Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 3
Nyuth nia igeno Yehova
ijwbv-E thiwiwec mir 14 udu. 4-5
Lembrieko 3:5, 6—“Kud ijengri kum ng’eyothelembe peri giri”
“Gen Yehova kud adundeni ceke.” Wanyutho nia wageno Yehova nwang’u wabetimo lembe calu m’emaru. Wacikara niketho genogen mwa zoo iwi Yehova man nigene kud adundewa ceke. I Biblia, wec ma nia adunde nyutho wang’ ma pol ng’atu ma yor i ijo, m’uketho i iye kite ma wawinjara ko, thelembe ma cwaluwa nitimo gin moko, paru mwa man nen mwa. Pieno nigeno Mungu kud adundewa ceke uketho i iye lembe dupa nikadhu kite ma wawinjara ko awinja kende. Etie ng’iyong’ic ma watimo pilembe cwinywa tie tek nia Jacwic mwa ung’eyo gin ma ber piwa.—Jurumi 12:1.
“Kud ijengri kum ng’eyothelembe peri giri.” Ukwayu wajengara iwi Mungu pilembe calu ma watie ku dub’alaga, wacopo jengara ngo iwi paru mwa giwa. Tek wajengara kende kende i wiwa giwa kunoke waweko kite ma wawinjara ko re m’utel wiwa, wacopo timo ng’iyong’ic ma ku kwong’a copo nen ber ento tokcen ne ekelo adwogi ma rac. (Lembrieko 14:12; Yeremia 17:9) Rieko pa Mungu tie bor lee dit nikadhu mwa. (Isaya 55:8, 9) Ka waweko paru pare re m’utel wiwa, lembe bibedo miero i kwo mwa.—Zaburi 1:1-3; Lembrieko 2:6-9; 16:20.
ijwbv-E thiwiwec mir 14 udu. 6-7
Lembrieko 3:5, 6—“Kud ijengri kum ng’eyothelembe peri giri”
“Ng’eye i yo peri ceke.” Ukwayu walar wasay nineno paru pa Mungu iwi lembe ceke mi kwo mwa man iwi yub ceke ma dongo ma wabemaku i kwo mwa. Watimo kumeno nwang’u waberwo i bang’e pi nikwayu telowic man nwang’u wabelubo lembe m’eyero i Biblia ma Lembe pare.—Zaburi 25:4; 2 Timoteo 3:16, 17.
“Ebinyutho yo peri.” Mungu nyutho iwa yo, niwacu edwoko yo mwa atira nwang’u ebekonyowa nikwo nimakere ku cik pare mir ukungu ma pwe. (Lembrieko 11:5) Tek watimo kumeno, wabiuro ariti man wabikwo kud anyong’a.—Zaburi 19:7, 8; Isaya 48:17, 18.
be-E mba. 76 udu. 4
Tim mediri
Ka ng’atini udaru kadhu kud i lembe dupa i kwo pare, ecopo caku paru kumae: ‘Adaru kadhu kud i lembuni yani. Ang’eyo gin m’abitimo.’ Nyo eno copo bedo lembe mi rieko? Lembrieko 3:7 umiyo cimowang’ ma e: “Kud ibed riek i weng’i giri.” Lembe ma wakadhu kud i iye romo medo ng’eyong’ec mwa man ketho wang’eyo gin ma watim ka wanwang’ara ku lembe moko i kwo mwa. Ento ka wabemedara i thenge mi tipo, lembe ma wakadhu kud i iye ucikere nipoyo wiwa nia watie ku yeny mi mugisa pa Yehova kara lembe uwoth iwa miero. Utie ngo nivoyo lembe moko ku tegocwinywa man ku genogen ma watie ko i wiwa giwa re ma nyutho nia wabetimo mediri, ento mediri mwa nen nwang’u watie ayika nilokara i bang’ Yehova pi nisayu telowic. Enen nikadhu kud i tegocwiny ma watie ko nia gin moko mbe ma copo timere ka Mungu k’uweko en ungo man nwang’u wabedwoko genogen man winjiri mwa ku Wegwa mi polo udok tek.
Lonyo mi tipo
Wamedara ninyutho mer ma lokere ngo i kindwa
WATIE ku thelembe dupa m’ubecwaluwa ninyutho mer ma lokere ngo ni ng’atuman i kindwa. Thelembene moko tie ma kani? Buku mi Lembrieko udwoko wang’ penji maeno kumae: “Bedo ber ku lemandha kud uweki. . . . Kum kumeno ibinwang’u bero man ng’eyothelembe ma ber i wang’ Mungu ku dhanu.” “Ng’atu ma won kisa timo ber kum ng’eyong’ec pare gire.” ‘Ng’atu ma lubo bedopwe bibedo ber [man] ebinwang’u kwo.’—Rie. 3:3, 4; 11:17; 21:21.
Lembrieko eno uweco iwi thelembe adek m’ucwaluwa ninyutho mer ma lokere ngo. Mi kwong’o, nyutho mer ma lokere ngo ketho piwa bedo tek i wang’ Mungu. Mir ario, wan giwa de wanwang’u bero tek wabenyutho mer ma lokere ngo. Ku lapor, eketho wadoko jurimo ma tek i kindwa. Mir adek, nyutho mer ma lokere ngo biketho wabinwang’u mugisa i nindo m’ubino, uketho i iye kwo ma rondo ku rondo. Pieno, watie ku thelembe dupa ma beco mi woro lembe ma e ma Yehova uyero: “Nyuth bero ku ngisi ku ba dhanu nzu ng’atuman ni wadi man ni wadi.”—Zek. 7:9.
YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 4
“Gwok adundeni”
Wacopo gwoko adundewa nenedi?
4 I Lembrieko 4:23, wec ma nia “adunde” nyutho “ng’atu ma yor i ic.” (Som Zaburi 51:6) I ayi mange, “adunde” nyutho paru mwa m’upondo, kite ma wawinjara ko, gin ma cwaluwa nitimo lembe moko, man ava ma watie ko. Etie ngo kite ma jumange neno kowa yo woko, ento etie ng’atu ma yor i iwa.
Wacopo gwoko adundewa nenedi?
