KONY NI JURUOT | GAMIRI
Ayi m’icopo cego ko kite mi cirolembe
“Kubang’ ceng’, won ot ku min ot ginwang’iri ku peko mi cirolembe. Cirolembe copo bedo ngo lembe ma pek ni jamusuma, ento kara ju m’ugamiri gikwo ma ber, cirolembe utie igi gin ma pire tek lee.”—John.
Pirang’o ukwayu ibed ng’atu ma cirolembe?
Kwo mwu mi juruot copo ketho nyithikosa pa jadhogi mi gamiri nen kamaleng’.
“I ng’ei nyom mwu, tek kare moko ukadhu, ecopo bedo yot iri niketho weng’i i kum kite moko ma cuu ngo ma jadhogi mi gamiri ubenyutho. Kan ibeneno kwa kite maeno, ebibedo iri tek ninyutho cirolembe.”—Jessena.
Koso cirolembe copo ketho iyero wec m’iparu iye ngo.
“Lembe m’uloth i iya ayere wang’ acel ndhundhu, eno ketho wang’ ma pol ayero wec ma nwang’u umito ngo ayer. Ka nang’ atie ng’atu ma cirolembe, nang’ acopo cerara man akadhu iwi lembe mange kakare nicoro wec swa.”—Carmen.
Biblia uwacu kumae: “Mer ciro lembe hai man ebedo ber ku dhanu.” (1 Jukorintho 13:4) Etie lembe m’ukwayere nia dhanu ario ma gimariri ginyuth cirocir i kindgi ng’atuman ni wadi man ni wadi. Re wang’ ma pol lembuno timere ngo. John ma walar waweco pire uyero kumae: “Calu kite mange ma beco, nibayu kite mi cirolembe de tie lembe ma yot mandha nisagu bedo kude, man nidok cego kitene kendo utie kwok acida.”
Icopo nyutho cirolembe nenedi?
Kinde ma lembe moko uwok rek ma nyutho cirolembe utie tek iri i iye.
Ku lapor: Ka jadhogi mi gamiri uyero iri wec m’uton i ii, lembe ma kwong’a ma copo bino i wii utie nicule de ndhundhu wang’ acel.
Cik mir ukungu mi Biblia: “Ng’ecwiny kud umeki vur vur i cwinyi; kum ng’ecwiny bedo i kor jukusegu.”—Eklizia 7:9.
Kite m’icopo nyutho ko cirolembe: Par lembe i wang’ nidwoko wang’ wec. Kepim ninyang’ nia jadhogi mi gamiri umito ngo nang’ eyer iri wec maeno ma rac. Buku moko (Fighting for Your Marriage) ukoro kumae: “Wang’ ma pol waculo lembe nimakere ku kite ma wanyang’ ko wan giwa i lembe ma jadhogwa mi gamiri uyero, kakare niculo lembene nimakere ku gin m’emito yero kunoke m’eyero.”
Kadok nwang’u jadhogi mi gamiri ubino seyi akakaka de, kan inyutho cirolembe m’idwoko ngo ire wang’ racu ku racu, icopo jwigo wi ng’eicwiny kakare nimede ameda. Biblia uyero nia “kum can yen mac tho,”.—Lembrieko 26:20.
“Tek ibeparu nia min ot peri udoko jadegini, kecung ling’ man ipar thelembe m’uketho imare man pio pio tim tego itim ire lembe moko ma ber.”—Ethan.
Lembe m’ukwayu ipar iye:
Icopo timo ang’o tek jadhogi mi gamiri uyero kunoke utimo lembe moko m’uton i ii?
Icopo nyutho cirolembe nenedi kinde m’ebidok timo lembene kendo?
Kinde ma jadhogi mi gamiri ubemedere asu asu nitimo lembe ma rac ma beton i ii.
Ku lapor: Jadhogi mi gamiri betundo kwa kpe, saa ceke mito nia ibed ikure akura man lembene beton i ii.
Cik mir ukungu mi Biblia: “Wumeduru niciruru i kindwu ng’atuman ucir wadi man ucir wadi, man wuwek lembe m’i kindwu yot yot.”—Jukolosai 3:13.
Kite m’icopo nyutho ko cirolembe: Keth mer m’i kindwu ku jadhogi mi gamiri ubed ni gin ma pire tek nisagu mito peri giri. Penjiri giri kumae: ‘Nyo nilaru dhogwa copo ketho winjiri m’i kindwa yikere ayika kunoke nyothere anyotha?’ Poy bende nia “wan ceke wakier wang’ ma pol.” (Yakobo 3:2) Eno ubenyutho nia in de itie ku lembe moko m’ukwayu itim alokaloka i iye.
“Saa moko anyutho cirocir ni jarimba lee nisagu m’anyutho ni won ot para. Aparu nia atimo kumeno pilembe waku won ot para wabedo karacelo man ang’eyo pi nyithi racu pare. Ento cirolembe tie thenge acel mi mer, man etie ayi mi nyutho woro. Pieno, pire tie tek lee i gamiri.”—Nia.
Lembe m’ukwayu ipar iye:
Nyo ibed iciro kosa pa jadhogi mi gamiri i mukero ma rukani?
Icopo nyutho cirolembe lee nenedi i nindo m’ubino?