Ceng’ soko, nindo 18, dwi mir 10
Wumeduru nikwayu, man ebimiyere iwu; wumeduru niyenyo, man wubinwang’u; wumeduru nidwong’o, man jubiyabu iwu.—Luka 11:9.
Nyo itie ku yeny mi cirocir nisagu? Ka eyo, rwo pi ninwang’e. Cirocir utie acel m’i kind nying tipo. (Gal. 5:22, 23) Pieno wacopo rwo pi ninwang’u tipo ma leng’ man wakwayu Yehova ukonywa waceg nying tipone. Tek wabenwang’ara i wang’ lembe m’ubeketho cirocir mwa i amulaic, wamedara “nikwayu” Yehova umii iwa tipo ma leng’ ukonywa wabed weg cirocir. (Luka 11:13) Wacopo kwaye bende ekonywa nineno lembe calu en. E i ng’ey ma warwo, ukwayu kubang’ ceng’ waii nibedo weg cirocir. Ka wabemedara nirwo man wabetimo kero ninyutho cirocir, kite maeno biguro ulage i adundewa man wabidoko weg cirocir. Nyamu i lembe iwi lapor mi Biblia bende copo konyowa. I Biblia junwang’u lapor mi dhanu dupa ma ginyutho cirocir. Ka wabenyamu i lembe iwi lapor migi, waponjo ayi mi nyutho cirocir. w23.08 mba. 22 udu. 10-11
Ceng’ yenga, nindo 19, dwi mir 10
Wubol voi mwu i pii.—Luka 5:4.
Yesu utielo cwiny jakwenda Pethro nia Yehova ni kude. I ng’ey m’ecer, eketho Pethro ku jukwenda mange gimaku rec kendo i ayi mir udu. (Yoh. 21:4-6) M’umbe jiji, udu maeno utielo cwiny Pethro nia Yehova romo pong’o yeny pare mi thenge mi kum yot yot mandha. Copere nia i ng’eye Pethro upoy i kum wec pa Yesu ma nia Yehova bipong’o yeny mi ju m’ubemediri “niyenyo ma kwong’a Ker.” (Mat. 6:33) Lembuno ukonyo Pethro niketho tic mi lembanyong’a i kabedo ma kwong’a i kwo pare. E i ceng’ mi Pentekoste mi oro 33 N.N.Y., emiyo lembatuca ku tegocwinye, uketho dhanu elufu swa ujolo lembanyong’a. (Tic. 2:14, 37-41) I ng’eye ekonyo Jusamaria man dhanu mi thek mange nidoko julub pa Kristu. (Tic. 8:14-17; 10:44-48) Andhandha, Yehova utiyo ku Pethro i ayi ma wang’u ijo pi nikelo dhanu mi kwonde ceke i cokiri mi Jukristu. w23.09 mba. 20 udu. 1; mba. 23 udu. 11
Kas’acel, nindo 20, dwi mir 10
Tek wuketho lekne ng’eire ngo ira ku there de, jubithumowu nziki nziki.—Dan. 2:5.
Kago oro ario i ng’ey ma dhanu mi Babeli ginyotho adhura mi Yeruzalem, ubimo Nebukadnezar mi Babeli uneno ayi gin m’acwiya ma dit i lek pare man lembene unyayu ndiri i iye. Eng’olo nia juneg jururieko pare ceke, uketho i iye Daniel, ka gikoro ngo lekne ku thelembene. (Dan. 2:3-5) Ugam ukwayu Daniel utim lembe moko pio pio; kan ungo, kwo mi dhanu dupa birwinyo. Pieno “Daniel umondo, man epenjo ubimo ya eng’ol ire nindo, man ebiewo the [lekne] ni ubimo.” (Dan. 2:16) Lembuno ukwayu tegocwiny man yiyoyic ma lee. Biblia unyutho ngo ka nyo i wang’e de Daniel ular ukoro the lek moko. Re ekwayu juwodhe nia “giyeny kisa ba Mungu m’i polo kum lembamung’a maeni.” (Dan. 2:18) Yehova udwoko wang’ rwo migine. Ku kony pa Mungu, Daniel ukoro the lek pa Nebukadnezar. Eno uketho kwo pa Daniel ku mi juwodhe ubedo agwoka. w23.08 mba. 3 udu. 4