KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • ijwbq wic 166
  • Nyo sente utie ulag kwond lembe ceke ma reco?

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Nyo sente utie ulag kwond lembe ceke ma reco?
  • Dwokowangʼ penji mi Biblia
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • Lembe ma Biblia udwoko
  • Biblia uyero lembang’o iwi sente?
  • Pirang’o Biblia ubecimo wang’wa i kum maru sente?
  • Juk ma Biblia umiyo iwi sente copo konyowa nenedi?
  • Kite mi tiyo ku sente
    Juruot peri copo bedo kud anyong’a
  • Biblia uyero lembang’o iwi tic man iwi sente?
    Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo!—Buku mi ponjo Biblia
Dwokowangʼ penji mi Biblia
ijwbq wic 166
Ng’atu moko ubeii nicoko sente lee.

Nyo sente utie ulag kwond lembe ceke ma reco?

Lembe ma Biblia udwoko

Ungo. Biblia uwacu ngo nia sente tie rac, bende eyero ngo nia sente re m’utie ukungu mi lembe ceke ma reco. Wec ma jubed juyero nia “sente tie ulag kwond lembe ceke ma reco” utie kum wec moko kende ma juting’o kud i Biblia pi niwingo wi dhanu. I andha, Biblia uyero nia “mer ma jumaru ko sente utie ulag kwond lembe ceke ma reco.”a​—1 Timoteo 6:10.

  • Biblia uyero lembang’o iwi sente?

  • Pirang’o Biblia ubecimo wang’wa i kum maru sente?

  • Juk ma Biblia umiyo iwi sente copo konyowa nenedi?

  • Verse mi Biblia m’uweco iwi sente

Biblia uyero lembang’o iwi sente?

Biblia uwacu nia ka jutiyo ku sente ku rieko, ecopo bedo ku kony lee, ecopo bedo kadok ni “jamgwok.” (Eklizia 7:12) M’umedo maeno, Biblia ubeyungo dhanu ma gimiyo piny migi ni jumange, ma copo ketho i iye bende nimiyo sente.​—Lembrieko 11:25.

Ento i saa ma rom eno, Biblia ubecimo wang’wa nia kud waketh sente re m’ubed gin ma kwong’a i kwo mwa. Eyero kumae: “Wubed agonya i kum mer ma jumaru ko sente, ento cwinywu cung i kum gin ma wutie ko kawoni.” (Juebrania 13:5) Ponji utie nia ukwayu watii cuu ku sente, man ukwayu ngo wariem tok lonyo. Tung’ ku maeno, wacikara nibedo ku lembakeca mi ketho cwinywa ucungi i kum piny ma watie ku yeny migi andhandha, calu ve cam, kendi man kaka moko ma wacopo vogara i iye.​—1 Timoteo 6:8.

Pirang’o Biblia ubecimo wang’wa i kum maru sente?

Dhanu ma giketho cwinygi hai i kum piny gibinwang’u ngo kwo ma rondo ku rondo. (Juefeso 5:5) Thelembe acel utie nia kethocwiny hai i kum piny utie rwo ni ayi gin m’acwiya, kunoke dini mi ndra. (Jukolosai 3:5) Thelembe mange utie nia kinde ma dhanu ma giketho cwinygi hai i kum piny gibetimo kero ninwang’u gin ma gibeketho cwinygi i kume, wang’ ma pol giweko nilubo lembe m’atira i kwo migi. Lembrieko 28:20 uwacu nia ‘ju ma giberikini kara gilony gibibedo umbe send ungo.’ Saa moko gicopo caku timo lembe ma reco m’uturo cik, calu ve awonde, vugo dhanu, ayeki, kwalu dhanu man kadok nek.

Kadok kinde ma mer pa sente utero ngo ng’atini i lembe ma reco de, ecopo bedo ku matoke mange ma cuu ngo. Biblia uwacu nia “dhanu ma gibeyenyo ku cwinygi ceke nia gibed julonyo gipodho i abidhe, i uwic man i lembkasegu kud i awanya dupa ma reco.”​—1 Timoteo 6:9.

Juk ma Biblia umiyo iwi sente copo konyowa nenedi?

Ka waweko ngo sente ucwalwa i timo ma reco man uketh wawek ninyayu mutoro i Mungu, wan giwa de wabibenwang’u nia wa pek, wabifoyo i Mungu man ebiwekowa ngo. Mungu ung’olo ni ng’atu moko ci m’ubetimo kero ninyayu mutoro i iye kumae: “Abiweki ki ngo, man kadok akuna de abikuni ki ngo.” (Juebrania 13:5, 6) Bende, Mungu ubetielo cwinywa nia “ng’atu ma won bedo mandha bisagre ku mugisa.”​—Lembrieko 28:20.

Verse mi Biblia m’uweco iwi sente

Eklizia 7:12: “Sente en e jamgwok.”

Thelembene: Kinde ma jubetiyo ku sente ku rieko, ecopo miyo kony kum emedo nyathi bedomoth moko.

Luka 12:15: “Kadok ng’atini tie ku piny dupa de, piny m’etie ko miyo ngo ire kwo.”

Thelembene: Sente utie ngo gin ma pire tek nisagu i kwo, man ebibodhowa ngo.

1 Timoteo 6:10: “Mer ma jumaru ko sente utie ulag kwond lembe ceke ma reco, man jumoko ma gimiyiri i merne gikier bor kud i kum yiyoyic man gidhuyiri gigi ku peko dupa.”

Thelembene: Sente tie rac ungo. Ento dhanu ma gimaru sente, ma gikethe ni gin ma pire tek nisagu i kwo migi, ginyayu peko i kumgi gigi calu ve peko i kindgi ku juruot migi man koso leng’kum pilembe gitimo tic nikadhu mukero.

Juebrania 13:5: “Wubed agonya i kum mer ma jumaru ko sente, ento cwinywu cung i kum gin ma wutie ko kawoni.”

Thelembene: Kakare nisayu lonyo akaya lakwa, etie lembe mi rieko nia cwinywa ucung i kum gin ma watie ku yenyne andhandha.

Matayo 19:24: “Etie yot ni ngamia nimondo kud i the sindhani, ma sagu ni jalonyo nimondo i Ker pa Mungu.”

Thelembene: Yesu ulwong’o jalwo moko ma jalonyo nia edok jalubne. Jalwone ukwero pilembe emaru piny pare nisagu. Pieno, Yesu ubino miyo cimowang’. Ng’atu m’ubeketho lonyo i kabedo ma kwong’a, niwacu i wang’ Mungu binwang’u ngo kwo ma rondo ku rondo.

a I lok mange mi Biblia, juloko verse maeno kumae: “Mar i kum lim otye lak kwond dubo ceke.”

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini