Ceng’ yenga, nindo 12, dwi mir 10
[Yehova] biketho wucung nging’ nging’, ebidwokowu tek man ebiketho wucung iwi kathere ma tek.—1 Pet. 5:10.
Wang’ ma pol Lembe pa Mungu yero nia weg bedopwe gibino weg tego. Re saa moko gibed ginwang’u nia gi ng’ic. Ku lapor, nindo moko ubimo Daudi ubed unwang’u nia e tek ve “got,” re nindo mange lworo ubed unege. (Zab. 30:7) Kadok nwang’u Samson ubino tek lee nikum tego mi tipo pa Mungu de, re egam eng’eyo nia m’umbe tegone, eromo ‘doko ng’ic, man ebedo calu dhanu mange.’ (Pok. 14:5, 6; 16:17) Weg bedopwe maeno ceke gibino tek ndhu nikum tego ma Yehova umiyo igi en. Jakwenda Paulo de ugam ung’eyo nia etie ku yeny mi tego m’uai i bang’ Yehova. (2 Kor. 12:9, 10) En de ebed enyego ku remokum. (Gal. 4:13, 14) Saa moko, ebed eii bende aia nitimo gin ma ber. (Rum. 7:18, 19) Saa mange ke ebed edieng’ lee man cwinye ubed uai kadok i kum kwo pare. (2 Kor. 1:8, 9) Re kinde m’e ng’ic, edoko tek. Nenedi? Yehova ubed umiyo ire tego m’ebino ku yenyne kara edok tek. w23.10 mba. 12 udu. 1-2
Kas’acel, nindo 13, dwi mir 10
Yehova neno i adunde.—1 Sam. 16:7.
Tek wabenyego ku pidoic ma nia tijwa mbe, ukwayu wapoy nia Yehova utelowa i bang’e pilembe emaruwa. (Yoh. 6:44) Eneno gin ma ber m’i iwa ma wan giwa wambe ku copo mi neno, man eng’eyo adundewa cuu. (2 Kei. 6:30) Pieno ukwayu wagene kan ebeyero nia piwa tek i iye. (1 Yoh. 3:19, 20) I wang’ niponjo lemandha, jumoko m’i kindwa gibed gitimo lembe m’ubedieng’o cwinygi cil kawoni. (1 Pet. 4:3) Kadok Jukristu ma weg bedopwe de gibenyego ku ng’ico migi. Nyo adundeni ubepoko lembe i wii? Tek eyo, icopo nwang’u tielocwiny ning’eyo nia jutic pa Yehova ma weg bedopwe mange de gituc niwinjiri kumeno. Ku lapor, kinde ma jakwenda Paulo uparu pi ng’ico pare, eyero nia can i wiye. (Rum. 7:24) Nwang’u dong’ eloko cwinye i kum dubo pare man elimo batizo. Re asu eyero nia e “nok ma sagu jukwenda ceke” man nia etie jadubo “ma kwong’a.”—1 Kor. 15:9; 1 Tim. 1:15. w24.03 mba. 27 udu. 5-6
Kas’ario, nindo 14, dwi mir 10
Giweko hekalu pa Yehova. —2 Kei. 24:18.
Yub ma rac m’ubimo Yoac umaku ubemiyo iwa ponji ma nia, ukwayu jurimbwa ma wang’iyo gibed dhanu ma gibibedo kud atelatela ma cuu i wiwa, niwacu gibed jurimo m’umaru Yehova man ma gimito ginyay anyong’a i iye. Mito ngo jurimbwa ubed kende kende dhanu ma oro mwa rom ku migi. Poy nia oro pa Yehoiada ugam ukadhu pa jarimbe ma Yoac swa dit. Dong’ kinde m’ibeng’iyo jurimbi, kepenjiri kumae: ‘Nyo gibekonya nidwoko yiyoyic para udok tek i Yehova? Nyo gikwaya nia akwo nimakere ku cik mir ukungu pa Mungu? Nyo gibed giweco pi Yehova man iwi lemandha? Nyo giworo cik mir ukungu pa Mungu de? Nyo gitie ku tegocwiny mi miyo ira juk kan akieri?’ (Rie. 27:5, 6, 17) Ku lemandha re, ka jurimbi gimaru ngo Yehova, imbe ku yeny migi. Re kan itie ku jurimo m’umare, mok kikiki i kumgi, kum gibikonyi!—Rie. 13:20. w23.09 mba. 9-10 udu. 6-7