THIWIWEC MI 1
WER 2 Nyingi tie Yehova
Wumii dwong’ ni Yehova
GIRAGORA MWA MI ORO 2025: “Wumii ni Yehova dwong’ m’uromo ku nyinge.”—ZAB. 96:8.
I ADUNDO
Wabiponjo kite ma wacopo miyo ko ni Yehova dwong’ m’eromo ko.
1. Tin dhanu ma dupa giketho wigi zoo i kum ang’o?
NYO in de idaru neno nia tin dhanu ma dupa gidieng’ kwa pigi gigi? Ku lapor, jumoko gitiyo ku kusika mi weco ku dhanu i internet pi nitelo nen mi jumange i wigi man iwi gin ma gitimo. Ento tin dhanu moko ma wendgi nok gibemiyo dwong’ ni Yehova Mungu. I thiwiwec maeni, wabineno nia nimiyo dwong’ ni Yehova thelembene ang’o, man wabineno gin m’ukwayu ucwalwa nitimo kumeno. Wabiponjo bende kite ma wacopo miyo ko ni Mungu dwong’ m’eromo ko, man kite ma en gire de ebidwoko ko nyinge dwong’ i ng’ey nindo ma ceng’ini eni.
NIMIYO DWONG’ NI YEHOVA THELEMBENE ANG’O?
2. Yehova unyutho dwong’ pare nenedi iwi got Sinai? (Nen bende cal.)
2 Dwong’ utie ang’o? I Biblia, wec ma nia “dwong’” copo nyutho gin ceke ma ketho ng’atini wang’u i jumange. Yehova unyutho dwong’ pare i ayi ma wang’u ijo nyanok i ng’ey m’ewodho thek mir Israel kud i ng’eca i Misiri. Kepar nia Juisrael milioni swa gicokiri i the got Sinai pi nirombo ku Mungu migi. E afuru ma dhoge pek uumo wi got. Rek kumeni, digidi ma dit uyengo ng’om ma gicungo i wiye; copere nia volka de uwok. Lukoth ubemil, polo ubemor man dwand agwara ma tek ucero ng’om. (Ai 19:16-18; 24:17; Zab. 68:8) Kepar kite ma i Juisrael uwang’ ko lii kinde ma gineno dwong’ pa Yehova.
Yehova unyutho dwong’ pare ni Juisrael i ayi ma wang’u ijo iwi got Sinai (Nen udukuwec mir 2)
3. Wacopo miyo dwong’ ni Yehova nenedi?
3 Ka dong’ wa dhanu ke? Nyo andha wacopo miyo dwong’ ni Yehova? Eyo, wacopo. Yo moko acel ma wamiyo ko dwong’ ni Yehova utie ninyutho pi tic pare ma wang’u ijo man pi kite pare ma beco ni jumange. Wamiyo bende dwong’ ni Mungu nwang’u wabemiyo ire yung pi gin ceke m’ekonyowa nitimo. (Isa. 26:12) Ubimo Daudi uweko iwa lapor ma ber iwi kite mi miyo dwong’ ni Yehova. I rwo moko m’erwo i wang’ cokiri ceke mir Israel, eyero ni Mungu kumae: “E Yehova, dwong’, tego, leng’o, riang’ini, man yung utie peri, kum gin moko ci i polo man iwi ng’om utie peri.” I ng’ey m’edaru rwo pare, “cokiri ceke gipaku Yehova.”—1 Kei. 29:11, 20.
4. Yesu umiyo dwong’ ni Yehova nenedi?
4 Saa ma Yesu ubino iwi ng’om, eyungo Won ma Yehova kinde m’enyutho ni dhanu nia en re m’ebino miyo ire tego mi timo udu. (Mark. 5:18-20) Emiyo bende dwong’ ni Yehova nikadhu kud i kite m’ebed eweco ko pire man m’ebed ekwo ko ku jumange. Ceng’ acel Yesu ubino ponjo i sinagog moko, man dhaku moko ma pajogi usendo pi oro 18 de ubino i kind juwinj pare. Pajogine uketho iye ugom ni ario. Pieno ebino mbe ku copo mi ting’o kore malu. Ebino can ma yerere ngo! Kisa umaku Yesu i kume, e ecoro i ng’ete man ewacu ire ku yoo kumae: “Dhaku, ibedo agonya ni twoyo peri.” I ng’eye eketho cinge i wiye, e ndhu ndhu ecungo atira man “ecaku yungo Mungu” pilembe eketho kume ukey. (Luka 13:10-13) Dhaku maeno ubino ku thelembe ma ber mandha mi miyo dwong’ ni Yehova; wan bende kumeno.
ANG’O MA CWALUWA NIMIYO DWONG’ NI YEHOVA?
