THIWIWEC MI 50
WER 48 Wawoth ku Yehova kubang’ ceng’
Lub lapor mi jwigiri pa Yehova
“Wukwany koth Mungu calu nyithindho pare ma jumer.”—EFE. 5:1.
I ADUNDO
I thiwiwec maeni, wabiponjo ayi ang’wen ma wacopo lubo ko lapor mi jwigiri pa Yehova.
1. Pirang’o kite ma Yehova jwigere ko wang’u ijo?
KAN ibeneno dhanu ma gitie ku dito tin, nyo icopo yero nia gi weg jwigiri? Saa moko nyo ungo. Re Yehova ma Jacopo ceke lundo tie won jwigiri. (Zab. 113:5-8) Yehova nyutho jwigiri i kite pare ceke; embe ku ting’iri nyanok. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi kite pa Yehova ang’wen ma beco man ayi m’enyutho ko jwigiri i igi. Wabiweco bende iwi ayi ma Yesu ulubo ko jwigiri pa Won. Niponjo kite maeno bikonyowa nicoro ceng’ini ku Yehova man ninyutho jwigiri ma lee calu en.
YEHOVA TIE AYIKA NIWINJOWA
2. Zaburi 62:8 uyero iwa ang’o iwi Yehova? (Nen bende cal.)
2 Wang’ ma pol, etie lembe ma tek niweco i bang’ dhanu ma ting’iri. Ting’iri migi ketho gitimo lembe ma rac ni jumange pilembe giparu nia pigi tie tek nisagu, eno uketho dhanu ma pol belworogi. Ento Yehova ukoc kugi lee mandha! Calu Wegwa mi polo tie ng’atu ma jwigere, ebekwayu nia wacor i vute man wakor ire lembe ceke mir adundewa. (Som Zaburi 62:8.) Tap calu wego ma dieng’ pir awiya pare bedo ayika niwinjo gin m’ubedieng’o cwinygi, Yehova de tie ayika niwinjo rwo mi jutic pare. Eketho jukiewo pi rwo dupa i Biblia. Eno ubenyutho nia etie ng’atu ma juweco kude yot yot. (Yoc. 10:12-14; 1 Sam. 1:10-18) Dong’ icopo timo ang’o ka saa moko ibenwang’u nia iromo ngo nicoro i vut Yehova?
Pi nilubo lapor pa Yehova, ku jwigiri, wego moko ubewinjo wode m’ung’enyo agulu mi thiwe kinde m’ebetuko (Nen udukuwec mir 2)
3. Pirang’o cwinywa tek nia Yehova ubemito warwo i bang’e thiri thiri?
3 Wacopo rwo i bang’ Yehova kadok nwang’u wabewinjara nia waromo ngo ku mer pare de. Pirang’o wayero kumeno? I lapor pa wod m’urwinyo ma Yesu umaku, eporo Yehova ku wego ma won kisa ma wode utimo lembe ma reco dupa, man m’unwang’u nia eromo ngo nia jujole kendo yo pagi. Won utimo ang’o kinde ma wode udwogo? Yesu uyero nia kinde m’eneno wode ci, ‘eringo i bang’e, ewok egwake [man] ecwiyo limbe.’ (Luka 15:17-20) Yehova de tie calu wego eno. Kinde m’ebewinjo rwo pa ng’atu ma cwinye tur man m’ubedieng’ pi dubo pare kunoke ma lworo ubenego, Yehova nyutho jwigiri pi niwinje kilili mandha. (Wak 3:19, 20) Kisa nege i kumwa, man calu wego m’uringo i bang’ wode, enyutho nia emaruwa man ejuko cwinywa. (Isa. 57:15) Tin Yehova “ring’ini i bang’wa” nenedi? Wang’ ma pol ering’ini nikadhu kud i bang’ judong cokiri, wedi mwa ma gi juyic man juyic wadwa. (Yak. 5:14, 15) Yehova miyo iwa kony maeno pilembe ebemito wabed ceng’ini kude.
4. Yesu unyutho nenedi nia etie ayika niwinjo jumange?
4 Yesu ukwanyu lapor pa Won. Yesu de tie won jwigiri. Kinde m’ebino iwi ng’om, dhanu ubed ulworo ngo niweco i bang’e. Gibino ayika nipenje ku penji. (Mark. 4:10, 11) Pieno, kinde m’ekwayugi nia gikor paru migi iwi lembe moko, gibino ayika nikoro ire kite ma gibewinjiri ko. (Mat. 16:13-16) Bende, kinde ma gitimo kosa, gilwore ngo, kum ging’eyo nia etie dhanu ma ber, ma jakisa, man ma won cirocir. (Mat. 17:24-27) Yesu ulubo kite pa Won tap tap uketho julub pare gituc ning’eyo Yehova ma ber nisagu. (Yoh. 14:9) Nikadhu kud i bang’ Yesu, ging’eyo nia Yehova tie ng’atu ma jwigere man ma winjowa, tung’ ku judong dini ma kwiny, ma jukuhaya, man ma dhanu lworo.
