THIWIWEC MIR 15
WER 30 Vwa, Munguna, man Jarimba
“Nicoro ceng’ini i vut Mungu e ber” iwa
“Ento pira an, nicoro ceng’ini i vut Mungu e ber ira.” —ZAB. 73:28.
I ADUNDO
Wabineno kite ma wacopo coro ko ceng’ini i vut Yehova, man bero ma wanwang’u ka watimo kumeno.
1-2. (a) Ukwayu watim ang’o pi nidoko jarimb ng’atu moko ma ceng’ini? (b) Wabineno ang’o i thiwiwec maeni?
NYO itie ku jarimo moko ma ceng’ini? Itimo ang’o pi nidoko jarimbe? Mumbe jiji, itimo saa ma lee kude, iponjo ning’eyo peko pare, man gin m’emaru ku m’edagu. Inwang’u nia etie ku kite ma beco ma in de ibemito ilubi. E kumeno ituc nimare.
2 Ekwayu saa ku kero ma lee pi nidoko jarimb ng’atini ma ceng’ini. Pi nibedo ku winjiri ma ceng’ini man ma segi ku Yehova Mungu de kumeno. I thiwiwec maeni, wabineno kite ma wacopo coro ko ceng’ini i vut Mungu mwa. Re ku kwong’a, wakecak ku neno nia pirang’o etie ber nicoro ceng’ini i vut Jarimbwa ma ber m’usagu zoo ma Yehova.
3. Pirang’o ukwayu wabed wapar pi bero ma wacopo nwang’u ka wacoro ceng’ini i vut Yehova? Kemii lapor moko.
3 Ma jiji mbe, in de iyiyo nia etie ber nicoro ceng’ini i vut Yehova. Ento niparu kilili pir ayi ma tap m’eber ko cwaluwa nicoro ceng’ini i vute nisagu. (Zab. 63:6-8) Ku lapor, wang’eyo nia nicamu i ayi ma ber, nirieyo kum, niyom man nimadhu pii i kadhiri ma ber utie ber piwa. Re, asu dhanu ma dupa gidieng’ ungo akeca pi lembe maeno man giwenjo yotkum migi. Ento ka wabeparu thiri thiri pi bero ma wanwang’u ka watie ku ng’iyo ma cuu i kwo, eno cwaluwa nimedara ku ng’iyonegi. Kumeno bende, waromo ng’eyo nia nicoro ceng’ini i vut Yehova e ber iwa, ento niparu kilili pi bero ma wanwang’u ka watimo kumeno copo cwaluwa nimedara nicoro ceng’ini nisagu i vut Jarimbwa ma Yehova.—Zab. 119:27-30.
4. Jagor Zaburi mi 73:28 uyero ang’o?
4 Som Zaburi 73:28. Jagor Zaburi mi 73 ubino Jalawi moko ma jung’iyo ubed utim calu jagoy wer i hekalu pa Yehova. Copere nia nwang’u dong’ edaru timo ni Yehova ku gwoko bedoleng’ pi oro ma dupa. Re asu ebino ku yeny mi poy man mi poyo wi jumange nia “nicoro ceng’ini i vut Mungu” e ber ire man igi. Wanwang’u bero ma kani ka wan de wacoro ceng’ini i vut Yehova?
“NICORO CENG’INI I VUT MUNGU” MIYO IWA MUTORO
5. (a) Pirang’o nicoro ceng’ini nisagu i vut Yehova miyo iwa mutoro? (b) Nimakere ku Lembrieko 2:6-16, kemii lapor moko mi kite ma rieko pa Yehova miyo ko iwa bero man gwoko kowa.
5 Ka wabemedara nicoro ceng’ini i vut Yehova, mutoro mwa de bimedere. (Zab. 65:4) Eno ke utie pi thelembe dupa. Thelembene moko utie nia wanwang’u bero ka wabetiyo ku rieko ma nwang’ere i Lembe pare Biblia. Rieko maeno gwokowa i kum atelatela ma rac man i kum kosa ma dongo. (Som Lembrieko 2:6-16.) Pieno, etie lembe ma kakare ka Biblia uyero nia “ng’atu m’unwang’u rieko en e jamutoro man ngatu m’unwang’u ng’eyo thelembe.”—Rie. 3:13.