5. Waworo Yehova pi thelembe ma kani?
5 Wamiyo dwong’ ni Yehova pilembe wawore lee. Wawore ke pi thelembe dupa: Etie jategokpo, niwacu etie ku tego m’ajikine mbe; (Zab. 96:4-7) rieko pare ma dit ubenen kamaleng’ nikadhu kud i piny m’ecwiyo; emiyo iwa kwo ku piny ceke ma watie ku yenyne pi nikwo; (Nyu. 4:11) enyutho bedoleng’; (2 Sam. 22:26) gin ceke m’ebetimo rombo, man epong’o lembang’ola pare kwa. (Yoc. 23:14) Pieno etie ngo lembe mi wang’uic ka jabila Yeremia uyero pi Yehova kumae: “I kind jurieko ceke mi thek, man i bedo migi ceke mi ker, ng’atu moko mbe ma calu in”! (Yer. 10:6, 7) Andhandha, thelembe tie dupa m’ukwayu ucwalwa niworo Wegwa m’i polo. Re waworo Yehova awora kende ngo, wamare bende.
6. Pirang’o wamaru Yehova?
6 Wamiyo dwong’ ni Yehova pilembe wamare lee mandha. Kenen kurayung dupa ma Yehova utie ko m’uketho wamare: Etie jakisa man jabero; (Zab. 103:13; Isa. 49:15) ekethere kakawa, niwacu tek jutimowa rac, en de ewinjo lithone; (Zek. 2:8) ekonyowa nidoko jurimbe; (Zab. 25:14; Tic. 17:27) man etie won jwigiri, pieno “ekulo kore piny pi nineno polo man ng’om [man] eting’o ng’atu ma ka kite mbe kud i utur.” (Zab. 113:6, 7) Lembe maeno ceke cwaluwa nimiyo dwong’ ni Mungu mwa ma dit.—Zab. 86:12.
7. Watie ku rwom mi timo ang’o?
7 Wamiyo dwong’ ni Yehova pilembe wabemito jumange de ging’eye. Ju dupa ging’eyo ngo lemandha iwi Yehova. Pirang’o? Pilembe Sitani uumo wang’ pidoic migi ku vupo ma reco m’ebemewo i wiye. (2 Kor. 4:4) Sitani uketho dhanu giyii nia Yehova utie Mungu ma kwiny, ma dieng’ ungo ku dhanu man nia en re m’ebenyayu peko ma dupa mi ng’om. Ento wang’eyo lemandha iwi Mungu mwa! Pieno watie ku rwom mi tiro wi dhanu ging’ey lemandha i wiye man mi konyo gin de gimii ire dwong’. (Isa. 43:10) Zaburi mi 96 uweco asagane iwi miyo dwong’ ni Yehova. Kinde ma wabeng’iyo i giragora moko m’i iye, woth paru pi kite m’iromo miyo ko ni Yehova dwong’ m’eromo ko.
WACOPO MIYO NENEDI NI YEHOVA DWONG’ M’EROMO KO?
8. Wacopo miyo dwong’ ni Yehova i yo moko acel ma kani? (Zaburi 96:1-3)
8 Som Zaburi 96:1-3. Wacopo miyo dwong’ ni Yehova nikadhu kud i lembe ma wayero i wiye. I giragora maeni, jubekwayu dhanu pa Yehova nia ‘giwer ni Yehova,’ ‘gipak nyinge,’ ‘gitwong’ lembanyong’a mi both pare,’ man ‘gitwong’ pi dwong’ pare i kind dhanu mi thek mange.’ Eni ceke tie yore ma wacopo miyo ko dwong’ ni Wegwa m’i polo nikadhu kud i wec mwa. Juyahudi ma weg bedopwe ku Jukristu mi rundi ma kwong’a giceriri ngo ku koro lembe ma beco ma Yehova utimo igi ni jumange man gicero ba nyinge. (Dan. 3:16-18; Tic. 4:29) Wacopo lubo lapor migi nenedi?
9-10. Lembe m’Angelena ukadhu kud i iye ubemiyo iri ponji ma kani? (Nen bende cal.)
9 Wakewecu iwi lembe ma nyamego moko ma kwo i États-Unis ma nyinge Angelenaa ukadhu kud i iye. Ecero ba nying’ Yehova ku tegocwinye i kampuni m’etimo tic i iye. Saa m’ecaku tic, julwong’e i coko moko ma i iye jukwayu nia ju ceke ma gicaku tic ma nyen i kampunine gikor lembe moko iwi kwo migi ni jurutic wagi. Angelena uyiko cal moko m’ubenyutho anyong’a m’enwang’u pilembe etie Jamulembe pa Yehova. Ento tap i wang’ ma wec uwok i wiye, jaratic wadi moko ukoro nia edongo i cing’ jurunyodo pare ma gibino Jumulembe pa Yehova. Ecaku cayu yiyoyic mwa. Angelena ukoro kumae: “Cwinya caku pido lee mandha. Ento aparu yor i iya kumae: ‘Eni ndhu andha aciweko ng’atuni ucway vupo iwi Yehova? Mbe, mito akor lemandha i wiye.’”