10 Ka wabemito wagwok adundewa cuu, wacikara nilar neno ariti moko ma copo wok, man niurara kud i kume nyapio pio. Wec ma nia ‘nigwoko’ ma jutiyo ko i Lembrieko 4:23 ubepoyo wiwa i kum tic ma jukur gitimo. I rundi ma con, jukur adhura gibed gicungo iwi gang’ mir adhura, man gibed gikok kinde ma gineno ariti moko ubebino. Lapor maeno ubekonyowa ninyang’ i kum lembe ma wacikara nitimo pi nicero Sitani kara kud enyoth paru mwa.
11 Con eca, jukur adhura gibed giweco i kindgi ku jukur dhugang’ i saa mi kur. (2 Sam. 18:24-26) Ka jakur adhura uneno jadegi moko ubebino, ekok ni jakur dhugang’ nia jucik dhugang’ pio pio. (Neh. 7:1-3) Pidocwiny mwa ma Biblia uponjo copo bedo iwa ve jakur adhura. Ecopo poyowa kinde ma Sitani ubemito enyoth adundewa, niwacu saa m’ebemito eluth paru ma reco i wiwa, ecwalwa nitimo lembe ma reco, man eroy awanya ma rac i iwa. Kinde ma pidocwiny mwa upoyowa i kum ariti moko, wacikara niwinje man nitwiyo dhugang’, niwacu nitimo kero mwa ceke kara waurara i kum aritine.
Wacopo gwoko adundewa nenedi?
14 Kara watuc nigwoko adundewa, wacikara nicike kara paru ma reco kud umond i iye; ento wacikara bende niyabu adundewa kara paru ma beco umond i iye. Wakedok kendo iwi lapor mi kuro dhugang’. Jakur dhugang’ ubed uciko dhugang’ mir adhura kara judegi kud umondi, ento saa mange ubed ukwayu eyabe kara juroy cam ku piny mange de i adhura. Ka saa ceke dhugang’ utie atwiya, dhanu mir adhura copo tho ku kec. Kumeno bende, wacikara niyabu adundewa saa ceke pi niweko paru pa Mungu umond i iye.
w12-E 1/5 mba. 32 udu. 2
“Gwok adundeni!”
Pirang’o ukwayu wagwok adundewa mi lapor? Mungu uketho ubimo Suleman ukiewo kumae: “Gwok adundeni kud amora ceke; Kum lembe mi kwo ai i ie.” (Lembrieko 4:23) Ayi ma kwo mwa utie ko kawoni man genogen mi kwo mwa mi nindo m’ubino ujengere iwi kite m’adundewa tie ko. Pirang’o? Pilembe Mungu neno gin ma n’i adundewa. (1 Samwel 16:7) Kit dhanu ma watie yor i iwa, niwacu “ng’atu m’upondo mir adunde,” re ma nyutho kite ma Mungu winjere ko piwa.—1 Pethro 3:4.
Lonyo mi tipo
Nyo itie ayika nikuro Yehova?
4 Buku mi Lembrieko 4:18 uyero iwa kumae: “Yo mi ju ma pwe calu der mi rupiny, ma cikusagre asaga ku rieny cil kum ceng’ ma cu.” Wec maeni ubenyutho kamaleng’ nia Yehova konyo dhanu pare nok nok ninyang’ i kum lembakeca pare. Ento jucopo tiyo ku verse maeno i ayi mange bende pi ninyutho kite ma Jakristu timo ko alokaloka i kwo pare i thenge mi tipo. Timo mediri i thenge mi tipo tie gin ma jurewo ngo arewa, ento eting’o nindo. Tek wabeponjo cuu mandha juk ma nwang’ere i Lembe pa Mungu man juk ma dilo pa Yehova ubemiyo, man wabetiyo kugi i kwo mwa, nok nok wabicego kite ma calu pa Kristu. Ng’eyong’ec mwa iwi Mungu de bimedere. Wakenen lapor ma Yesu utiyo ko pi nikoro lembe maeno.
YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 5
Koyiri bor ku lemsasa mi tarwang’
w00-E 15/7 mba. 29 udu. 1
Icopo gwoko kurajo ma leng i ng’om ma rac maeni
I buku maeni mi Lembrieko, julwong’o ng’atu ma wang’e tar, niwacu won asara nia “dhaku ma wang’e tar.” Wec mi dhoge m’ebidho ko dhanu mit ve miyokic man efoth nisagu moo. Wec mi lemsasa mi tarwang’ becaku tap i ayi maeno. Ku lapor, Amy ma tie dhaku moko ma leng’ lee ma oro pare 27 man ma tie sekrether ukoro kumae: “Jalwo moko i tic ubed udieng’ kuda magwei man ebed epaka saa moko ci ma ka yore nen ire. Iwinjiri ma ber ka dhanu mange ubeneno nia piri tek. Re abed aneno kamaleng’ nia gin m’uketho ebedieng’ kuda zoo utie paru mi lemsasa mi tarwang’.” Wec mir abidhe ma mon man co ma bidhojo tiyo ko, bedo wang’ ma pol wec ma telojo ka wanyang’ ungo i paru m’upondo i iye. Pieno ukwayu watii ma ber ku copo mwa mi paru i lembe.
w00-E 15/7 mba. 29 udu. 2
Icopo gwoko kurajo ma leng i ng’om ma rac maeni
Lemsasa mi tarwang’ kelo adwogi ma kec ve yendadra man ebith calu pala mularu ma lake kun ku kun, niwacu adwogine lith man enegojo. Adwogi mi lembene bebedo pidoic m’unyothere, ic ma jumaru ngo, kunoke twoyo ma dak kud i yore mi ribiri. Kepar bende pi litho ma ng’atini nwang’ere ko ka jadhoge mi gamiri utimo gier. Timo ma rac maeno ka jutime wang’ acel kende ci eweko rem ma lee man ma lith akeca i kum ng’atini i dong’ kwo pare zoo. Ku lemandha, lemsasa mi tarwang’ nyayu peko ma lee i kumjo.
w00-E 15/7 mba. 29 udu. 5
Icopo gwoko kurajo ma leng i ng’om ma rac maeni
Ukwayu wakoyara bor ku dhanu ma gicopo cwaluwa i lemsasa mi tarwang’. Kara kud walub kit kwo migi, ukwayu ngo wawinj mizik ma tijgi mbe kadi nineno galuwang’ ma reco kunoke nineno pornografi. (Lembrieko 6:27; 1 Jukorintho 15:33; Juefeso 5:3-5) Etie lemkasegu ma lee nitimo lembe moko m’unyuth nia ve wamarugi kunoke nikendara man nirukara i ayi m’umaku piny ungo pi nitelo nen migi!—1 Timoteo 4:8; 1 Pethro 3:3, 4.