6. Ang’o m’uketho jagor zaburi ubayu anyong’a pare?
6 I andha, kadok jurimb Yehova de saa moko giwinjiri ku can. Jagor Zaburi mi 73 ubayu anyong’a pare pilembe ebino paru pi lembe ma tijgi mbe. Wiye ujebere man kumira umondo i iye kinde m’ecaku paru nia lembe utie miero ni dhanu ma gibedieng’ ungo ku Mungu kunoke ku cik pare mir ukungu. Ebino wondere nia saa ceke dhanu ma weg rop man jukuhaya gibino kwa julonyo, ku yotkum ma cuu man gibino sendiri ngo. (Zab. 73:3-7, 12) Wiye ujebere nitundo i kadhiri m’ecaku paru nia ebesendere mananu nitimo ni Yehova. Can umondo lee i iye uketho eyero kumae: “Andha agwoko adundena leng’ mananu, alwoko cinga mananu pi ninyutho nia lembe mbe i wiya.”—Zab. 73:13.
7. Ukwayu watim ang’o kinde ma wabewinjara ku can? (Nen bende cal.)
7 Jagor zaburi uweko ngo can m’i cwinye udar anyong’a pare mi magwei; ento etimo gin moko. Etimo ang’o? ‘Emondo i kabedo ma leng’ ma dit pa Mungu;’ kuca re ma Yehova uwok utiro paru pare. (Zab. 73:17-19) Yehova ma Jarimbwa ma ber m’usagu zoo ng’eyo nia watie ku can i cwinywa. Tek warwo i bang’e pi ninwang’u telowic man wajolo kony m’emiyo iwa nikadhu kud i Lembe pare man nikadhu kud i cokiri, e wabinwang’u tego mi nyego ku can m’i cwinywa. Kadok nwang’u ang’abacwiny ubenurowa de, Yehova bijuko cwinywa man ebikwiyo cwinywa.—Zab. 94:19.a
Jalawi m’ukiewo Zaburi mi 73 ucungo i “kabedo ma leng’ ma dit pa Mungu” (Nen udukuwec mir 7)
“NICORO CENG’INI I VUT MUNGU” MIYO IWA KWO MIR ANYONG’A MAN GENOGEN
8. Nicoro ceng’ini i vut Mungu utie ber iwa i ayi mange ma kani ma pigi tek?
8 Nicoro ceng’ini i vut Mungu utie ber iwa i ayi mange ario ma pigi tek ma e: Mi kwong’o, emiyo iwa kwo mir anyong’a. Mir ario, emiyo iwa genogen ma nging’ nging’ pi nindo m’ubino. (Yer. 29:11) Wakewecu iwi bero maeno acel acel.
9. Nicoro ceng’ini i vut Yehova miyo iwa kwo mir anyong’a i ayi ma nenedi?
9 Nicoro ceng’ini i vut Yehova miyo iwa kwo mir anyong’a. Tin dhanu ma dupa giyiyo ngo nia Mungu nuti, pieno ging’eyo ngo nia pirang’o dhanu tie iwi ng’om, man giparu nia i nindo m’ubino dhanu bijigo nikwo iwi ng’om. Ento ponji mwa mi Biblia ukonyowa niyiyo nia Mungu nuti man nia “edoko ng’atu ma miyo sukulia ni dhanu m’ubeyenye ku cwinygi ceke.” (Ebr. 11:6) Yehova ucwiyowa bende ku yeny mi timo ire, pieno ka wabetimo ire wabedo jumutoro mandha.—Poy. 10:12, 13.
10. Zaburi 37:29 uyero ang’o pir anyim mi ju ma gigeno Yehova?
10 Dhanu ma dupa gimbe ku genogen mandha pi nindo m’ubino, eno uketho gin ma gitimo utie kende kende tic, gamiri, nyolo awiya man gwoko piny ma bikonyogi i nindo m’ubino. Jutic pa Yehova lundo giketho genogen migi i wiye. (Zab. 25:3-5; 1 Tim. 6:17) Wageno Mungu mwa man Jarimbwa; ebipong’o lembe m’eng’olo iwa. Acel m’i kind lembe ma wabekuro i nindo m’ubino utie nitimo ire rondo ku rondo.—Som Zaburi 37:29.