10 Saa ma jaratic wadi udaru, Angelena urwo adundo nyaling’ ling’. E eyero ni jaratic wadine ku yoo kumae: “An de akadhu kud i lembe ma rom kudi. Adongo bende i ot mi Jumulembe pa Yehova, man kawoni de abemedara nibedo Jamulembe.” Lembe udoko yembele yembele, ento Angelena ukwiyo kume. Eleng’o cal ma beco m’emaku ku jurimbe, m’ubenyutho anyong’a ma ginwang’u i tic pa Yehova man ecero ba yiyoyic pare ku woro. (1 Pet. 3:15) Adwogine ubino ang’o? Saa m’Angelena ubedaru wec, kum jalwone ukwiyo. Ekoro kadok lembe moko ma beco m’enwang’ere ko kinde m’ebed edikere ku Jumulembe pa Yehova saa m’ebedongo. Angelena umedo kumae: “Yehova uromo ya jucer bang’e. Etie rwom ma lee nicero ba nyinge.” Wan bende watie ku rwom mi paku Yehova man mi miyo ire dwong’ kadok kinde ma jumange gibecaye.
Wamiyo dwong’ ni Yehova nikadhu kud i wec mwa (Nen udukuwec mir 9-10)b
11. Niai con jutic mandha pa Yehova ginyutho nenedi nia gibeworo cik mir ukungu ma nwang’ere i Zaburi 96:8?
11 Som Zaburi 96:8. Wamiyo dwong’ ni Yehova nikadhu kud i jamcingwa. Niai con de jutic mandha pa Yehova gimiyo ire yung i ayi maeno. (Rie. 3:9) Ku lapor, Juisrael gimiyo sente ku piny mange pi nigiero hekalu man niyiko kume. (2 Ub. 12:4, 5; 1 Kei. 29:3-9) Julub pa Yesu moko gikonyo en ku jukwenda pare “ku jamcing’gi.” (Luka 8:1-3) Jukristu mi rundi ma kwong’a bende gijoko piny pi nikonyo umego ku nyimego migi mi tipo. (Tic. 11:27-29) Tin wan de wacopo miyo dwong’ ni Yehova nikadhu kud i giramiya mwa ma ku berocwiny.
12. Giramiya mwa copo miyo dwong’ ni Yehova nenedi? (Nen bende cal.)
12 Wakenen lapor moko acel kende m’ubenyutho kite ma giramiya mwa miyo ko dwong’ ni Yehova. I oro 2020, ceng’ urieny pi kare ma lee i ng’om mi Zimbabwe. Pieno ndru upodho iwi dhanu ma kadhu milioni acel, uketho i iye bende nyamego moko ma nyinge Prisca. Kud i kind peko maeno, Prisca umedere asu ku ng’iyo pare mi berweyo lembanyong’a kubang’ ceng’ kas’adek ku kas’abic, kadok i saa mi tong’o podho. Jirani pare gicaku ng’iere pilembe ecidho pare i lembanyong’a kakare nitimo tic i podho pare; giyero ire kumae: “Ibitho ku kec.” Prisca ubed udwoko ku tegocwinye kumae: “Yehova wenjo jutic pare tak de ngo.” Nyanok i ng’eye, enwang’u kony ma dilo mwa uoro. Jutiyo ku giramiya mwa pi nioro kony maeno. I jirani pa Prisca uwang’ lii, man giyero ire kumae: “Mungu uwenji ngo andha ba! Dong’ wan de wabemito wakeponj lembe lee i wiye.” E jirani pare abiro gicaku cidho i coko.
Wamiyo dwong’ ni Yehova nikadhu kud i jamcingwa (Nen udukuwec mir 12)c
13. Timo mwa copo miyo dwong’ ni Yehova nenedi? (Zaburi 96:9)
13 Som Zaburi 96:9. Wacopo miyo dwong’ ni Yehova nikadhu kud i timo mwa. Ubed ukwayu julam ma gibed gitimo i hema man i ng’eye i hekalu pa Yehova gilogi pi nibedo leng’. (Ai 40:30-32) Re gin ma pire tek nisagu utie nibedo ku timo ma foyo i Yehova. (Zab. 24:3, 4; 1 Pet. 1:15, 16) Ukwayu watim kero wakab “ng’atu ma con cen,” niwacu paru ku timo m’ucido, man warony “ng’atu ma nyen,” niwacu paru ku timo m’ubenyutho nia wabelubo lapor mi kite ma beco pa Yehova. (Kol. 3:9, 10) Ku kony pa Yehova, kadok dhanu ma timo lemsasa mi tarwang’ man ma jurop rukani de gicopo timo alokaloka man gironyo ng’atu ma nyen.
