THIWIWEC MIR 8
WER 130 Wabed dhanu ma timo kisa
Lub lapor mi weko lembe pa Yehova
“Tap calu ma Yehova bende uweko lembe mwu yot yot, wun de wucikuru nitimo kumeno.”—KOL. 3:13.
I ADUNDO
Thiwiwec maeni binyutho iwa gin m’ukwayu watim pi niweko lembe ni ng’atu m’utimowa rac.
1-2. (a) Eromo bedo iwa tek niweko ni ng’atini asagane i saa ma kani? (b) Nyamego Denise unyutho nenedi nia eweko lembe?
NYO ebed ebedo iri tek niweko lembe ni jumange? Tek eyo, poy nia ebedo tek ni ju ma pol m’i kindwa, asagane ka juyero kunoke jutimo lembe m’ukierowa lee. Ento waromo voyo ng’eicwiny m’i iwa man waweko lembe. Wakewec iwi lembe ma nyamego moko ma nyinge Denisea ukadhu kud i iye. Enyutho kisa ma yawe mbe. I oro 2017, gicidh giliewo kabedo ma dit mi Jumulembe pa Yehova ma juyabu dhoge ma nyen karacelo ku won ot pare, kud awiya migi ang’wen man ku jarimgi acel. Kinde ma gibedok, lembe ujai ni jaring muthukari moko ci egudo muthukari migi. E ng’eyong’ec pa Denise urwinyo. Kinde ma wang’e lero, ewinjo nia awiya pare ginwang’u ret lee man nia Brian ma won ot pare utho. Eyero nia i saa maeca ‘cwinye ung’abere man wiye ujebere.’ I ng’eye ewinjo nia i saa mir aksidane, nwang’u jaring muthukarine umer ungo kadi gin m’ubino wilo wiye de mbe. Pieno erwo i bang’ Yehova pi ninwang’u kwiyocwiny.
2 Jutwiyo jaring muthukari m’ugudogine pir adote mi nek. Tek jubinwang’u kosa i wiye, jubibole i otkol. Ento otpido unyutho ni Denise nia ng’olo lembe pa ng’atune bibedo nimakere ku lembe m’ebikoro. Denise uyero kumae: “Awinjara ve ng’atu ma juyabu wang’ rem pare mir operasio ka jupiko kadu bik i iye, kum ugam ukwayu adwog iwi lembe ma lic nisagu zoo m’aneno i kwo para.” I ng’ey yenga ma nok, Denise ubedo i otpido m’etie ayika niweco ku ng’atu m’unyayu peko ma lee i kum juruot pare. Eyero ang’o? Ekwayu japoklembe utim kisa ni jalwone.b Kinde m’edaru wec, japoklembe ujobo pii wang’e. Ewacu kumae: “Pi oro 25 ceke m’atimo calu japoklembe, fodi awinjo ngo lembe ma kumeni i otpido para keni. Awinjo ngo nyanok de nia wat pa ng’atu ma jutimo rac ukwayu nia jutim kisa ni won kosa. Fodi awinjo ngo wec mi mer man mi weko lembe ma kumeni.”
3. Ang’o m’ucwalu Denise niweko lembe?
3 Ang’o m’ukonyo Denise niweko lembe? Enyamu i lembe iwi lapor mi weko lembe pa Yehova. (Mik. 7:18) Tek watie ku foyofoc ni Yehova pi dubo mwa m’edaru weko, eno bicwaluwa niweko ni jumange bende.
4. Yehova ubemito nia watim ang’o? (Juefeso 4:32)
4 Yehova ubemito nia wabed wawek lembe ni jumange yot yot tap calu ma en de eweko iwa. (Som Juefeso 4:32.) Ebekwayu nia wabed ayika niweko ni ju ma gikierowa. (Zab. 86:5; Luka 17:4) I thiwiwec maeni, wabineno lembe adek ma bikonyowa nibedo dhanu ma weko lembe.
