Kas’adek, nindo 22, dwi mir 10
Yiyoyic kende m’umbe timo en e avu.—Yak. 2:17.
Yakobo unyutho nia ng’atu ma kumeno romo yero nia etie ku yiyoyic, ma ke tic pare ubenyutho ngo nia etie ku yiyoyic. (Yak. 2:1-5, 9) Yakobo uweco bende pi ng’atu moko m’uneno ‘umego kunoke nyamego moko ukoso kendi kunoke cam,’ re emiyo ngo igi gin ma gitie ku yenyne. Kadok nwang’u ng’atuno uyero nia etie ku yiyoyic de, re timo pare ubenyutho nia embe ku yiyoyic. (Yak. 2:14-16) Yakobo uweco pi Rahab calu lapor ma ber mi yiyoyic ma nen ku timo. (Yak. 2:25, 26) Rahab ugam uwinjo pi Yehova man enyang’ nia ukwayu edik cinge ku Juisrael. (Yoc. 2:9-11) Enyutho yiyoyic pare ku timo, niwacu ekanu Juisrael ario ma julib kinde ma kwo migi ubino i ariti. Eno uketho jukwanu dhaku maeno m’ubino ku dubalaga man m’ubed uworo de ngo Cik pa Musa ni won bedopwe, tap calu Abraham. Lapor m’eweko ubeketho nwoc nia pire tie tek nibedo ku yiyoyic ma nen ku timo. w23.12 mba. 5-6 udu. 12-13
Kas’ang’wen, nindo 23, dwi mir 10
Wek ulegwu nyang’ man wucung ma tek iwi kathere.—Efe. 3:17.
Wa Jukristu, ukwayu ngo wanyang’ nyamalu malu kende i Biblia. Ku kony mi tipo ma leng’ pa Mungu, watie kud ava mi ng’eyo ‘kadok lembe ma thuc pa Mungu.’ (1 Kor. 2:9, 10) I saa mi ponji peri ma segi, icopo timo sayusac iwi thiwiwec ma romo cori ceng’ini magwei ku Yehova. Ku lapor, iromo sayu ninyang’ i ayi m’enyutho ko mer ni jutic pare ma con man i ayi ma lembuno ubenyutho ko nia emaru in bende. Icopo ponjo bende lembe iwi ayi m’ekwayu nyithindho mir Israel gitim ko ire thier man iromo poro lembene kud ayi ma Jukristu gibetimo ko ire tin. Kunoke iromo ponjo i thucne lembila ma Yesu upong’o i kwo pare man i saa mi tic pare kinde m’ebino iwi ng’om. Kara inwang’ anyong’a lee kinde m’ibeponjo thiwiwecnegi, icopo tiyo ku Buku mi timo sayusac mi Jumulembe pa Yehova. Niponjo Biblia i thucne copo konyi nidwoko yiyoyic peri tek man ninwang’u “ng’eyong’ec pa Mungu.”—Rie. 2:4, 5. w23.10 mba. 18-19 udu. 3-5
Kas’abic, nindo 24, dwi mir 10
M’usagu zoo, wumeruru i kindwu lee mandha, pilembe mer umo wi udul dubo.—1 Pet. 4:8.
Wec ma jakwenda Pethro utiyo ko ma juloko nia “lee mandha,” thelembene utie “niyabu.” Thenge mir ario mi verse maeno uweco iwi adwogi ma mer ma lee copo kelo: Eumo wi dubo mir umego mwa. Wakemak lapor pa meza moko ma wiye kwico ku cilo. Jucopo ting’o tapi moko man jupedhe iwi mezane pi niumo kaka m’ukwicone moko kende ngo, ento juume zoo. Kumeno bende, ka wamaru umego ku nyimego mwa lee mandha, wabiweko kunoke wabiumo wi racu migi acel kende ngo, ento wi “udul dubo.” Mer ma wamaru ko jumange ucikere nibedo tek i kadhiri m’ecopo konyowa niweko racu mi juyic wadwa, kadok nwang’u saa moko bikwayu watim kero ma lee de. (Kol. 3:13) Ka wabed waweko lembe ni jumange, eno nyutho nia mer mwa utie tek man nia wabemito wanyay anyong’a i Yehova. w23.11 mba. 11-12 udu. 13-15