5. Jwigiri copo konyowa nenedi?
5 Wacopo lubo lapor pa Yehova nenedi? Ka watie dhanu ma jwigiri, jumange copo weco i bang’wa yot yot. Jwigiri bicerowa nibedo ku timo ma ketho jumange lworowa, calu ve kumira, doro man kayulembe. Ento ebikonyowa nibedo ku timo ma ketho jumange coro ceng’ini kudwa; wabibedo dhanu ma mol, ma weg cirocir man ma timo kisa. (Kol. 3:12-14) Asagane judong cokiri gicikiri nibedo dhanu ma juweco i bang’gi yot yot. Kara juwec i bang’gi, mito jubed junen kumgi. Eno nyutho nia gibed gitim kero nicidho i coko ento ungo nilube kud i zoom m’umbe thelembe moko. Bende, kan ecopere igi, mito gibed gidikiri i tic mi rweyo lembanyong’a ot ku bang’ ot kud umego ku nyimego. Lembuno biketho umego ku nyimego bing’eyogi ma ber mandha man ebibedo yot nikoro lembe m’ubedieng’o cwinygi igi.
I LEMBE PA YEHOVA TEK UNGO
6-7. Kemii lapor moko m’ubenyutho nia Yehova cerere ngo iwi paru pare.
6 Dhanu ma dupa ma jukuhaya gibedo ngo ku winjiri ma cuu ku jumange. Ento Yehova jwigere, i lembe pare tek ungo man ewinjo paru mi jumange, kadok nwang’u etie dit nisagu zoo de. Wakenenu lembe m’etimo ni Miriam ma nyamin Musa. Miriam gikud Arun ging’ur i kum Musa ma tie ng’atu ma Yehova ung’iyo. I ayi moko, Miriam ukoso nyutho woro ni Yehova. Eno uketho ng’eicwiny umaku Yehova i kume man eketho dhobu umake. Ento Arun ukwayu Musa man Musa ke udog ukwayu Yehova nia ukey kum nyamin. Yehova utimo ang’o? Enyono ngo tiende nia Miriam ubed asu won dhobu, ento enyutho jwigiri, ewilo paru pare man ekeyo kume.—Wel 12:1-15.
7 Yehova unyutho jwigiri ni Ubimo Hezekia bende. Nikadhu kud i bang’ jabila pare, enyutho nia ubimo Hezekia udhingo tho. Ubimo ukwaye ku piwang’e nia ekey kume. Yehova unyutho ire kisa man emedo ire oro 15. (2 Ub. 20:1, 5, 6) M’umbe jiji, Yehova unyutho kisa man ecerere ngo iwi paru pare.
8. Lapor ma kani m’ubenyutho nia i lembe pa Yesu tek ungo? (Marko 3:1-6)
8 Yesu ulubo lapor pa Won. Kinde ma Yesu ubino i ng’om, etimo bero ni jumange saa ma gibino i yeny. Ku lapor, ekeyo kum dhanu i ceng’ Sabatu, ma judong dini ke gibino yero nia eno tie lembe m’uyiyere ngo. (Som Marko 3:1-6.) Calu m’etie wic mi cokiri, Yesu ubemedere asu nibedo ng’atu ma i lembe pare tek ungo. Ku lapor, tek ng’atu moko mi cokiri utimo dubo ma pek, enyutho ire cirocir, man emiyo ire kaka m’etim ko alokaloka.—Nyu. 2:2-5.
9. Wacopo nyutho nenedi nia watie dhanu ma i lembe mwa tek ungo? (Nen bende cal.)
9 Wacopo lubo lapor pa Yehova nenedi? Ukwayu watim kero wabed ku paru man timo m’urombo ku pa Yehova. (Yak. 3:17) Ku lapor, junyodo ma gibelubo lapor pare gikwayu ngo nia awiya migi utim lembe m’ukadhu kero migi. Eno utie lembe ma Yakobo utimo, ma jukiewo pire i Thangambere 33:12-14. Janyodo ma jwigere man ma i lembe pare tek ungo poro ngo nyathin pare ku mange. Judong cokiri de gicikiri nibedo dhanu ma i lembe migi tek ungo. Gicopo timo kumeno nwang’u gibeyiyo paru mi dhanu ma dupa mi guriri mi judong cokiri, tek lembene uturo ngo cik mir ukungu mi Biblia. (1 Tim. 3:2, 3) Bende, wan ceke mito watim kero ninyang’ i paru mi jumange kadok nwang’u parune ukoc ku mwa de. (Rum. 14:1) Pieno, ukwayu ng’atuman mi cokiri uketh ‘dhanu ceke ung’ey nia etie dhanu ma i lembe pare tek ungo.’—Filip. 4:5.
