende re m’utie ku nying’ maeno mi dito. Acel m’i kind versene unyutho nia Rwoth Yesu “biloro niai kud i polo ku kok mi ng’ol, ku dwal pa jadit mi jumalaika.” (1 Juthesaloniki 4:16) Yesu utie “ku dwal pa jadit mi jumalaika” pilembe etie Mikael, jadit mi jumalaika.

  • Mikael ubetelo wi udul mony mi jumalaika. “Mikael karacelo ku jumalaika pare gikiedo i dhu ng’ec,” niwacu Sitani. (Lembanyutha 12:7) Mikael utie ku dito ma lee i polo, pilembe julwong’e nia “ng’atu acel ma kind judongomawijo ma gi judongo” man “jaditmawijo ma dwong’.” (Daniel 10:13, 21; 12:1) Nying’ maeno mi dito ubenyutho nia Mikael utie “jadit m’usagu zoo mir udul mony mi jumalaika,” calu ma jararieko moko mi Lembariba Manyen ma nyinge David E. Aune uyero.

    I Biblia, junwang’u nying’ ng’atu mange acel kende m’utie ku dito iwi udul mony mi jumalaika. Biblia uyero nia “Rwoth Yesu binyuthere niai kud i polo karacelo ku jumalaika pare ma gi weg tego i mac m’ubeliel piet piet, kinde m’ebiculo kwor.” (2 Juthesaloniki 1:7, 8; Matayo 16:27) Yesu “cidho i polo, man juketho jumalaika, dito ku tego ceke gidoko wor ire.” (1 Pethro 3:21, 22) Etie lembe ma copere ngo nia Mungu uketh judongo ario iwi jumalaika ma leng’, niwacu Yesu giku Mikael ma gibeteliri i kindgi. Pieno, etie lembe ma kakare niyero nia nying’ ario maeno zoo, niwacu Yesu man Mikael ubenyutho ng’atu ma rom.

  • Mikael “bicungo ” i “nindo mi masendi” ma yawe mbe. (Daniel 12:1) I buku pa Daniel, wec ma nia ‘nicungo,’ jubed jutiyo kude wang’ ma pol pi niweco iwi ubimo moko m’ucungo pi nitimo lembe moko ma segi. (Daniel 11:2-4, 21) Yesu Kristu ma julwong’o nia “Lembe pa Mungu,” bitimo lembe moko ma segi, en m’etie “Ubimo mir ubimo.” Ebinyotho judegi pa Mungu ceke man ebigwoko dhanu pa Mungu. (Lembanyutha 19:11-16) Ebitimo gin maeno i saa mi “masendi ma dit . . . ma fodi ayine uwok ungo niai i acaki mi ng’om.”​—Matayo 24:21, 42.

a Biblia ulwong’o dhanu mange bende ku nying’gi ma tung’ tung’, calu ve Yakobo (julwong’e bende Israel), Pethro (julwong’e bende Simon), man Thadayo (julwong’e bende Yuda).​—Thangambere 49:1, 2; Matayo 10:2, 3; Marko 3:18; Tic mi Jukwenda 1:13.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini