Biblia uyero lembang’o iwi gwoko junyodo ma gitii?
Lembe ma Biblia udwoko
Awiya ma giteng’ini gitie ku rwom ma lee mi neno nia gigwoko junyodo migi ma gitii. Biblia uwacu nia awiya ma giteng’ini “gicikiri nilar gwoko juruot migi gigi pi ninyutho nia gimoko kikiki i kum Mungu, man gicikiri nidwoko kawang’ bero ma junyodo migi . . . utimo igi; kum maeni tie gin ma ber i wang’ Mungu.” (1 Timoteo 5:4) Kinde m’awiya ma giteng’ini gibetimo kero nigwoko junyodo migi ma gitii, nwang’u ginyutho nia gibeworo cik mi Bblia m’ubekwayugi nia giyung junyodo migi.—Juefeso 6:2, 3.
Biblia unyutho ngo tap tap lembe m’ukwayu ng’atini utim pi nigwoko junyodo pare ma gitii. Ento etie ku lapor mi ju ma co ku ju ma mon moko ma giweg yiyoyic ma gitimo kumeno. Emiyo bende juk ma beco ma romo konyo ng’atu m’ubekwo ku junyodo ma gitii.
I rundi ma con, jumoko gigam gitimo ang’o pi nigwoko junyodo migi ma gitii?
Biblia utie ku juk ma beco ma kani ma romo konyo ng’atu m’ubegwoko junyodo ma gitii?
Nyo Biblia unyutho ayi ma tap m’ukwayu jugwok ko junyodo ma gitii?
I rundi ma con, jumoko gigam gitimo ang’o pi nigwoko junyodo migi ma gitii?
Gitimo kumeno i ayi ma tung’ tung’ nimakere ku lembe ma gibino kadhu i iye.
Yosefu ubino kwo bor ku Yakobo ma won ma nwang’u utii. Kinde m’ecopere ire, Yosefu ugam umaku yub kara won ma Yakobo udwog ceng’ini i ng’ete. Yosefu umiyo ot ni won, emiyo ire cam man egwoke.—Thangambere 45:9-11; 47:11, 12.
Rutha udok i ng’om pa wang’umire ma min cware man etimo tic ma tek pi nigwoke.—Ruth 1:16; 2:2, 17, 18, 23.
Yesu, nyanok i wang’ tho pare, eng’iyo ng’atu ma romo dogwoko Maria ma min, ma copere nia saa maeca nwang’u dong’ ubino dhatho.—Yohana 19:26, 27.a
Biblia utie ku juk ma beco ma kani ma romo konyo ng’atu m’ubegwoko junyodo ma gitii?
Biblia utie ku cik mir ukungu ma romo konyo ng’atu m’ubegwoko junyodo ma gitii kara eii ku olo man turcwiny ma peko mi gwoko junyodo ma gitii kelo.
Yung junyodo peri.
Lembe ma Biblia uyero: “Yung wuru ku meru.”—Ai 20:12.
Jucopo tiyo ku cik mir ukungu maeni nenedi? Nyuth nia ibeyungo wuru giku meru nwang’u iweko gikwo i ayi ma gibemaru gin i kadhiri ma yali migi uyiyo igi. I mukero m’ecopere i iye, wek ging’ii gin gigi kit thieth man yath ma gibimaku. Bende, konygi i kadhiri m’icopo pi ninyutho nia iyungogi.
Bed inyang’ kugi man bed dhanu ma weko lembe.
Lembe ma Biblia uyero: “Riu mi dhanu kwio wi ng’ecwiny pare; man en e dwong’ pare nia ewek kier.”—Lembrieko 19:11.
Jucopo tiyo ku cik mir ukungu maeni nenedi? Ka janyodo moko m’utii uyero lembe ma cuu ngo kunoke m’umaku piny ungo iwi ayi m’igwoke ko, penjiri kumae: ‘Eni ka nwang’u an re m’abenwang’ara i lembe m’ebekadhu kud i iye, nwang’u aciwinjara nenedi?’ Kan itimo kero ninyang’ kugi man niweko lembe, eno biketho ibidwoko ngo lembe ma dong’ de ubewotho cuu ngo rac nisagu.