I tic mi lembanyong’a, kwayu wego uwek awiya gitim lembe mi kadhiri migi (Nen udukuwec mir 9)
YEHOVA TIE WON CIROCIR
10. Yehova unyutho cirocir nenedi?
10 Saa moko nyo ibed ineno nia dhanu ma jukuhaya gimbe ku cirocir. Yehova tie lapor ma ber m’usagu zoo i lembe m’uneno cirocir! Ku lapor, i rundi pa Noa, eyero nia ebikuro oro 120 i wang’ ninyotho jutimrac. (Tha. 6:3) Eno umiyo kaka ma Noa utungo ko awiya pare man m’egiero ko avur karacelo ku juruot pare. I ng’eye, Yehova uwinjo Abraham ku cirocir kinde m’ebepenje pi nyoth m’ebikelo iwi Sodoma ku Gomora. Nwang’u ng’atu ma jakuhaya copo yero nia, ‘Pirang’o ibesendo wiya ku penji?’ Ento pilembe Yehova tie won jwigiri, ewinjo Abraham ku cirocir.—Tha. 18:20-33.
11. Nimakere ku 2 Pethro 3:9, pirang’o Yehova ubenyutho cirocir tini?
11 Yehova ubenyutho cirocir tin de. Ebekuro saa m’eketho pi nikelo ajiki. Pirang’o ebeciro? “Pilembe ebeyenyo ngo nia ng’atu moko acel de unyothere, enre ebeyenyo dhanu ceke gilok cwinygi.” (Som 2 Pethro 3:9.) Nyo cirocir pa Yehova tie mananu? Ungo! Dhanu milioni dupa m’adundegi tie ayika gicoro ceng’ini kude. Man watie ku genogen nia dhanu milioni dupa mange de bicoro i vute. Re cirocir pare utie ku mupakane. Yehova umaru dhanu, ento eweko ngo nia gitim lembe calu ma gimaru. Pieno, ebiweko ngo nia ju ma reco gibed rondo ku rondo.—Hab. 2:3.
12. Yesu ulubo lapor mi cirocir pa Yehova nenedi?
12 Yesu ulubo lapor pa Won. Yesu ulubo lapor mi cirocir pa Yehova pi oro elufu swa. Saa maeno, eneno Sitani uloko lembe iwi Yehova man iwi jutic pare. (Tha. 3:4, 5; Yob 1:11; Nyu. 12:10) Eneno bende kite ma dhanu ubeneno ko can i ayi ma korere ngo. Kepar pir ava m’ebino ko mi “rungo tic pa Wonabali”! (1 Yoh. 3:8) Ang’o m’ubekonyo Yesu niciro nituc ma Yehova umii ire twero mi nyotho tic pa Wonabali mi magwei? Tie jwigiri. Eng’eyo nia Yehova re m’utie ku twero mi ketho saa m’ajiki utund i iye.—Tic. 1:7.
13. Yesu nyutho cirocir ni jukwenda pare nenedi man pirang’o?
13 Kinde ma Yesu ubino i ng’om, enyutho bende cirocir ni jukwenda pare. Ku lapor, kinde ma jukwenda gibino laru dhoggi wang’ dupa nia ng’a ma tie dit nisagu i kindgi, Yesu ubayu ngo genogen pare i wigi. Ento emedere nibedo ku cirocir. (Luka 9:46; 22:24-27) Cwinye ubino tek nia i ng’ey kare, gibitimo alokaloka m’ukwayere. Nyo in de idaru timo kosa moko ma rom wang’ dupa? Ka eyo, nyo icopo bedo ngo ku foyofoc nia Ubimo peri tie ng’atu ma jwigere man ma won cirociri?
14. Wacopo nyutho cirocir nenedi?
14 Wacopo lubo lapor pa Yehova nenedi? Ka watie ku “paru pa Kristu,” ebibedo iwa yot nibedo ku paru man timo ma calu pa Yehova. (1 Kor. 2:16) Wacopo nyang’ ma ber i paru pa Kristu nenedi ? Yo mange mbe, ndhu kende kende nikadhu kud i somo buku mir Injili. I ng’eye, ukwayu wakoy saa pi ninyamu i lembe ma wabesomo kara wanyang’ i paru pa Yesu iwi gin ma wasomone. Bende, mito wakway Yehova ukonywa wanyuth pidoic mi jwigiri calu Yesu. Tek wabemedara nibedo ku paru pa Kristu, ebibedo iwa yot nilubo lapor pa Mungu man ninyutho cirocir ni jumange man iwa giwa.—Mat. 18:26-30, 35.