Lonyo mi tipo
w00-E 15/7 mba. 29 udu. 7
Icopo gwoko kurajo ma leng i ng’om marac maeni
Suleman uketho nwoc iwi peko ma junwang’iri ko ka jupodho i lemsasa mi tarwang’. Ka ng’atini utimo gier, ebayu yung m’etie ko. Nyo nibedo kende kende jamtic mi pong’o ava mwa ma rac kunoke mi jumange utie ngo lembe ma copo jwigo yung mwa? Nyo etie ngo lembe ma ketho ng’atini bayu woro pare kan etimo ribiri ku ng’atu m’utie ngo jadhoge mi gamiri?
YENGA MI NINDO 24-30, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 6
Wacopo nwang’u ponji ma kani niai kud i bang’ ukok?
it-1-E mba. 115 udu. 1-2
Ukok
‘Rieko ma telo wi lei.’ ‘Rieko’ p’ukok utie ngo kit rieko ma junyamu ko i lembe ento etie rieko ma telo wigi ma Jacwic migi re m’umiyo igi. Biblia uweco pir ukok nia ‘eketho cemo ire i nindo mi ceng’, man ecoko cemo pare i nindo mi mwoka.’ (Rie 6:8) Kit ukok acel m’ung’eyere lee ma nwang’ere i Palestine, utie ma julwong’o japidh cam kunoke jakay cam (Messor semirufus); gikanu cam i kadhiri ma lee i saa mi cir man gidog gicame i saa mi oro kinde ma ninwang’u cam udoko tek. Wang’ ma pol ukok maeno nwang’iri kaka ma jufwodo iye cam, kum nwang’u nying’ cam man kodhi upong’ lee kakeca. Ka koth utobo nying’ cam ma gikanune, gilabe man gicidh gimoye i ceng’. Jung’eyo bende nia kit ukok maeno becodo dhu kodhi m’ucaku betwii kara kud gidongi kaka ma gigwoke i iye. Kaka ma ufuk migi n’i iye ng’eyere nikum yo ma giyiko ma leng’ man pokcam ma giweko i dhu odigi.
Lapor m’ukwayu julubi. Sayusac ma nok kende ma jutimo iwi ukok ubemiyo tego i wec ma e: “Ci bang’ ukok, in i janyap; Ii pid pi yo pare, man ibed riek.” (Rie 6:6) Tie ngo kende kende rieko ma telo wi ukok pi niyikiri pi nindo m’ubino re ma nen kamaleng, ento bende cirocir migi man kite ma gikeco ko niyeyo kunoke niwayu piny ma pekne usagu kilo migi wang’ ario kunoke nikadhu. Gitimo lembe ceke ma copere igi kara gitim tic ma n’i korgi m’umbe niwenjo tije kadok nwang’u giwotho podho, gibemol kunoke gibeng’yeliri kaka ma lung’. Giwinjiri i kindgi pi nigwoko kabedo migi ubed ma leng’, gidieng’ pi jutic wagi, bende gikonyo ju m’unwang’u ret kunoke m’uol nidok i odigi.
w00-E 15/9 mba. 26 udu. 3-4
Gwok rwongi
Calu ukok, nyo wan de ukwayu ngo wabed dhanu ma timo tic ku tego? Nitimo tic ma tek man ni ii nimedo bodho i tic mwa utie ku bero iwa kadok nwang’u jubeneno wiwa i tije kunoke ngo. Nik’ebed i somo, kaka ma watimo iye tic kunoke i tic mi lembanyong’a, wacikara nimiyara ku tego mwa ceke. Tap calu ma ukok nwang’u bero lee i tic ma tek ma gibetimo, kumeno bende Mungu ubemito ‘anyong’a negwa i kum tic mi muli mwa ceke.’ (Eklizia 3:13, 22; 5:18) Pidocwiny ma cuu man anyong’a ma wanwang’u utie sukulia mi tic mwa ma tek.—Eklizia 5:12.
Suleman upenjo penji ario pi nicewo janyap kara ejig cen nyap. Epenjo kumae: “Ibinindo rokani, E janyapi? Ibiai ku wang’ nindo peri awene?” Pi niporo bang’ janyap, ubimo umedo kumae: “Nindo ma nok, rip rip ma nok, Dolocing’ nyanok kara unindi; Kum kumeno canpiny peri bibino calu won ayeki, Man canpiny peri calu won jamtho.” (Lembrieko 6:9-11) Ka janyap ubenindo, canpiny make calu won ayeki man calu won jamtho. Podho pa janyap yung’ini ku lum ma rac man kud ayilayila. (Lembrieko 24:30, 31) Kuloka pare podho i nindo ma nyanok kende. Boss romo ciro ng’atu ma janyap i tic pare pi kare ma rukani? Nyo andha nyathin kalasi ma nyap mi ponjo buku pare benego romo bedo riek i somo?
Lonyo mi tipo
w00-E 15/9 mba. 27 udu. 3
Gwok rwongi
Kit timo abiro ma lembrieko uweco pigi utie ukungu man eyenyo coko lembe ceke ma reco. “Wang’ mi kuhaya” man “adunde ma poro lembakece mi dubo” utie dubo ma jutimo i paru. “Leb mi ndra” man “jamulembe mi ndra ma yero lemndra” utie dubo ma jutimo i wec. “Cing’ ma cwiro rimo ma lembe mbe” man “tielo ma ringo pio kum lem ma rac” utie dubo ma jutimo i timo. Yehova udagu asagane dhanu ma gimaru nithubo kind dhanu m’ubedo ku kwiyocwiny i kindgi. Calu ma wend timo ma recone umedere nitundo i abiro, ubenyutho nia lembe ma jurieyone uthum ungo asagane ke pilembe dhanu ubemedo timo ma reco ameda.