11. Nicoro ceng’ini i vut Mungu bedo kud adwogi ma kani i wiwa, man eno ketho ewinjere nenedi?
11 Nicoro ceng’ini i vut Mungu tie ber iwa i ayi mange dupa. Ku lapor, Yehova ung’olo nia ebiweko dubo mwa tek waloko cwinywa. (Isa. 1:18) Eno ketho wabedo mbe ku yeny mi weko pidocwiny mwa ubed usendwa akeca pi dubo mwa ma con. (Zab. 32:1-5) Man anyong’a nego Yehova ka wabecoro ceng’ini i vute. (Rie. 23:15) M’umbe jiji, mugisa tie dupa dit ma wanwang’u ka watie jurimb Mungu. Dong’ icopo mediri nicoro ceng’ini i vut Mungu nenedi?
WAMEDARA “NICORO CENG’INI I VUT MUNGU”
12. Ukwayu watim ang’o pi nicoro ceng’ini nisagu i vut Mungu?
12 Tek dong’ itie Jakristu m’ulimo batizo, eno nyutho nia idaru timo lembe lee pi nicoro ceng’ini i vut Yehova. Iponjo lemandha dupa iwi Yehova man iwi Kristu Yesu, iloko cwinyi i kum dubo peri ma con, inyutho nia itie ku yiyoyic ma tek i Mungu man itimo kero nikwo nimakere ku yeny pare. Ento pi nicoro ceng’ini nisagu i vut Mungu, ukwayu wamedara nitimo lembe maenogi.—Kol. 2:6.
13. Lembe adek ma kani ma copo konyowa kara wamedara nicoro ceng’ini i vut Yehova?
13 Ang’o ma bikonyowa kara wamedara nicoro ceng’ini i vut Yehova? (1) Wacikara nimedara nisomo man niponjo Biblia. Ka wabesomo Biblia, ukwayu ngo wasay kende kende ning’eyo lembe ma pigi tek iwi Mungu. Ukwayu wasay bende ninyang’ i paru pa Mungu man i gin m’ebeyenyo watim, man wawek cik pare mir ukungu utel wi kwo mwa. (Efe. 5:15-17) (2) Wacikara niteng’o yiyoyic mwa. Pieno mito wanyam i lembe iwi kite ma Yehova nyutho ko nia emaruwa athothi. (3) Wacikara nimedara nidagu gin ma nyayu can i Yehova man nibedo ngo jurimb dhanu ma timo gin ma kumeno.—Zab. 1:1; 101:3.
14. Nimakere ku lembe ma nwang’ere i 1 Jukorintho 10:31, wacopo timo lembe moko ma kani i kwo mwa ma kubang’ ceng’ pi ninyayu anyong’a i Yehova? (Nen bende cal.)
14 Som 1 Jukorintho 10:31. Pire tie tek nia watim gin ma nyayu anyong’a i Yehova. Eno ke tie kende kende ngo lembe ma watimo saa ma wan’i lembanyong’a man i coko. Ukwayu gin ma watimo i kwo mwa ma kubang’ ceng’ de unyay anyong’a i Yehova. Ku lapor, ka watie dhanu m’atira i lembe ceke man wamiyo piny ni jumange, wabinyayu anyong’a i iye. (2 Kor. 8:21; 9:7) Yehova ubemito bende nia wanen giramiya mi kwo ni gin ma pire tek lee. Wacoro ceng’ini i vut Jamii kwo nwang’u wabecamu man wabemadhu i ayi ma ber, man nwang’u wabetimo lembe mange ma konyowa nibedo ku yotkum ma cuu. Kero ceke ma wabetimo pi ninyayu anyong’a i Yehova kadok i lembe m’ubenen nia kabang’gi mbe, ketho emaruwa lee nisagu.—Luka 16:10.
