Kas’acel, nindo 20, dwi mir 10
Tek wuketho lekne ng’eire ngo ira ku there de, jubithumowu nziki nziki.—Dan. 2:5.
Kago oro ario i ng’ey ma dhanu mi Babeli ginyotho adhura mi Yeruzalem, ubimo Nebukadnezar mi Babeli uneno ayi gin m’acwiya ma dit i lek pare man lembene unyayu ndiri i iye. Eng’olo nia juneg jururieko pare ceke, uketho i iye Daniel, ka gikoro ngo lekne ku thelembene. (Dan. 2:3-5) Ugam ukwayu Daniel utim lembe moko pio pio; kan ungo, kwo mi dhanu dupa birwinyo. Pieno “Daniel umondo, man epenjo ubimo ya eng’ol ire nindo, man ebiewo the [lekne] ni ubimo.” (Dan. 2:16) Lembuno ukwayu tegocwiny man yiyoyic ma lee. Biblia unyutho ngo ka nyo i wang’e de Daniel ular ukoro the lek moko. Re ekwayu juwodhe nia “giyeny kisa ba Mungu m’i polo kum lembamung’a maeni.” (Dan. 2:18) Yehova udwoko wang’ rwo migine. Ku kony pa Mungu, Daniel ukoro the lek pa Nebukadnezar. Eno uketho kwo pa Daniel ku mi juwodhe ubedo agwoka. w23.08 mba. 3 udu. 4
Kas’ario, nindo 21, dwi mir 10
Ng’atu m’uciro nitundo i ajiki, ebiboth.—Mat. 24:13.
Bed ipar pi bero ma cirocir kelo. Tek watie weg cirocir, wabedo jumutoro man ma kumwa kwiyo. Pieno, cirocir ketho wawinjara ma ber man wabedo ku yot kum ma cuu. Tek waciro jumange, wabedo ku winjiri ma ber kugi. Cokiri mwa de bedo i acel. Ka ng’atu moko usayuwa, waweko ngo ng’eicwiny umakwa yot yot man wating’o ngo lak lembe. (Zab. 37:8; Rie. 14:29) Ento m’usagu zoo, walubo lapor pa Wegwa m’i polo man kindwa doko ceng’ini kude nisagu. Cirocir tie kite ma ber ma diko kindwa ku jumange man ma miyo iwa bero! Kadok nwang’u eromo bedo iwa yot ungo saa ceke nibedo weg cirocir de, re ku kony pa Yehova wacopo medara nicego kite maeno. Man kinde ma ‘wabekuro’ ng’om ma nyen m’ubebino ku cirocir, cwinywa romo bedo tek nia Yehova bikonyowa man bigwokowa. (Zab. 33:18) Dong’ wan ceke wabed ku lembakeca ma wamedara ko nironyara ku cirocir. w23.08 mba. 22 udu. 7; mba. 25 udu. 16-17
Kas’adek, nindo 22, dwi mir 10
Yiyoyic kende m’umbe timo en e avu.—Yak. 2:17.
Yakobo unyutho nia ng’atu ma kumeno romo yero nia etie ku yiyoyic, ma ke tic pare ubenyutho ngo nia etie ku yiyoyic. (Yak. 2:1-5, 9) Yakobo uweco bende pi ng’atu moko m’uneno ‘umego kunoke nyamego moko ukoso kendi kunoke cam,’ re emiyo ngo igi gin ma gitie ku yenyne. Kadok nwang’u ng’atuno uyero nia etie ku yiyoyic de, re timo pare ubenyutho nia embe ku yiyoyic. (Yak. 2:14-16) Yakobo uweco pi Rahab calu lapor ma ber mi yiyoyic ma nen ku timo. (Yak. 2:25, 26) Rahab ugam uwinjo pi Yehova man enyang’ nia ukwayu edik cinge ku Juisrael. (Yoc. 2:9-11) Enyutho yiyoyic pare ku timo, niwacu ekanu Juisrael ario ma julib kinde ma kwo migi ubino i ariti. Eno uketho jukwanu dhaku maeno m’ubino ku dubalaga man m’ubed uworo de ngo Cik pa Musa ni won bedopwe, tap calu Abraham. Lapor m’eweko ubeketho nwoc nia pire tie tek nibedo ku yiyoyic ma nen ku timo. w23.12 mba. 5-6 udu. 12-13