Kas’abic, nindo 10, dwi mir 10
Lworo Yehova en e thekri mi rieko.—Rie. 9:10.
Wacikara nitimo ang’o ka cal moko mi pornografi uwok iwa mbwang’ i wang’ jamtic mwa mir elektroniki? Wacikara nibayu wang’wa cen m’umbe galu. Eromo bedo iwa yot nitimo kumeno tek wabepoy nia gin ma pire tek nisagu utie winjiri mwa ku Yehova. Kadok cal m’utie ngo mi pornografi de copo ketho wabedo kud ava mi timo lemsasa mi tarwang’. Pirang’o wacikara niuro calnegi? Pilembe wamito ngo watim kadok lembe ma nyanok ma copo ketho watimo abor i adundewa. (Mat. 5:28, 29) Umego David ma tie jadit cokiri i ng’om mi Thaïlande uyero kumae: “Apenjara nia ‘kadok cal m’utie ngo mi pornografi, nyo anyong’a copo nego Yehova kan abemedara ninenogi?’ Kit paru i lembe ma kumeno konya nitimo ku rieko.” Gin ma konyowa nitiyo ku rieko utie lworo mi timo lembe ma nyayu can i Yehova. Lworo Mungu en e “thekri mi rieko.” w23.06 mba. 23 udu. 12-13
Ceng’ soko, nindo 11, dwi mir 10
[Cidhi], dhanu para, mond i kusika peri.—Isa. 26:20.
“Kusika” maeno romo nyutho cokiri mwa. I saa mi masendi ma dit, wabinwang’u gwok ma Yehova ung’olo iwa ka wabedo i acel ku juyic wadwa. Pieno, niai kawoni wacikara ngo kende kende niweko lembe ni umego ku nyimego mwa, ento bende nimarugi ku mer ma thuth, kum both mwa ujengere iwi lembuno. “Ceng’ ma dwong’ pa Yehova” bikelo can iwi kodhidhanu ceke. (Zef. 1:14, 15) Dhanu pa Yehova de gibinwang’iri ku peko. Ento ka wayikara niai kawoni, ebibedo iwa yot nikwiyo kumwa i saa maeca man nikonyo jumange. E wabiciro peko moko ci ma biwok i wang’wa. Kinde ma juyic wadwa gibesendiri, wabitimo ceke ma wacopo pi nikonyogi ma nwang’u wanyutho igi kisa man wabemiyo igi piny ma gitie ku yenyne. Bende wabibedo ceng’ini kud umego ku nyimego mwa ma wamaru niai con. I ng’eye, Yehova bimiyo iwa sukulia mi kwo ma rondo ku rondo i ng’om ma wiwa biwil i iye ku peko man masendi ceke.—Isa. 65:17. w23.07 mba. 7 udu. 16-17
Ceng’ yenga, nindo 12, dwi mir 10
[Yehova] biketho wucung nging’ nging’, ebidwokowu tek man ebiketho wucung iwi kathere ma tek.—1 Pet. 5:10.
Wang’ ma pol Lembe pa Mungu yero nia weg bedopwe gibino weg tego. Re saa moko gibed ginwang’u nia gi ng’ic. Ku lapor, nindo moko ubimo Daudi ubed unwang’u nia e tek ve “got,” re nindo mange lworo ubed unege. (Zab. 30:7) Kadok nwang’u Samson ubino tek lee nikum tego mi tipo pa Mungu de, re egam eng’eyo nia m’umbe tegone, eromo ‘doko ng’ic, man ebedo calu dhanu mange.’ (Pok. 14:5, 6; 16:17) Weg bedopwe maeno ceke gibino tek ndhu nikum tego ma Yehova umiyo igi en. Jakwenda Paulo de ugam ung’eyo nia etie ku yeny mi tego m’uai i bang’ Yehova. (2 Kor. 12:9, 10) En de ebed enyego ku remokum. (Gal. 4:13, 14) Saa moko, ebed eii bende aia nitimo gin ma ber. (Rum. 7:18, 19) Saa mange ke ebed edieng’ lee man cwinye ubed uai kadok i kum kwo pare. (2 Kor. 1:8, 9) Re kinde m’e ng’ic, edoko tek. Nenedi? Yehova ubed umiyo ire tego m’ebino ku yenyne kara edok tek. w23.10 mba. 12 udu. 1-2