YENGA MI NINDO 31, DWI MIR 3–NINDO 6, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 7
Ur lembe ma terojo i abidhe
w11-E 15/11 mba. 9 udu. 16
“Kud ijengri kum ng’eyothelembe peri giri”
Kara wacerara i wang’ abidhe, pire tie tek nirwo; ento wacikara ning’eyo nia ukwayu warwo i saa m’ukwayere. Wakewecu iwi lapor pa jalawobi ma juweco pire i Lembrieko 7:6-23. I dhu uthieno, ebewotho yoo i gengi m’ukadhu kud i kum ot pa dhaku moko ma jung’eyo nia utie won asara. Dhakune uwondo wang’e ku wec pare mir abidhe uketho elubo toke calu thwon dhiang’ ma jubecithumo. Pirang’o jalawobi maeno ucidho keca? Calu ma “ng’eyothelembe mbe kude,” niwacu e cobo, copere nia ebino nyego kud awanya ma rac. (Rie. 7:7) Nwang’u rwo copo konye asagane i saa ma kani? I andha nirwo pi nicerere i wang’ abidhe ceke m’erombo ko nwang’u ucikonye lee. Ento saa ma ber ma nwang’u ukwayu erwo i iye ubino wang’ ma kwong’a ma paru mi ng’olo gengi maeca utuc i wiye.
w15-E 15/6 mba. 16 udu. 8
Wacopo medara nigwoko kurajo ma leng’
I Lembrieko 5:8, wasomo wec ma e: “Keth yo peri bor [ni dhaku ma won asara]; Man kud ibin ceng’ni dhugola mi ot pare.” Jukoro pi matoke mi jai i kum juk maeni i Lembrieko 7, kaka ma jukoro iye kpawa pa jalawobi moko m’ubino wotho ceng’ini ku ot pa dhaku moko ma won asara. Ebewotho dhu uthieno, e dhakune ma copere nia ukendere de rac ucoro ceng’ini kude. Etele i bang’e ku tego man ecwiyo limbe. Wec pare mir abidhe unyolo i jalawobine awanya ma rac ma ciro uvoye. E gipodho i tarwang’. Copere nia jalawobi maeno ular ubino mbe ku paru mi timo lemsasa mi tarwang’. Ebino ng’atu ma cobo man m’umbe ku copo mi ng’iyo i lembe. Kadok kumeno de, asu ugam ukwayu ekwo ku matoke ma rac mi timo pare. Nwang’u lembe cibedo ngo kumeno ka nwang’u euro dhaku maeno.
Mediri ninwang’u bero i kum lworo Mungu
Timo ribiri copo nyayu lewic i wijo, eromo ketho ng’atini nwang’ere nia tije mbe, ecopo kelo ic ma nwang’u jumaru ngo, man ecopo lalu kind juruot. M’umbe jiji, etie lembe mi rieko niringo “ot” pa dhaku ma jakasegu ku cam pare de kpo. Dhanu dupa ma gitimo lemsasa mi tarwang’, githo i thenge mi tipo, man m’umedo maeno ginwang’u twoyo ma dak adaka ma lar negogi i wang’e man jukunyogi andha. (Rie. 7:23, 26) Verse mir 18 mi Lembrieko thek 9 udaru kumae: “Welo pare gini i vur mi liel.” Dong’ pirang’o dhanu dupa gibejolo lwong’o pare, ma ke ecopo royogi i peko e!
Lonyo mi tipo
w00-E 15/11 mba. 29 udu. 1
“Wor lembang’ola para man ikwo”
Suleman umedo kumae: “Twi [lembang’ola para] wi lweti; Kieugi wi ban mir adundeni.” (Lembrieko 7:3) Tap calu ma lwet cingwa bedo yor i wang’wa man ekonyowa nitimo tic ma tung’ tung’, ponji mi Biblia ma wanwang’u niai ma wan awiya man ng’eyong’ec mi Biblia ma juponjo kowa ucikere nipoyo wiwa saa ceke man nitelo wiwa i lembe ma wabetimo. Wacikara nikiewogi iwi ban mir adundewa, niwacu watii kugi cuu i kwo mwa.
YENGA MI NINDO 7-13, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 8
Winj Yesu, kum etie rieko
cf-E mba. 131 udu. 7
“Amaru Wego”
7 I verse mi 22, rieko uyero kumae: “Yehova ucwiya ni acaki mi yo pare, Acaki mi tic pare ma yang’ con.”(NWT) Ubenen nia verse maeni ubeweco ngo iwi rieko ma rieko pilembe kite maeno utie ngo gin ma ‘jucwiyo.’ Rieko mbe kud acaki pilembe Yehova utie rondo ku rondo man rieko pare de tie rondo ku rondo. (Zaburi 90:2) Ento Wod Mungu utie “kayu mi giracwiya ceke.” Jucwiye man en re m’etie acaki mi tic ceke ma Yehova utimo. (Jukolosai 1:15) Wod Mungu ubino nuti i wang’ ma jucwii polo ku ng’om calu ma jukoro i Lembrieko. Man calu etie Lembe, niwacu Jayerlembe pa Mungu, rieko pa Yehova unen terere i iye.—Yohana 1:1.
cf-E mba. 131-132 udu. 8-9
“Amaru Wego”
8 Wod Mungu utimo ang’o i kind rundi ma dupa m’ekwo i iye i wang’ nibino i ng’om? Verse mi 30 uyero iwa nia ebino “jabodho ma dit” i ng’et Mungu. Eno ubemito nyutho ang’o? Jukolosai 1:16 ukoro kumae: “Nikadhu kud i bang’e re ma piny mange ceke ucwiyere i polo man iwi ng’om . . . Piny mange ceke ucwiyere nikadhu kud i bang’e man pire.” Pieno Yehova ma tie Jacwic ucwiyo giracwiya mange ceke nikadhu kud i bang’ Wode ma tie Jabodho ma dit; nik’ebed giracwiya mi tipo ma kwo i polo, polo ku ng’om, ng’om ku kit lum ma tung’ tung’ man yedi ma wang’u ijo m’upong’ i iye. Bende, ecwiyo giracwiya ma tokcen man ma ber nisagu zoo iwi ng’om, niwacu dhanu. I ayi moko wacopo poro winjiri m’i kind Wego ku Wod ku winjiri m’i kind enjenier ku jagom ot ma gomo tap tap ot ma enjenier ukubo iwi karathasi. Ka kit cwic moko ubenyang’uwa, i andha nwang’u wabedwoko yung ni Jacwic ma dit. (Zaburi 19:1) Lembene copo poyo wiwa bende i kum winjiri man anyong’a m’i kind Jacwic man ‘jabodho pare ma dit.’