KUD IKWO VE LEMOKO MBE
5. Nimakere ku Lembrieko 12:18, waromo winjara nenedi kinde ma ng’atu moko utimowa rac?
5 Lembe ma ng’atini uyero kunoke utimo romo kierowa lee mandha, asagane tek etie jarimbwa kunoke wat mwa ma ceng’ini. (Zab. 55:12-14) Saa moko litho ma wabewinjo i cwinywa bedo ve jucobowa ku pala. (Som Lembrieko 12:18.) Waromo pimo niwil ku lithone. Ento nitimo kumeno romo bedo ve jucobowa ku pala, re walund waweko palane de i wang’ rem. Kumeno bende, kud wapar nia wabiwinjara ma ber tek wabekwo ve lemoko mbe.
6. Waromo timo ang’o kinde ma ng’atu moko utimowa rac?
6 Kinde ma ng’atu moko utimowa rac, ku kwong’a ng’eicwiny romo makuwa. Biblia de uyero nia lembuno romo tundo. Ento ebecimo wang’wa nia kud wawek ng’eicwinyne ubim wiwa. (Zab. 4:4; Efe. 4:26) Pirang’o? Pilembe wang’ ma pol kite ma wabewinjara ko cwaluwa nitimo lembe moko. Ebedo ke tek nia ng’eicwiny ucwalwa nitimo gin ma ber. (Yak. 1:20) Poy nia waromo cero ngo ng’eicwiny ku makuwa, ento waromo ng’iyo nia wabim wiye kunoke ngo.
Waromo cero ngo ng’eicwiny ku makuwa, ento waromo ng’iyo nia wabim wiye kunoke ngo
7. Waromo winjara bende nenedi kinde ma ng’atu moko ukierowa?
7 Kinde ma jutimowa rac, waromo winjo ayi litho mange bende. Ku lapor, nyamego moko ma nyinge Ann ukoro kumae: “Kinde m’abino nyanok, baba uweko mama edok egamu nyaku m’ubino japidi para. Awinjara nia atie kenda. Kinde ma ginyolo awiya, anwang’u nia dong’ kakara mbe. Adongo ku pidoic ma nia tija mbe.” Nyamego moko ma nyinge Georgette ukoro kite m’ewinjere ko kinde ma won ot pare utimo gier; eyero kumae: “Wabino jurimo niai ma wa thindho. Watimo tic pa jayab yo de karacelo! Pieno adundena uyenyo cot.” Tokcenne gamiri migi udog ulal. Nyamego moko ma nyinge Naomi ke ukoro kumae: “Abed aparu ngo nyanok de nia won ot para romo timo lembe ma kiera. Pieno kinde m’etuco nia ebed eneno pornografi i amung’, awinjara rac lee man nia juciba.”
8. (a) Ukwayu wabed wawek ni jumange pi thelembe moko ma kanigi? (b) Wanwang’u bero ma kani tek waweko ni jumange? (Nen sanduku ma thiwiye tie, “Dong’ ka ng’atu moko utimowa rac lee ke?”)
8 Wambe ku copo mi bimo wi wec man timo mi jumange, ento watie ku copo ng’iyo kite ma wabidwoko ko igi wang’ lembe. Ayi ma ber m’usagu zoo ma waromo dwoko ko igi wang’ lembe ke utie niweko igi. Pirang’o? Pilembe wamaru Yehova, man ebemito wabed dhanu ma weko lembe. Tek waweko ng’eicwiny ubimo wiwa man wakwero niweko lembe, eromo bedo iwa yot nitimo lembe mi kasegu man saa moko waromo nyayu kadok peko i kumwa. (Rie. 14:17, 29, 30) Nyamego moko ma nyinge Christine uyero kumae: “Kan adhir ku ng’eicwiny, ebedo ira tek nivonjo. Ayenyo camu kwa cam ma cuu ngo pi yotkum para. Nindo de roma ngo, man ebedo ira tek lee nibimo wi kite m’abewinjara ko. Lembuno zoo lund bedo ku matoke ma rac iwi gamiri para man iwi winjiri para ku jumange.”
9. Pirang’o ukwayu ngo wakay lembe?
9 Kadok nwang’u ng’atu m’ukierowa ukwayu ngo kisa de, re wacopo jwigo lak peko m’enyayu i kumwa. Nenedi? Nyamego Georgette ma wadaru weco pire uyero kumae: “Eting’o ira kare moko, ento aweko nikayu lembe man nibedo ku ng’eicwiny i kum won ot para ma con. E anwang’u kwiyocwiny ma lee.” Ka waweko nikayu lembe, wacero akece ku mondo i adundewa. Watimo bende bero moko iwa giwa, niwacu waweko niparu kwa pi lembe m’ukadhu man wanwang’u anyong’a kendo i kwo. (Rie. 11:17) Dong’ icopo timo ang’o tek fodi asu etie iri tek niweko lembe?
