Biblia uyero lembang’o iwi nikwo karacelo m’umbe nigamiri?
Lembe ma Biblia udwoko
Biblia uwacu nia yeny pa Mungu utie nia ‘wacerara i kum lembsasa mi tarwang’.’ (1 Juthesaloniki 4:3) I Biblia, jutiyo ku wec ma nia “lembsasa mi tarwang’” pi ninyutho timo abor, ribiri co ku co man mon ku mon, man ribiri i kind nico ku dhaku ma gigamiri ngo.
Nigamiri agama kunoke ngo i wang’ nikwo karacelo: pirang’o pire tie tek i wang’ Mungu?
Nyo etie rac nilar kwo karacelo pi ning’eyo ka nyo wiwu rombo?
Dhaku ku cware gicopo timo ang’o kara gamiri migi ubed ku tego i iye?
Nigamiri agama kunoke ngo i wang’ nikwo karacelo: pirang’o pire tie tek i wang’ Mungu?
Mungu re m’ucaku the gamiri. Ecaku the gamirine kinde m’eribo nico ku dhaku ma kwong’a kara gikwo karacelo. (Thangambere 2:22-24) Epang’u ngo nia nico ku dhaku gikwo karacelo m’umbe nilar twiyiri i the lembariba mi gamiri.
Mungu ung’eyo gin m’utie ku bero ni dhanu. Eketho nia gamiri udik kind nico ku dhaku pi nja ku nja, eno miyo bero man gwoko juruot maeno zoo. Wakemak lapor moko ma yot. Tap calu ma telowic m’uai i bang’ ng’atu m’uyiko gin moko konyi nitwiye ma ber, kumeno bende telowic pa Mungu konyo juruot kara gikwo ma ber i udi migi. Saa ceke juk ma Mungu miyo utie ku kony ni ju m’ulubogi.—Isaya 48:17, 18.
Telowic m’uai i bang’ ng’atu m’uyiko gin moko konyi nitwie ma ber. Telowic pa Mungu konyo juruot kara gikwo ma ber i udi migi
Nitimo ribiri woko mi gamiri copo bedo ku matoke ma rac mandha. Ku lapor, ecopo ketho ng’atini nwang’u mugisa m’efoyo ko ngo, enwang’u twoyo ma dak i saa mi ribiri, man lembene copo royo bende koko i iye.a
Mungu umiyo ni nico ku dhaku copo ma ginyol ko nyodo nikadhu kud i timo ribiri. Mungu neno kwo ni gin ma leng’ man copo mi nyolo nyodo utie giramiya ma pire tek mandha m’uai i bang’e. Ebemito nia wayung gamiri, i ayi maeno re ma wanyutho nia giramiya maeno utie gin ma pire tek i wang’wa.—Juebrania 13:4.
Nyo etie rac nilar kwo karacelo pi ning’eyo ka nyo wiwu rombo?
Kara jukwo ku kwiyocwiny i ot, pire tie tek ungo nia dhaku ku cware gilar gikwo karacelo pi saa moko m’umbe nitwiyiri i the lembariba mi gamiri. Ento winjiri bedo ber mandha i kind nico ku dhaku kinde ma ng’atuman umoko kii i kum wadi man gibetimo kero karacelo pi nidaru lembe m’ubecuku wok i kindgi.b Nigamiri agama re ma ketho lembariba maeno doko tek i kindjo.—Matayo 19:6.
Dhaku ku cware gicopo timo ang’o kara gamiri migi ubed ku tego i iye?
Gamiri moko mbe ma saa ceke lembe i m’iye wotho kwa ma ber. Ento ka nico ku dhaku pare gibetiyo ku juk mi Biblia, gicopo kwo ku mutoro i gamiri migi. Wakenen jukne moko:
Bed idieng’ ma kwong’a pi yeny pa jadhogi mi gamiri.—1 Jukorintho 7:3-5; Jufilipi 2:3, 4.
Wutim kero nibenyutho mer man woro i kindwu.—Juefeso 5:25, 33.
Ponj nibebimo wi wec peri.—Lembrieko 12:18.
Bed dhanu ma nyutho cirocir man bed ayika niweko lembe.—Jukolosai 3:13, 14.
a Nen thiwiwec “Penji m’aradu gipenjiri ko. . . Acopo timo ang’o ka jubedhuro mac i kuma nia watim ribiri?”
b Nen thiwiwec m’uyero “Nitwiyiri i the lembariba mi gamiri ketho juruot kwo ku mutoro.”