9 Ka dhanu ario ma leng’ ungo ubetimo tic karacelo, saa moko gibedo ku peko mi winjiri i kindgi. Yehova giku Wode gibino ngo kumeno! Wod utimo tic karacelo ku Wego pi oro ma dupa re asu eyero kumae: “Anyong’a nega i wang’e thiri thiri.” (Lembrieko 8:30) Anyong’a unege nitimo tic i ng’et Won man mutorone bino i igi gin ario zoo. Calu m’ebino kwanyu kot Won, eno uketho ecaku nyutho kite ma beco pa Mungu. Etie lem ma kakare ka winjiri m’i kind Wego ku Wod udoko tek lee! Wacopo yero nia etie mer ma con man ma tek lee ma jukunwang’ kaka moko ci.
w09-E 15/4 mba. 31 udu. 14
Mar Yesu ma tie Daudi ma dit man Suleman ma dit
14 Ng’atu acel kende re m’ugam kadhu Suleman ku rieko. Eno ubino Yesu Kristu ma en gire eyero nia etie ‘Ng’atu ma dit nisagu Suleman.’ (Mat. 12:42) Yesu ubed uyero “wec mi kwo ma rondo ku rondo.” (Yohana 6:68) Ku lapor, ponji pare ma wi got ukadhu cik mir ukungu moko ma nwang’ere i lembrieko pa Suleman. Suleman uweco pi lembe ma tung’ tung’ ma copo miyo anyong’a i jutic pa Yehova. (Rie. 3:13; 8:32, 33; 14:21; 16:20) Yesu unyutho nia anyong’a mandha junwang’u ka jubetimo lembe m’utie ku winjiri ku thier ma jutimo ni Yehova man pong’o mi lembang’ola pa Mungu. Eyero kumae: “Mutoro ni ju ma ging’eyo yeny migi mi tipo, kum Ker mi polo en e migi.” (Mat. 5:3) Ju ma gibetiyo ku cik mir ukungu ma nwang’ere i ponji pa Yesu, gicoro ceng’ini ku Yehova ma tie “Kulo mi kwo.” (Zab. 36:9; Rie. 22:11; Mat. 5:8) Kristu uronyo “rieko pa Mungu.” (1 Kor. 1:24, 30) Calu ma Yesu utie Ubimo mi Ker pa Masiya, etie ku “tipo mi rieko.”—Isa. 11:2.
Lonyo mi tipo
Rieko mandha ubekok
I NG’OM ma pol, junwang’u jurwey lembanyong’a mi Ker dupa m’ucungo i dhu yo ma gibemiyo girasoma kud anyong’a ni dhanu m’ukadhu. Nyo in de idaru dikiri i kit tic ma kumeno? Ka eyo, m’umbe jiji saa moko nyo iparu pi wec mi lapor ma nwang’ere i buku mi Lembrieko, m’uweco pi rieko m’ubekok kara dhanu ubin uwinj juk pare. (Som Lembrieko 1:20, 21.) Biblia ku girasoma mwa, gitie buku ma “rieko [mandha]” pa Yehova nwang’ere i igi. Dhanu gitie ku yeny mi rieko eno kara gicak niwotho i yo ma terojo i kwo. Anyong’a negowa ka ng’atu moko ujolo girasoma mwa. Re dhanu ceke ngo ma jole. Jumoko mito ngo ging’ey lembe ma Biblia ubeyero. Jumange ke ng’ierowa ang’iera. Giparu nia Biblia tie buku m’utii ma konyne dong’ umbe. Jumukende lundo cayu gin ma Biblia ubeponjo iwi kurajo, giwacu nia ju ma gibeworo ponjine gitie dhanu ma reco man ma kethiri gigi nia gipwe. Re kadok kumeno de, Yehova ubemedere asu niketho rieko mandha ubed pi dhanu ceke. Nenedi?
▪ Yo acel ma Yehova uketho ko rieko mandha ubewinjere ni dhanu, utie nikadhu kud i Biblia Lembe pare. Kago dhanu ceke dong’ utie ku buku eno. Ka girasoma mwa m’ujengere iwi Biblia ke? Wabedwoko foyofoc lee dit pi mugisa pa Yehova, kum girasomane nwang’ere i dhok ma tung’ tung’ ma kadhu 1000. Ju ma gibesome man ma gibetiyo ku lembe m’i iye, gibinwang’u kony lee. Ento dhanu dupa gibemito ngo giwinj dwand rieko mandha. Saa ma gibenwang’iri i wang’ yub m’umito gimaki, gijengiri i wigi gigi, kunoke iwi paru mi dhanu wadigi. Gicayuwa acaya pilembe ya wabeworo gin ma Biblia ubeyero. I thiwiwec maeni wabineno nia pirang’o dhanu betimiri kumeno. I wang’ nicaku, wakenen kite ma wacopo nwang’u ko rieko mandha m’uai i bang’ Yehova.”
