Biblia uyero ang’o iwi twiyo meri?
Lembe ma Biblia udwoko
Twiyo mer romo ketho wakwo kud anyong’a man ma ber. Jurimo mandha gitie kud adwogi ma cuu i wiwa man giromo ketho wadoko dhanu ma ber.—Lembrieko 27:17.
Kadok kumeno de, Biblia uyero iwa nia pire tie tek lee ning’iyo jurimbwa cuu mandha. Ebecimowa i kum adwogi mi bedo ku jurimo ma pigi rac. (Lembrieko 13:20; 1 Jukorintho 15:33) Jurimo ma kumeno romo ketho ng’atini maku yub ma cuu ngo kunoke i ayi mange enyotho kite pare ma beco.
I thiwiwec maeni
Ang’o ma ketho ng’atini bedo jarimo ma beri?
Biblia uponjowa nia twiyo mer mandha jengere iwi gin ma pire tek lee nisagu lembe moko ma thindho thindho ma benyeng’i. Ku lapor, Zaburi 119:63 uyero kumae: “An a juwadi dhanu ceke m’ulwori, a man mi ju ma woro ponji peri.” Nen nia jagor Zaburi maeni uyero nia, eng’iyo jurimo m’umaru ninyayu anyong’a i Mungu man nikwo nimakere ku cik pare mir ukungu.
Bende, Biblia uketho nwoc iwi kura yung ma beco ma jarimo mandha ucikere nibedo ko. Ku lapor:
“Jarimo bedo ku mer i nindo ceke; man junyolo umego mi can.”—Lembrieko17:17.
“Ng’atu ma maku jurimo dupa emaku ni nyoth ire; ento jarimo nuti ma moko ki sagu umego.”—Lembrieko 18:24.
Verse maeno ubeponjowa nia jarimo mandha utie ng’atu m’atira, ma jamer, ma ber, man ma cwinye leng’. Bende, jarimo mandha utie ng’atu ma waromo jengara i wiye pi nikonyowa kinde ma wanwang’ara ku peko. M’umedo maeno, jarimo mandha bedo ku tegocwiny mi yero iwa lembe moko ka wabekwanyu yo m’umaku piny ungo, kunoke wamaku yub moko ma rac.—Lembrieko 27:6, 9.
I Biblia junwang’u lapor moko ma kani mi dhanu ma gitwiyo mer mandha i kindgi?
Biblia utie ku lapor dupa mi twiyo mer ma beco mi dhanu m’ubino ku oro m’ukoc, kabedo, suru, man dito de m’ukoc. Wakenen lapor moko adek m’i kindgi.
Rutha giku Naomi. Ruth ubino ciwod Naomi man copere nia Naomi ubino ku oro ma lee nisagu Rutha. M’umedo maeno, suru pa Rutha de ukoc ku pa Naomi. Kadok tung’ tung’ maeno ubino i kindgi de, re gibedo jurimo ma ceng’ini man m’umer i kindgi.—Ruth 1:16.
Daudi giku Yonathan. Kadok nwang’u copere nia Yonathan ugam ukadhu Daudi ku oro ma romo 30 de, re Biblia uyero nia “ng’eyong’ec pa Yonathan uribre ku ng’eyong’ec pa Daudi.”—1 Samwil 18:1.
Yesu ku jukwenda pare. Yesu ubedo ku dito iwi jukwenda pare pilembe ebino Japonji man Rwoth migi. (Yohana 13:13) Ento, enenogi ngo nia giromo ngo nibedo jurimbe. Tung’ ku maeno, ebedo ku mer ma ceng’ini ku dhanu ceke m’ubed uwinjo ponji pare. Eyero kumae: “Alwong’owu jurimo, pilembe aketho wung’eyo gin ceke m’awinjo i bang’ Vwa.”—Yohana 15:14, 15.
Nyo ng’atini romo bedo jarimb Mungu de?
Eyo, ecopere ni dhanu nibedo jurimb Mungu. Biblia uyero kumae: “Lembapora pare ni ku ju m’atira.” (Lembrieko 3:32) I ayi mange, Mungu ng’iyo jurimbe i kind dhanu m’utimo kero nibedo atira, pwe, wor, man ma gi ii nikwo nimakere ku cik mir ukungu mi ng’iyo gin ma ber ku gin ma rac. Ku lapor, giragora ulwong’o Abraham m’ubino won bedopwe athothi nia jarimb Mungu.—2 Lemkei 20:7; Isaya 41:8; Yakobo 2:23.
a I verse mi Zaburi maeni, wec ma nia ‘m’ulwori’ ubeweco iwi Mungu.