WEK NIBEDO KU NG’EICWINY
10. Pirang’o ukwayu wawek saa moko ukeukadhi pi nidok winjara ma ber? (Nen bende cal.)
10 Ang’o ma copo konyi nivoyo ng’eicwiny ma n’i ii? Yo acel utie niweko saa moko ukadhi. Ku lapor, i ng’ey ma juthiedho ng’atu m’unwang’u ret ma lee, kwayu saa moko ukeukadhi kara kume ukey. Kumeno bende, romo kwayu saa moko ukeukadhi kara wadok wawinjara ma ber i wang’ niweko lembe ni ng’atini ku cwinywa ceke.—Ekl. 3:3; 1 Pet. 1:22.
Tap calu ma ret mi thenge mi kum kwayu thieth ma cuu man saa moko pi nikey, tek jukierowa de kwayu lembe ma rom eno (Nen udukuwec mir 10)
11. (a) Rwo copo konyi nenedi niweko lembe? (b) Inwang’u ponji ma kani i video m’uweco iwi kite mi weko lembe?
11 Kway Yehova ukonyi kara ibed dhanu ma weko lembe.c Nyamego Ann ma wadaru weco pire ukoro kite ma rwo ukonye ko; eyero kumae: “Akwayu Yehova uwek ni ng’atuman m’i kind juruot fwa pi lembe ceke ma wayiko ngo i ayi ma ber. I ng’eye akiewo barua ni baba giku min ot pare man ayero igi nia aweko igi.” Re Ann uyiyo nia ebino ngo lembe ma yot. Ento emedo kumae: “Atie ku genogen nia calu m’aii nilubo lapor mi weko lembe pa Yehova, eno bicwalu baba giku min ot pare niponjo lembe lee iwi Yehova.”
12. Pirang’o ukwayu wagen Yehova ento ungo kite ma wabewinjara ko? (Lembrieko 3:5, 6)
12 Gen Yehova, ento ungo kite m’ibewinjiri ko. (Som Lembrieko 3:5, 6.) Saa ceke Yehova ng’eyo gin ma ber m’usagu zoo piwa. (Isa. 55:8, 9) Man ebikwayu tak de ngo nia watim gin ma binyayu ret i kumwa. Pieno, kan ebekwayu nia wabed dhanu ma weko lembe, cwinywa bed tek nia wabinwang’u bero tek watimo kumeno. (Zab. 40:4; Isa. 48:17, 18) Ento tek wageno kite ma wabewinjara ko, eromo copere ngo iwa niweko lembe. (Rie. 14:12; Yer. 17:9) Naomi ma wadaru weco pire uyero kumae: “Ku kwong’a, aparu nia ambe ku yeny mi weko ni won ot para pi pornografi m’eneno. Abino lworo nia ebitimo kendo lembe ma bikiera kunoke nia ebiwil ku peko m’enyayu. Man aparu nia Yehova de ubino nyang’ kuda. Ento acaku nyang’ nia ka Yehova ubenyang’ i kite m’abewinjara ko, eno nyutho ngo nia ebecwaka. Eng’eyo kite m’abewinjara ko man nia ukwayu saa moko ukeukadhi kara awek nibedo ku ng’eicwiny, ento ebemito bende nia abed ng’atu ma weko lembe.”
TIM LEMBE MA BIKETHO IWINJIRI KENDO MA BER
13. Nimakere ku Jurumi 12:18-21, ukwayu watim ang’o?
13 Kinde ma waweko ni ng’atu m’ukierowa lee, mito ngo wajik kende kende niweko niweco iwi lembe m’ukadhune. Tek ng’atune tie Jakristu wadwa, lembakeca mwa utie niketho kwiyocwiny i kindwa kude. (Mat. 5:23, 24) Pieno kakare nibedo ku ng’eicwiny, wang’iyo nitimo kisa man kakare nibedo kud akece, waweko lembe. (Som Jurumi 12:18-21; 1 Pet. 3:9) Ang’o ma copo konyowa nitimo kumeno?