YENGA MI NINDO 14-20, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 9
Bed ng’atu ma riek ento ungo jacac
‘Winj lembe mi jurieko’
4 Re, waromo nwang’u nia niwinjo juk m’uai atira i bang’ ng’atini man nitiyo kude utie lembe ma tek. Lembene copo kierowa bende. Pirang’o? Kadok wang’eyo nia waleng’ ungo de, re nijolo juk ma ng’atini ubemiyo iwa atira atira iwi kosa moko ma watimo copo bedo iwa lembe ma tek. (Som Eklizia 7:9.) Wacopo caku sayu thelembe man waromo bedo ku jiji iwi gin m’ucwale nimiyo iwa juk, kunoke wacopo cero bang’wa pir ayi m’emiyo ko jukne. Waromo caku cayu jamii jukne nia, ‘etie ng’a m’eromo miyo ira juk m’eca! M’eni en gi e de eweco!’ Tek juk ma jumiyo iwa unyang’uwa ngo, lembuno ketho wacayu jukne kunoke wadok wasayu juk i bang’ ng’atu mange ma romo yero iwa lembe ma nyang’uwa.
‘Winj lembe mi jurieko’
12 Ang’o ma copo konyowa nijolo juki? Ukwayu wabed dhanu ma jwigiri, ma wang’ey ko nia waleng’ ungo man nia saa moko waromo timo kosa. Calu ma walar waneno, Yob ubino ku nen ma cuu ngo. Ento i ng’eye, ewilo paru pare, e Yehova umiyo ire mugisa. Pirang’o? Pilembe Yob ujwigere. Enyutho nia etie ng’atu ma jwigere nikum juk m’ejolo ma Elihu umiyo ire, kadok nwang’u Elihu ubino nyathin ire. (Yob 32:6, 7) Wan de jwigiri bikonyowa nitiyo ku juk kadok waneno nia nwang’u umito ngo jumii iwa jukne, kunoke kinde ma ng’atu m’ubemiyo iwa jukne utie nyathin iwa. Jadit cokiri moko i ng’om mi Canada uwacu kumae: “Calu ma wacopo nenara ngo giwa ve ma jumange gineno kowa, nyo andha wacopo timo mediri ka jubemiyo ngo iwa juki?” Ng’a m’i kindwa m’umbe ku yeny mi cego nying’ tipo man mi bedo jarwey lembanyong’a man japonji ma beri?—Som Zaburi 141:5.
13 Nen juk ni mer m’uai i bang’ Mungu. Yehova ubemito wakwo kud anyong’a. (Rie. 4:20-22) Kinde m’ebemiyo iwa juk nikadhu kud i Lembe pare, nikadhu kud i girasoma m’ujengere iwi Biblia, kunoke nikadhu kud i bang’ jayic wadwa m’uteng’ini i tipo, eca nwang’u ebenyutho iwa mer pare. Juebrania 12:9, 10 uwacu nia ‘etimo kumeno pi bero mwa.’
14 Keth wii i kum juk ma jubemiyo iri, ento ungo i kum ayi ma jubemiye ko. Saa moko wacopo nwang’u nia juk ma jumiyo iwa utie ngo i ayi ma cuu. I andha, ng’atu m’ubemiyo juk ucikere nitimo kero kara juyii juk pare yot yot. (Gal. 6:1) Ento wa ju ma jubemiyo iwa juk lundo, ukwayu wan de watim kero wanen ponji ma wacopo nwang’u kud i jukne, kadok waparu nia nwang’u umito jumiye i ayi ma ber de. Wacopo penjara kumae: ‘Kadok ayi ma jumiyo ko ira juk ufoyo iya ngo de, nyo ponji moko mbe m’acopo nwang’u kud i jukne? Nyo acopo kadhu ngo kud iwi kosa pa ng’atu m’ubemiyo ira juk kara anwang’ kony i kum jukne?’ Ebibedo iwa lembe mi rieko tek wabesayu yo ma wanwang’ ko kony i kum juk moko ci ma jubemiyo iwa.—Rie. 15:31.
w01-E 15/5 mba. 30 udu. 1-2
‘Nikum rieko nindo peri bimedere’
Kite ma ng’atu ma riek jolo ko juk ukoc ku kite ma jacac jolo ko. Suleman uyero kumae: “Juk ng’atu ma riek, e ebimeri. Mi ponji ni ng’atu ma riek, man ebicikudoko riek.” (Lembrieko 9:8b, 9a) Ng’atu ma riek ung’eyo nia “twiny moko mbe ma nen i saa ma jubemiye i iye ni gin mir anyong’a, ento enyayu can; re tokcen ne ecego nyinge mi kwiyocwiny ni dhanu ma ginwang’u ponji ni kume, niwacu edwokogi pwe.” (Juebrania 12:11) Ka wang’eyo nia juk bidwokowa riek, nyo andha etie ber nia wakay lembe i kum jamiye kunoke wawek lembe ton i iwa kadok nwang’u jukne copo bedo lith de?
Ubimo ma riek umedo wec ma e: “Ponj ng’atu ma pwe, man ebicikung’eyo ponji.” (Lembrieko 9:9b) Ng’atu moko mbe ma copo medere ngo niponjo lembe pilembe ya eriek lee kunoke nia edaru tii. Ebedo lembe mir anyong’a ma lee ka wabeneno dhanu ma gidaru tii gibejolo lemandha man gibethiero kwo migi ni Yehova. Dong’ wan de waii asu nicego ava mi ponjo lembe man mi jolo lembe.
w01-E 15/5 mba. 30 udu. 5
‘Nikum rieko nindo peri bimedere’
Nitimo kero pi ninwang’u rieko utie gin ma ng’atu mange copo timo ngo kakawa. Pi niketho nwoc iwi lembe maeno, Suleman uyero kumae: “Tek in i riek, in i riek piri giri; Man tek icayu, ibicungo i dhoge giri.” (Lembrieko 9:12) Ng’atu ma riek nwang’u bero i kum rieko pare, jacac ke nyayu peko i kume gire. Andha, wakayu gin ma wacoyo. Dong’ wek ‘wakethu ithwa i kum rieko.’—Lembrieko 2:2.