14. Inwang’u ponji ma kani i lapor pa Jack? (Nen bende cal.)
14 Wakewecu iwi lapor pa Jack m’ubino jaranek ma rac magwei ma julongo nyinge nia Pajogi. Jugam jung’olo tho i wiye pi nek. Ento kinde m’ebekuro nindo ma jubinege i iye, eyiyo niponjo Biblia kud umego moko m’ubed uliewo otkol ma jutwiye i iye. Kadok ebed etimo lembe ma reco lee de, re ekabu ng’atu ma con cen man epong’o lembe m’ukwayere pi nilimo batizo. Jack utimo alokaloka lee mandha uketho i nindo ma jubecinege i iye, jukur moko mi otkol giwak ku piwang’gi saa ma gibecike. Jaaskari moko ma timo i otkol keca uwacu kumae: “I wang’e Jack ubino jarakol ma rac nisagu zoo keni. Ento kawoni etie acel m’i kind ju ma beco nisagu zoo.” I yenga m’i ng’ey nek pare, umego ma gicidho pi nitelo wi coko m’i kind yenga i otkol giwok girombo ku jarakol moko m’ucidho i coko wang’ ma kwong’a. Ang’o m’ucwale? Alokaloka ma Jack utimo uwang’u iye lii, e emito eng’ey gin m’ukwayu etim pi niworo Yehova. Ubenen kamaleng’ nia timo mwa copo miyo dwong’ ni Wegwa m’i polo!—1 Pet. 2:12.
Wamiyo dwong’ ni Yehova nikadhu kud i timo mwa (Nen udukuwec mir 14)d
YEHOVA BIDWOKO NYINGE DWONG’ NENEDI CENG’INI ENI?
15. Yehova bidwoko nyinge dwong’ pi magwei nenedi i ng’ey nindo ma ceng’ini eni? (Zaburi 96:10-13)
15 Som Zaburi 96:10-13. Verse ma tokcen maeni mi Zaburi mi 96 ukoro nia Yehova tie Japoklembe man Ubimo ma pwe. Ebidwoko nyinge dwong’ nenedi i ng’ey nindo ma ceng’ini eni? Utie nikadhu kud i pokolembe pare. Ceng’ini eni, ebinyotho Babeli ma dit pir acidi m’ekelo iwi nyinge ma leng’. (Nyu. 17:5, 16; 19:1, 2) Saa moko nyo jumoko ma gibineno nyoth mi Babeli ma dit gibidikiri kudwa i thier mandha. Tokcenne i lwiny mi Armagedon, Yehova binyotho ng’om ma rac pa Sitani ceke; ebidaru ju ceke ma gibejai i kume man ma gibecido nyinge ento ebibodho ju ceke ma gimare, ma gibewore man ma gibemito gimii ire dwong’. (Mark. 8:38; 2 Thes. 1:6-10) I ng’ey amulaic ma tokcen ma bilubo Bimobim mi oro elufu acel pa Kristu, ebidwoko nyinge leng’ pi magwei. (Nyu. 20:7-10) I saa maeca “ng’om bipong’ ku ng’eyong’ec mi dwong’ pa Yehova, calu pi umo nam.”—Hab. 2:14, NWT.
16. Ikeco nitimo ang’o? (Nen bende cal.)
16 Ebibedo anyong’a ma lee kinde ma dhanu ceke ma kwo gibimiyo ni Yehova dwong’ m’uromo ku nyinge! Ento pi kawoni, wacopo timo thenge ma ka mwa nwang’u wabemiyo dwong’ ni Mungu mwa saa ceke ma kaka unen. Pi niketho nwoc iwi lembe maeno ma pire tek lee, Guriri m’utelowic ung’iyo Zaburi 96:8 ubed ni giragora mwa mi oro 2025. Verse maeno uwacu: “Wumii ni Yehova dwong’ m’uromo ku nyinge.”
Tokcenne, dhanu ceke ma kwo gibimiyo ni Yehova dwong’ m’uromo ku nyinge! (Nen udukuwec mir 16)
WER 159 Mii dwong’ ni Yehova
a Juloko nying’ moko.
b KORO I CAL: Cal m’athunga mi lembe m’Angelena ukadhu kud i iye.
c KORO I CAL: Cal m’athunga mi lembe ma Prisca ukadhu kud i iye.
d KORO I CAL: Cal m’athunga mi lembe ma Jack ukadhu kud i iye.