Penj paru mi jumange.
Lembe ma Biblia uyero: “Ka ma lembapora mbe i ie, lembakeca nyothere; ento gicungo ni kum udul juporlembe.”—Lembrieko 15:22.
Jucopo tiyo ku cik mir ukungu maeni nenedi? Tim sayusac pi ning’eyo kite m’iromo ii ko ku twoyo mi junyodo peri. Say ning’eyo nia yub ma nenedi m’utie kaka m’ibekwo i iye ma copo konyi nigwoko junyodo peri. Wec ku jumange m’ugam ugwoko junyodo m’utii. Kan itie kud umego ku nyimego, wucokuru karacelo pi niweco kugi iwi yeny mi junyodo mwu, kite ma wucopo gwoko kogi, man gin ma wucopo timo kara lembene kud unur kwa ng’atu acel.
Wucokuru karacelo pi niweco iwi yeny mi junyodo mwu ma gitii
Bed ng’atu ma mol.
Lembe ma Biblia uyero: “Rieko bedo ku ju ma mol.”—Lembrieko 11:2.
Jucopo tiyo ku cik mir ukungu maeni nenedi? Ng’ey nia icopo timo ngo lembe ceke. Ku lapor, wan ceke saa man tego mwa utie ku mupaka. Mupaka maeno utie kud adwogi iwi lembe m’iromo timo ni junyodo peri i kadhiri m’icopo. Kan inwang’u nia lembe ma tung’ tung’ m’ukwayu itim pi nigwoko junyodo peri uvoyo tego peri, nen nia ikwayu kony i bang’ wedi peri kunoke dhanu mange ma gitimo tic ma kumeno.
Gwokiri bende.
Lembe ma Biblia uyero: “Ng’atu moko acel de mbe m’udagu kume gire, ento etunge man egwoke.”—Juefeso 5:29.
Jucopo tiyo ku cik mir ukungu maeni nenedi? Kadok nwang’u itie ku tic mi gwoko junyodo peri de, ukwayu idieng’ bende nipong’o yeny peri man mi juruot peri ka nwang’u igamu kunoke igemiri. Ukwayu ibed icam ma ber. Ukwayu ibed iyom ma ber man inind de ma ber. (Eklizia 4:6) Kwayu ibed inwang’ saa mi weko yamu ukadh i kori. Kan itimo kumeno, tego peri bithum ungo akeca, wii binyothere ngo man ava lembe de biayi ungo i kumi kinde m’ibemediri nigwoko junyodo peri ma gitii.
Nyo Biblia unyutho ayi ma tap m’ukwayu jugwok ko junyodo ma gitii?
Biblia unyutho ngo tap tap nia awiya ma giteng’ini gigwok junyodo migi ma gitii i ayi ma kani. Jumoko gigwoko junyodo migi ma gitii gin gigi kan ecopere. Ento jumange nimakere ku lembe ma gibekadhu kud i iye, giromo ng’iyo nia ng’atu mange re m’ugwok junyodo migi. Juruotman gicikiri nicokiri karacelo pi nineno nia girang’o ma copo bedo ber ni ng’atuman.—Jugalatia 6:4, 5.
a Iwi lembe maeno, ng’atu moko ma koro i lembe mi Biblia uwacu kumae: “Ecopere nia Yosefu [ma cwar Maria] nwang’u dong’ utho, man nia wode ma Yesu re m’ubed ugwoke. Kawoni m’ebecidho, Maria bidobedo nenedi? . . . Kinde ma Kristu utimo kumeno, ebino ponjo awiya nia gibed gipong’ yeny mi junyodo migi ma gitii.”—The NIV Matthew Henry Commentary in One Volume, mbaya mi 428-429.