YEHOVA YUNGO JU MA MOL
15. Kemii lapor moko m’unyutho nia Yehova umaru dhanu ma mol. (Zaburi 138:6)
15 Som Zaburi 138:6. Etie yung ma lee dit nia Ubimo ma malu ngbir ung’eyo dhanu ma mol! Wakenen lapor mi dhanu moko ma jubed jucayu ma Yehova uyungo pi oro dupa. Iromo poy ungo pi jumoko m’i kindgi ndhu ndhu, ento jukiewo pigi i Biblia. Yehova utelo wi Musa ku tipo pare ma leng’ pi nikiewo nying’ Debora m’ubino japidi pa Rebeka m’ukwo i rundi ma con. Ku lapor, Debora utimo tic i ot pa Isak man pa Yakobo pi oro ma romo 125! Kadok pi dhaku maeno m’ugwoko bedoleng’ pare ung’eyere ngo akeca de, re Yehova uketho jukiewo pire i Biblia pi ninyutho nia jumare. (Tha. 24:59; 35:8, kmt.) I ng’ey oro dupa, Yehova ung’iyo Daudi m’ubino jalawobi ma jakwac pi nibedo ubimo mir Israel. (2 Sam. 22:1, 36) Nyanok i ng’ey nyoliri pa Yesu, Mungu uyungo jukwac, eketho gibedo dhanu ma kwong’a m’ung’eyo pi nyoliri pa Masiya i Bethlehem. (Luka 2:8-11) Man kinde ma Yezefu giku Maria gitero Yesu i hekalu, Yehova uyungo Simeon giku Ana, kum eketho gineno Wode. (Luka 2:25-30, 36-38) Andhandha, “kadok nwang’u Yehova ni malu akeca [de], re eneno ju ma mol”!
16. Yesu ulubo lapor pa Won nenedi?
16 Yesu ulubo lapor pa Won. Calu Won, Yesu de uyungo dhanu ma mol. Eponjo lemandha iwi Ker pa Mungu ni dhanu ma “giponjiri ngo, man [ma] pigi de ung’eyere ngo.” (Tic. 4:13; Mat. 11:25) Bende, Yesu ukeyo kum jurutwoyo man ayi m’ekeyo ko kumgine unyutho nia eyungogi. (Luka 5:13) I uthieno ma tokcen m’i wang’ tho pare, elwoko tiend jukwenda pare ma ke nwang’u eno tie gin ma jatic re ma timo. (Yoh. 13:5) Man i wang’ nidok i polo, eyungo julubne, uketho i iye wan bende, ku tic ma pire tek m’emiyo pi nikonyo jumange kara ginwang’ kwo ma rondo ku rondo.—Mat. 28:19, 20.
17. Wacopo yungo jumange nenedi? (Nen bende cal.)
17 Wacopo lubo lapor pa Yehova nenedi? Wayungo jumange nwang’u waberweyo lembanyong’a ni dhanu ceke m’ubewinjowa, m’umbe nineno suru migi, rangi migi, kunoke ponjiri migi. Bende, wayungo umego ku nyimego mwa nwang’u wabenenogi nia gi dit nisaguwa, kadok nwang’u watie ku copo kunoke rwom ma nenedi de. (Filip. 2:3) Anyong’a nego Yehova ka ‘watie ma kwong’a’ i nyutho woro i kindwa man i ayi mange bende.—Rum. 12:10; Zef. 3:12.
Walubo lapor pa Yehova nwang’u waberweyo lembanyong’a ni dhanu mi kite ceke (Nen udukuwec mir 17)a
18. Pirang’o imito ilub lapor mi jwigiri pa Yehova?
18 Ka wabelubo lapor mi jwigiri pa Wegwa mi polo ma jamer, jubiweco i bang’wa yot yot, i lembe mwa bibedo tek ungo man wabibedo weg cirocir. Bende calu Yehova, wabimaru jumange man wabimiyo igi yung. Dong’ wek wan ceke watim kero nicoro ceng’ini i vut Mungu mwa ma won jwigiri, kara ng’atuman m’i kindwa ubed ni ng’atu ma pire tek i wang’e!—Isa. 43:4.
WER 159 Mii dwong’ ni Yehova
a KORO I CAL. : Pi nilubo lapor mi jwigiri pa Yehova, nyimego moko gibeponjo ju ma jutwiyo i kol.