14. Ukwayu waii nitimo ang’o, man pirang’o?
14 Ukwayu waii nineno ng’atu m’ukierowa tap calu ma Yehova nene ko. Yehova ng’iyo nisayu gin ma ber i dhanu. (2 Kei. 16:9; Zab. 130:3) Tek wabed wasayu kwa gin ma rac i jumange, e wabinwang’e; tek wabed wasayu gin ma ber de kumeno. Tek wasayu gin ma ber i jumange, ebibedo iwa yot niweko igi. Ku lapor, umego moko ma nyinge Jarrod uyero kumae: “Ebedo ira yot niweko ni umego moko kan aporo kosa pare ku lembe dupa ma beco m’amaru i bang’e.”
15. Pirang’o pire romo bedo tek lee niyero ni ng’atini nia iweko ire?
15 Gin mange ma pire tek lee m’ukwayu itim utie niyero ni ng’atini nia iweko ire. Pirang’o? Naomi ma walar waweco pire uyero kumae: “Won ot para ubed upenja nia, ‘Nyo iweko ira?’ Kan ayabu dhoga pi niyero ire nia, ‘Aweko iri,’ dwanda ng’ondere. E anyang’ nia i andha aweko ngo ire kud adundena ceke. Nok nok, ecopere ira niyero ire yot yot wec ario ma e: ‘Aweko iri.’ Kinde m’enyang’ nia andha aweko ire, pii wang’e cwir. Iya uwang’ lii nineno kite ma yamu ukadhu ko i kore man kite m’awinjo ko kwiyocwiny ma lee. Niai eca, acaku gene kendo man kawoni watie jurimo ma beco m’usagu zoo.”
16. Inwang’u ponji ma kani iwi weko lembe?
16 Yehova ubemito wabed dhanu ma weko lembe. (Kol. 3:13) Re asu eromo bedo iwa tek niweko ni jumange. Ento wacopo weko igi tek wabekwo ngo ve lemoko mbe man tek wabetimo kero niweko nibedo ku ng’eicwiny. E kumeno, wacopo dok winjara kendo ma ber.—Nen sanduku ma thiwiye tie, “Lembe adek ma biteri i kum weko lembe.”
KETH WII I KUM BERO MA WEKO LEMBE MIYO
17. Pirang’o ukwayu wabed dhanu ma weko lembe?
17 Thelembe tie dupa dit ma cwaluwa nibedo dhanu ma weko lembe. Moko m’i kindgi ni e: Mi kwong’o, i ayi maeno walubo lapor pa Yehova ma Wegwa ma jakisa man wanyayu anyong’a i iye. (Luka 6:36) Mir ario, wanyutho nia watie ku foyofoc nia Yehova uweko iwa. (Mat. 6:12) Man mir adek, wabedo ku yotkum ma cuu man wagwoko winjiri ma ber ku jumange.
18-19. Waromo nwang’u bero ma kani ka watie dhanu ma weko lembe?
18 Ka waweko ni jumange, waromo nwang’u mugisa ma nwang’u waparu ngo. Ku lapor, kenen lembe m’utimere ni Denise ma waweco pire i acaki. Elar eng’eyo ngo nia karaman nwang’u ng’atu m’ugudogi upangu nia ebinegere i ng’ey kesi pare. Ento kite ma Denise uweko ko ire umulo adundene lee uketho ecaku ponjo Biblia ku Jumulembe pa Yehova.
19 Waromo paru nia weko ni ng’atini utie acel m’i kind lembe ma tek nisagu zoo; ento eromo bedo bende acel m’i kind lembe ma miyo iwa sukulia dupa nisagu. (Mat. 5:7) Pieno, wek wan ceke watim kero walub lapor mi weko lembe pa Yehova!
WER 125 ‘Mutoro ni ju ma kisa negogi!’
a Juloko nying’ moko.
b I lembe ma kumeno, ukwayu Jakristuman umak en gire yub mi gin m’ebitimo.
c Nen video mi wer ma segi ma thiwigi tie, “Pardonnons-nous les uns aux autres,” “Aide-moi à pardonner” man “L’amitié retrouvée,” i jw.org.