Lonyo mi tipo
Mediri ninwang’u bero i kum lworo Mungu
Watie ku thelembe ma cuu mandha m’ucikere nicwaluwa niuro magwei lemsasa mi tarwang’. Biblia uyero nia “dhaku ma jakasegu” ubewacu kumae: “Pi ma jukwalu e mit.” “Pi ma jukwalu” akwala e tie ang’o? Biblia uporo timo ribiri i kind ju m’ugamiri ku pii ma ng’ic ma kwiyo korjo. (Rie. 5:15-18) Nico ku dhaku ma gigamiri cal ku cik re ma gitie ku twero mi timo ribiri man ninwang’u anyong’a i iye. Lembuno ukoc bor ku “pi ma jukwalu” akwala. Eno copo nyutho kit timo ribiri m’ukwerere, niwacu i kind ju m’ugamiri ngo. Wang’ ma pol jutime i aponda, tap calu ma jakwo kwalu ko piny. “Pi ma jukwalu” akwala copo nen nia tie mit lee, asagane ka ju m’ubekwalene gibeparu nia ng’atu moko mbe ma bing’eyo gin ma gitimo. Eno tie niwondiri i kadhiri ma rukani! Yehova neno lembe zoo. Ka Yehova udaru kwerowa ke, gin moko mbe ma kec nisagu maeno; pieno nibayu bero pa Yehova tie “mit” ungo nyanok de. (1 Kor. 6:9, 10) Re lembe mange de tie.
YENGA MI NINDO 21-27, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 10
Ang’o ma copo ketho wakwo kud anyong’a?
w01-E 15/7 mba. 25 udu. 1-3
‘Mugisa ni wi ju ma pwe’
Ng’atu ma pwe nwang’u mugisa i yore mange bende. Lembrieko 10:4, 5 uyero kumae: “Ng’atu ma timo tic ku cinge ma ng’ic edoko jacan; Ento cing’ jatim ma kud amora elonyo. Ng’atu ma coko i nindo mi ceng’ en e wodo ma riek; Ento ng’atu ma nindo i palacam en e wodo ma nyayu lewic.”
Wec maeno m’ubimo uyero utie ku thelembe ma lee ni jutic i saa mi kayucam. Saa mi kayucam utie ngo saa mi nindo. Etie saa mi tic ma tek man ma jutimo pi saa m’ulwar. I andha etie saa m’ukwayu judhul iye tic adhula.
Kinde ma Yesu ubino weco pi kayucam, ebino weco ngo pi kayu nying’ cam ma jufuro i podho ento pi dhanu; eyero kumae: “Cam udaru cek lee i podho m’ukwayu jukay, ento wend jutic utie nok. Dong’ wukway Won podho [Yehova Mungu] uor jutic pi nikayu cam pare.” (Matayo 9:35-38) I oro 2000, dhanu ma romo milioni 14 udikiri i Poy pi tho pa Yesu. Wel maeno utie wend Jumulembe pa Yehova wang’ ario. Nyo andha ng’atu moko copo yero nia fodi podho ‘ubogere ngo pir akaya?’ (Yohana 4:35) Jutim thier mandha gikwayu Won podho uor jutic dupa man ginyutho nia gibetimo nimakere ku rwo migi nwang’u gibemiyiri lee i tic mi ketho dhanu udok julub. (Matayo 28:19, 20) Yehova umiyo mugisa lee iwi kero ma gitimo. I kind oro mi tic mi oro 2000, dhanu ma kadhu 280000 gilimo batizo. Dhanu maeno de giwodhiri pi nidoko juponji mi Lembe pa Mungu. Dong’ wek watimu tic maeni mi kayu cam kud anyong’a ma nwang’u wabediko cingwa kud adundewa ceke i tic mi ketho dhanu udok julub.
w01-E 15/9 mba. 24 udu. 3-4
Woth i ‘yo mi bedopwe’
Suleman uweco pi kite ma bedopwe pire utie tek ko. Eyero kumae: “Piny pa ng’atu m’ulony en e adhura pare ma tek: Nyoth mi jucan en e canpiny migi. Tic mi muli pa won bedopwe kelo kwo; Kuloka pa jadubo kelo dubo.”—Lembrieko 10:15, 16.
Lonyo copo bedo ni jamgwok pi lembe moko ma romo wok rek i kwo, tap calu m’adhura ma jugiero gang’ i kume miyo ko gwok i kadhiri moko ni dhanu m’i iye. Can copo bedo ni nyoth ka peko tundo rek. (Eklizia 7:12) Ento ubimo uweco bende iwi ariti ma lonyo ku can ceke gikelo. Jalonyo ketho gengogen pare zoo i lonyo pare, ma nwang’u ebeparu ko nia piny m’etie ko utie “adhura pare ma tek.” (Lembrieko 18:11) Jacan ke copo bedo ku paru ma rac ma nia can pare copo udaru nyotho anyim pare. Eno uketho ebedo tek ni jacan ku jalonyo ceke niketho rwong’gi ubed ber i wang’ Mungu.
it-1-E mba. 340
Mugisa
Yehova miyo mugisa ni dhanu. “Mugisa pa Yehova, elonyo jo; Man emedo can moko ngo i kume.” (Rie 10:22) Yehova miyo mugisa ni dhanu ceke ma ginwang’u bero i wang’e. Emiyo mugisane nwang’u ebegwokogi, ebetelo wigi, ebeketho lembe ubewotho igi miero, ebepong’o yeny migi man ebetimo lembe ceke ma kelo adwogi ma ber i kwo migi.
Lonyo mi tipo
w06-E 15/5 mba. 30 udu. 18
Anyong’a ma junwang’u ka jubewotho i bedocu
18 “Mugisa pa Yehova” re ma lonyo dhanu pare i thenge mi tipo. Man watie ku genogen nia “emedo can moko ngo i kume.” (Lembrieko 10:22) Dong’ pirang’o peko man amulaic nwang’u dhanu pa Mungu man emiyo igi litho ku can? Wanwang’ara ku peko man can pi thelembe adek ma e. (1) Dubalaga. (Thangambere 6:5; 8:21; Yakobo 1:14, 15) (2) Sitani ku pajogi. (Juefeso 6:11, 12) (3) Ng’om maeni ma rac. (Yohana 15:19) Yehova weko lembe ma reco uwok iwa, re en ungo re m’enyayu pekone. I andha, “giramiya ceke ma ber man ma cuu uai malu, uloro piny niai kud i bang’ Wego mi der m’i polo.” (Yakobo 1:17) Mugisa pa Yehova bedo mbe ku peko acel de i iye.
