Ceng’ yenga, nindo 19, dwi mir 10
Wubol voi mwu i pii.—Luka 5:4.
Yesu utielo cwiny jakwenda Pethro nia Yehova ni kude. I ng’ey m’ecer, eketho Pethro ku jukwenda mange gimaku rec kendo i ayi mir udu. (Yoh. 21:4-6) M’umbe jiji, udu maeno utielo cwiny Pethro nia Yehova romo pong’o yeny pare mi thenge mi kum yot yot mandha. Copere nia i ng’eye Pethro upoy i kum wec pa Yesu ma nia Yehova bipong’o yeny mi ju m’ubemediri “niyenyo ma kwong’a Ker.” (Mat. 6:33) Lembuno ukonyo Pethro niketho tic mi lembanyong’a i kabedo ma kwong’a i kwo pare. E i ceng’ mi Pentekoste mi oro 33 N.N.Y., emiyo lembatuca ku tegocwinye, uketho dhanu elufu swa ujolo lembanyong’a. (Tic. 2:14, 37-41) I ng’eye ekonyo Jusamaria man dhanu mi thek mange nidoko julub pa Kristu. (Tic. 8:14-17; 10:44-48) Andhandha, Yehova utiyo ku Pethro i ayi ma wang’u ijo pi nikelo dhanu mi kwonde ceke i cokiri mi Jukristu. w23.09 mba. 20 udu. 1; mba. 23 udu. 11
Kas’acel, nindo 20, dwi mir 10
Tek wuketho lekne ng’eire ngo ira ku there de, jubithumowu nziki nziki.—Dan. 2:5.
Kago oro ario i ng’ey ma dhanu mi Babeli ginyotho adhura mi Yeruzalem, ubimo Nebukadnezar mi Babeli uneno ayi gin m’acwiya ma dit i lek pare man lembene unyayu ndiri i iye. Eng’olo nia juneg jururieko pare ceke, uketho i iye Daniel, ka gikoro ngo lekne ku thelembene. (Dan. 2:3-5) Ugam ukwayu Daniel utim lembe moko pio pio; kan ungo, kwo mi dhanu dupa birwinyo. Pieno “Daniel umondo, man epenjo ubimo ya eng’ol ire nindo, man ebiewo the [lekne] ni ubimo.” (Dan. 2:16) Lembuno ukwayu tegocwiny man yiyoyic ma lee. Biblia unyutho ngo ka nyo i wang’e de Daniel ular ukoro the lek moko. Re ekwayu juwodhe nia “giyeny kisa ba Mungu m’i polo kum lembamung’a maeni.” (Dan. 2:18) Yehova udwoko wang’ rwo migine. Ku kony pa Mungu, Daniel ukoro the lek pa Nebukadnezar. Eno uketho kwo pa Daniel ku mi juwodhe ubedo agwoka. w23.08 mba. 3 udu. 4
Kas’ario, nindo 21, dwi mir 10
Ng’atu m’uciro nitundo i ajiki, ebiboth.—Mat. 24:13.
Bed ipar pi bero ma cirocir kelo. Tek watie weg cirocir, wabedo jumutoro man ma kumwa kwiyo. Pieno, cirocir ketho wawinjara ma ber man wabedo ku yot kum ma cuu. Tek waciro jumange, wabedo ku winjiri ma ber kugi. Cokiri mwa de bedo i acel. Ka ng’atu moko usayuwa, waweko ngo ng’eicwiny umakwa yot yot man wating’o ngo lak lembe. (Zab. 37:8; Rie. 14:29) Ento m’usagu zoo, walubo lapor pa Wegwa m’i polo man kindwa doko ceng’ini kude nisagu. Cirocir tie kite ma ber ma diko kindwa ku jumange man ma miyo iwa bero! Kadok nwang’u eromo bedo iwa yot ungo saa ceke nibedo weg cirocir de, re ku kony pa Yehova wacopo medara nicego kite maeno. Man kinde ma ‘wabekuro’ ng’om ma nyen m’ubebino ku cirocir, cwinywa romo bedo tek nia Yehova bikonyowa man bigwokowa. (Zab. 33:18) Dong’ wan ceke wabed ku lembakeca ma wamedara ko nironyara ku cirocir. w23.08 mba. 22 udu. 7; mba. 25 udu. 16-17