PENJI M’ARADU GIPENJIRI KO
Biblia copo konya nenedi?—Thenge mir 2: Som Biblia i ayi ma romo nyeng’i
Jalawobi moko ma nyinge Will uwacu kumae: “Ava somo Biblia copo ai i kumi kan ing’eyo ngo yo m’atira m’ukwayu isome i iye.”
Nyo imaru ing’ei gin m’ukwayu itim kara isom Biblia i ayi ma romo nyeng’i? Thiwiwec maeni romo konyi.
Dwok lembe mi Biblia udok kwo
Royiri i gin m’ibesomo. Icopo tiyo ku bodho mae:
Ng’ii lembe moko ma jukiewo i Biblia ma iromo maru iponji. Iromo ng’iyo lembe moko ma jukiewo i Biblia kunoke lembe moko ma nwang’ere i Injili, kunoke iromo ng’iyo niwinjo som mi Biblia ma jubetuko ma nwang’ere i jw.org.
Som lembe moko m’i Biblia. Iromo some in giri, kunoke icopo some ku dwendi ma tek karacelo ku jurimbi man wedi peri. Ng’atu acel romo somo ng’ete ma jubekoro akora man jumange ke romo somo wec mi dhanu mange m’i iye.
Tii ku bodho acel kunoke ku mange m’i kind m’ulubo e:
Kub cal mi lembe m’ibesomo akuba. Kunoke kub cal mi lembe m’ibesomo i ayi m’etimere ko pi nikonyi kara inyang’ i lembe ma thindho thindho m’i gin m’ibesomo. Bed ikiew i ng’et calman lembe m’ubetimere i iye.
Dik kindgi kud athero. Ku lapor, kinde m’ibesomo lembe iwi ng’atu moko m’ugam ugwoko bedoleng’ pare, dik kind kite ma ber m’ebino ko kunoke gin m’etimo, ku mugisa m’egam enwang’u.
Dwok lembene udok nyen. Tii ku bodho ma tung’ tung’ pi ning’iyo i lembe m’ibesomo, kunoke icopo timo ve nia “ibepenjo” dhanu moko ma gibino i lembene kunoke ma gibino nuti keca.
Ka ng’atu moko m’ubino i lembe m’ibesomo utimo ng’iyong’ic ma cuu ngo, kepim niparu nia nwang’u ecikere nitimo nenedi. Ku lapor, kepar pi kite ma Pethro ukwero ko Yesu. (Marko 14:66-72) Nwang’u ukwayu Pethro utim ang’o pi nidwoko wang’ mac ma judhuro i kume i ayi ma ber?
Kan inwang’u nia in de iromo kiewo piny, dong’ ketim kumae: kekiew drama peri giri m’ucungo iwi lembe moko ma jukoro i Biblia. Bende, kiew ponji ma lembene copo miyo iwa.—Jurumi 15:4.
Icopo dwoko lembe mi Biblia doko kwo!
Mod i thucne!
Kan ibeng’iyo i lembe i thucne, ibinwang’u lonyo m’upondo i lembe moko ma Biblia ukoro. I andha, saa moko i Biblia, wec acel kende kunoke ario romo bedo ku thelembe ma lee.
Ku lapor, keng’ii i lembe ma nwang’ere i Matayo 28:7 man Marko 16:7.
Pirang’o Marko umedo paru ma nia Yesu binyuthere ni julubne “man ni Pethro”?
Thelembene: Marko ubino mbe kaka ma lembe maeno utimere i iye; m’umbe jiji, ewinjo lembene i bang’ Pethro.
Lonyo m’upondo i iye: Pirang’o copere nia cwiny Pethro ugam ukwiyo kinde m’ewinjo nia Yesu umito nene kendo? (Marko 14:66-72) Yesu utimo ang’o m’unyutho nia ebino jarimb Pethro mandha? Icopo lubo lapor pa Yesu nenedi kara ibed jarimo mandha ni jumange?
Kinde m’ibedwoko lembe mi Biblia kwo man ibemondo i thucne, nisomo Biblia binyeng’i lee!