YENGA MI NINDO 28, DWI MIR 4–NINDO 4, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 11
Kud iyer!
w02-E 15/5 mba. 26 udu. 4
Bedocu telo wi won bedopwe
Bedocu pa ng’atu ma pwe man timo ma reco mi jutimrac utie kud adwogi iwi jumange. Ubimo mir Israel uyero kumae: “Ng’atu ma ayi Mungu mbe i kume nyotho jadhugola pare ku dhoge; Ento ng’atu ma pwe biboth ni kum ng’eyong’ec.” (Lembrieko 11:9) Ng’a ma tin romo yiyo ngo nia yeronying’, wec ma timojo rac, wec ma tik, man wec ma jucoro swa timo jumange rac? I thenge ma kucelo, wec pa ng’atu m’atira bedo mit, elar eparu iye cuu, man ebedo wec ma timo ngo jumange rac. Eboth ni kum ng’eyong’ec pare, kum calu m’etie ng’atu m’atira etie ku ng’eyong’ec ma konye ninyamu i lembe cuu iwi kite mi dwoko lembe pi ninyutho nia judhoge ubecwayu ndra.
w02-E 15/5 mba. 27 udu. 2-3
Bedocu telo wi won bedopwe
Tek dhanu mir adhura gitie dhanu m’atira, kwiyocwiny bedo i kindgi. I ayi maeno re m’adhura dongo man eliel. Dhanu ma yero nying’ juwagi, ma yero wec ma timojo rac man wec ma reco ginyotho kwiyocwiny, gidaru anyong’a, ginyotho bedo i acel man gikelo yakini. Asagane tek dhanu ma kumeno n’i wang’ tic kunoke pigi uyik lee. E i adhura ma kumeno junwang’u koso woro cik, kanyaka, kurajo ma rac man copere bende peko pa sente.
Cik mir ukungu ma nwang’ere i Lembrieko 11:11 utie ku tego ma lee iwi dhanu pa Yehova calu ma gicokiri i adhura acel ma tie cokiri mi Jukristu. I cokiri junwang’u dhanu m’uteng’ini i thenge mi tipo; calu ma gitie dhanu m’atira giketho bedo i acel i cokiri, gikonyo Jukristu wagi, bende gikelo yung ni nying’ Yehova Mungu. Eno ketho Yehova miyo mugisa ni cokiri man edongo i thenge mi tipo. Dhanu ma nok ma ginwang’u kosa i lembe moko ci m’ubetimere i cokiri man ma giweco rac i kum kite ma jupangu ko lembe, gitie calu “ulag gin moko ma iye ju kwir” ma copo lal man nyotho jumange ma fodi ber. (Juebrania 12:15) Dhanu ma kumeno gimito gibed kwa ku rwom man yung. Gicaku mewo nia lembe ubewotho cuu ngo i cokiri, nia judong’ cokiri gitie kud akoyakoya mi thek. Andha, dhoggi copo kelo pokiri i cokiri. Nyo ukwayu ngo wapal ithwa cen kara kud wawinj lembe migi man waii nibedo dhanu m’uteng’ini i tipo ma sayu kwiyocwiny man bedo i acel mi cokiri?
w02-E 15/5 mba. 27 udu. 5
Bedocu telo wi won bedopwe
Ng’atu ma luro ngo i lembe kelo nyoth ma lee kum nwang’u “ng’eyothelembe mbe kude!” Ecoro wec swa man eyero wec ma ketho jumange winjiri cuu ngo. Judong’ cokiri gicikiri nidaru kit atelatela maeno m’umbe galu. Tung’ ku ‘ng’atu ma ng’eyothelembe mbe kude,’ ng’atu ma luro i lembe ng’eyo saa m’ukwayu ebed ling’ i iye. Kakare ma nia eyer lembe m’ukwayu ngo eyer, esayu yore mi nego lak lembe m’uwok. Calu ma ng’atu ma luro i lembe ung’eyo nia dhok ma pia pia copo nyayu peko ma lee i kum jumange, eii nibedo “won bedopwe i tipo.” Eyero ngo amung’ mi Jukristu wagi ma copo kethogi i ariti. Etie Mugisa ma lee nibedo ku kit dhanu ma kumeno i cokiri!
Lonyo mi tipo
BEDO BER KU DHANU Tie kite ma nen i wec man i timo
BERO MA WACOPO NWANG’U KA WABENYUTHO BEDO BER KU DHANU
Biblia uwacu kumae: “Ng’atu ma won kisa (bedo ber ku dhanu) timo kum ng’eyong’ec pare gire.” (Rie. 11:17) Dhanu maru ng’atu ma timo bero, man gin de ginyutho ire bero. Yesu wacu kumae: “Kum ku mukero ma wuporo ko jubiporo ko iwu bende.” (Luk. 6:38) Pieno, ng’atu ma nyutho bedo ber ku dhanu copo theyo mer yot yot ku jumange, man merne copo galu.
Paulo uyero ni Jukristu mi cokiri mir Efeso kumae: “Wubed ber ng’atuman ku wadi man ku wadi, kud adunde mi ngisi, ma wuwek ko lembe m’i kumwu, ma ng’atuman uwek lembe ma kum wadi man kum wadi.” (Efe. 4:32) Ka Jukristu ceke gibedieng’ ng’atuman pi wadi man pi wadi, man ka gibekonyiri i kindgi, cokiri bedo ma ber mandha. Pieno gicikiri ngo niyero wec ma ton i ijo, wec mi cac, man niyero nying’. Ento ukwayu gitii ku lebgi pi nikonyo jumange. (Rie. 12:18) Ka gitimo kumeno, cokiri bibedo tek man gibimediri nitimo ni Yehova ku mutoro.
Eyo, bedo ber ku dhanu utie kite ma junyutho i wec man i timo. Ka wabeii ninyutho bedo ber ku dhanu, nwang’u wabelubo kite pa Yehova Mungu ma en e Jabero. (Efe. 5:1) Eno konyowa nitielo cokiri mwa, man ketho watelo dhanu mange i thier mandha. Dong’ watim kero mwa ceke pi ninyutho bedo ber ku dhanu saa ceke.