Niringo muthukari i ayi m’ukwayere, nirieyo kum, nicamu cam ma giero kum man nimiyo piny ni jumange utie ayi moko ma wacopo nyayu ko anyong’a i Yehova (Nen udukuwec mir 14)
15. Yehova ubeyenyo nia wakwo ku jumange nenedi?
15 Yehova timo bero ni weg bedopwe ku weg bedopwe ngo ceke. (Mat. 5:45) Ebekwayu nia wan de watim bero ni jumange. Ku lapor, ebekwayu nia ‘kud wawec rac i kum ng’atu moko, kud wabed jurop, . . . man saa ceke wanyuth molcwiny ni dhanu ceke.’ (Tito 3:2) Pieno wacayu ngo jumange kende kende pilembe ya yiyoyic migi ukoc ku mwa. (2 Tim. 2:23-25) Ka saa zoo wabetimo bero ni dhanu ceke, e wabicoro ceng’ini i vut Yehova.
WACOPO CORO CENG’INI I VUT MUNGU KADOK KINDE MA WAKIER
16. Jagor Zaburi mi 73 ucaku winjere nenedi i ng’ey kare moko?
16 Dong’ kan i ng’ey kare moko icaku winjiri nia iromo ngo ku mer pa Yehova ke? Calu ma waneno, lembe maeno utimo bende jagor Zaburi mi 73. Ewak kumae: “Tienda yenyo weko yo; tienda yenyo kier.” (Zab. 73:2) Eyiyo ku dhoge nia ‘adundene udoko kec, [man nia] rieko pare ubino mbe calu yedi ma rieko pare mbe’ i wang’ Yehova. (Zab. 73:21, 22) Nyo eparu nia dong’ Yehova bimare ngo kendo nikum ng’ico pare?
17. (a) Jagor zaburi utimo ang’o kadok saa ma cwinye utur lee? (b) Lapor pare ubemiyo iwa ponji ma kani? (Nen bende cal.)
17 Tek jagor zaburi uparu nia Yehova ukune, nwang’u paru maeno usende pi kare moko kende. Ubenen nia saa ma cwinye utur lee, enwang’u nia ukwayu ecor ceng’ini i vut Mungu. Lembe maeno ubenen kamaleng’ i wec ma e m’eyero: “Ento kawoni atie kudi saa ceke [Yehova]; imaku cinga ma yor acwic kii. Ibetelo wiya ku juk peri, man i ng’eye ibitera i dwong’.” (Zab. 73:23, 24) Wan de ubemito wakway Yehova umii iwa tego mi cungo nging’ nging’ kinde ma wabenwang’u nia wa ng’ic kunoke nia cwinywa utur. (Zab. 73:26; 94:18) Kadok tiendwa ukier pi kare moko de, wacopo bedo ma cwinywa tek nia ‘etie ayika niweko lembe.’ (Zab. 86:5) Ukwayu wacor ceng’ini i vut Mungu mwa, asagane kinde ma wabenwang’u nia cwinywa tur.—Zab. 103:13, 14.
Ka wabenwang’u nia wa ng’ic i tenge mi tipo, ukwayu wacor ceng’ini i vut Yehova. Pieno mito warwo lee man wacidh i coko nja (Nen udukuwec mir 17)
COR CENG’INI I VUT MUNGU RONDO KU RONDO
18. Pirang’o nicoro ceng’ini i vut Yehova umbe kud ajikine?
18 Nicoro ceng’ini i vut Yehova man niponjo ning’eye umbe kud ajikine. Biblia uyero nia etie lembe ma tek ninyang’ i yo pa Yehova, i rieko pare man i ng’eyong’ec pare.—Rum. 11:33.
19. Buku mi Zaburi ubemiyo iwa tegocwiny ma kani?
19 Zaburi 79:13 uwacu kumae: “Wan, ma wa dhanu peri man udul lim mi dwol peri, wabidwoko iri foyofoc rondo ku rondo; man wabiyero pi pak peri niai i kum dhanu m’utuk cil i kum dhanu m’utuk.” Tek ibemediri nicoro ceng’ini i vut Mungu, in de cwinyi copo bedo tek nia ibinwang’u mugisa ma rondo ku rondo, man icopo yero ku tegocwinyi kumae: “Mungu en e cana ni adundena man en e makapiny para pi rondo ku rondo.”—Zab. 73:26.
WER 32 Mok i kum Yehova!
a Jumoko ma gidaru nyego kud adieng’acwiny, ang’abacwiny kunoke can mi cwiny pi kare ma lee, giromo bedo ku yeny mi kony pa munganga. Pi ninwang’u paru mange, nen Tour de garde, Na. 1 2023.