KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr25 Dwi mir 9 mba. 1-13
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2025
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 1-7, DWI MIR 9
  • YENGA MI NINDO 8-14, DWI MIR 9
  • YENGA MI NINDO 15-21, DWI MIR 9
  • YENGA MI NINDO 22-28, DWI MIR 9
  • YENGA MI NINDO 29, DWI MIR 9–NINDO 5, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 6-12, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 13-19, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 20-26, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 27, DWI MIR 10–NINDO 2, DWI MIR 11
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2025
mwbr25 Dwi mir 9 mba. 1-13

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

YENGA MI NINDO 1-7, DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 29

Kwer cen ponji man lemsuru m’urombo ngo ku Lembagora

wp16.6-E mba. 6, sanduku

Wabeneno giracwiya mi polo ma kumgi nen ungo

Dhanu ma dupa gitie jurukol pilembe gitie ng’eca mi lworo mi tipo m’ucido man mi lembe ma rac ma copo timere i kumgi. Pieno gisayu rigi, mangil kunoke mupira man jambajoga mange ma romo gwokogi. Imbe ku yeny mi piny maeno ceke pi nigwokiri. Biblia uyero lembe ma jukocwiny ma e: “Wang’ Yehova uberingo kun ku kun iwi ng’om zoo, kara enyuth tego pare pi nikonyo ju m’adundegi tie zoo i bang’e.” (2 Lemkei 16:9) Yehova ma tie Mungu mandha man ma tek lee nisagu Sitani bigwoki tek igene.

Kara Yehova ugwoki, ubekwayu ing’ey gin ma foyo iye man itimgi. Ku lapor i rundi ma kwong’a, Jukristu mir Efeso gicoko dhu buku migi mi lembajoga ceke man giwang’ugi. (Tic 19:19, 20) Kumeno bende, kara Yehova ugwoki ubekwayu ikab cen rigi, jambajoga, buku mi lembmaji, mangil m’itiyo ko pi “gwok” man gin ceke ma tie ku winjiri ku pajogi.

w19.04 mba. 17 udu. 13

Wamok i kum lemandha ma Biblia ubeponjo iwi ju m’utho

13 Kan itie ku jiji iwi lemb suru moko, kwai Yehova umii iri rieko. (Som Yakobo 1:5.) I ng’eye, tim sayusac i girasoma mwa ma tung’ tung’. Icopo kwayu bende kony i bang’ judong cokiri. Gibitimo ngo ng’iong’ic kakeri, enke gibinyutho iri cik mir ukungu mi Biblia m’icopo tio ko, calu ve ma waai waweco i wie. Ka watimo kumeno, wabibedo ayika ‘ning’io gin ma ber ku gin ma rac.’​—Ebr. 5:14.

w18.11 mba. 11 udu. 12

‘Abiwotho i lemandha peri’

12 Lemb suru man fet ma Mungu dagu. Wedi mwa, jurutic wadwa, man awiya ma wasomo kugi gicopo maru nia wadikara kugi i fet migi, calu ve fet mi nindo mi nyoliri, kunoke fet mange ma gipangu. Ang’o ma copo konyowa kara kud wayii nidikara i lemb suru man i fet ma Yehova dagu? Ukwayu wang’ei cuu nia pirang’o Yehova udagu fetne. Wacopo sayu lembe i girasoma mwa, pi ning’eyo kite ma fetne moko ucaku ko. Kinde ma wabeparu iwi thelembe ma Biblia unyutho, m’uketho watimo ngo fet maeno, wabinwang’u nia andha wabewotho i ayi ma “nyayu mutoro i Rwoth.” (Ef. 5:10) Ka wageno Yehova man wageno Lembe pare, paru mi dhanu mange binyayu ngo lworo i iwa.​—Rie. 29:25..

Lonyo mi tipo

it-E “Pak ma wi lak” udu. 1

Pak ma wi lak

Timo mi foyo ng’atini ku mido dhok; nidode nikadhu mukero; kunoke nipake hai kadok etie ku kosa. Wang’ ma pol timo ma kumeno cewo pidoic mi mariri gijo man kuhaya i ng’atu ma jubepakune; pak ma kumeno nyotho ng’atini anyotha. Lembakeca mi pakne utie ninwang’u bero i wang’ ng’atu mange, niroyo iwi ng’atu ma jubepakune paru m’emii ko piny, man kara junen nia ng’atu m’ubepaku pak ca pire tie tek lee. Wang’ ma pol eroyojo i uwic. (Rie 29:5) Timo mi paku ng’atini ku wi lak nyutho ngo rieko m’uai malu; ento etie timo mi ng’om maeni ma nyutho mariri gijo, akoyakoya man umbili. (Yak 3:17) Repdhok, vupo, yungo dhanu, man cewo ava mi kuyunga i ng’atini tie timo ma foyo ngo i Mungu nyanok de.​—2Kor 1:12; Gal 1:10; Efe 4:25; Kol 3:9; Nyu 21:8.

YENGA MI NINDO 8-14, DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 30

“Kud imi ira can kadi lonyo”

w18.01 mba. 24-25 udu. 10-12

Kit mer ma nenedi ma mio mutoro mandha?

10 I andha, wan ceke watie ku yeny mi sente, pilembe egwokowa i kite moko. (Ekl. 7:12) Re nyo waromo bedo kud anyong’a ka watie kende kende ku sente ma copo pong’o yeny mwa ma pigi tek? Eyo! (Som Eklezia 5:12.) Agur ma wod Yake ukiewo kumae: “Kud imi ira canpiny kadi lonyo; mi ira cemo m’uromo kuda.” Wacopo nyang’ ma ber i thelembe m’uketho jararieko maeno umito ngo nia ebed jacan. Eyero nia ebemito ngo ekwal piny, pilembe kwalu kwo copo cido nying’ Mungu. Re pirang’o emito ngo ebed jalonyo ke? Emedo kumae: “Amaru yeng’, man akweri, awac de kumae, Yehova en e ng’a?” (Rie. 30:8, 9) Saa moko nyo in de ing’eyo dhanu m’ugeno lonyo kakare nigeno Yehova.

11 Ng’atu m’umaru sente hai copo nyayu ngo anyong’a i Mungu. Yesu uyero kumae: “Ng’atu moko mbe ma copo timo ni judongo ario: kum ebidagu acel, ebidong’ maru mucelo; kadi ebimoko bang’ acel, man ebicayu mucelo. Wucopo timo ni Mungu ku ni Lonyo de ngo.” Eyero bende kumae: “Kud wukan piny m’akana mu i ng’om, ka m’ukoko ku munyali de gicamu i ie, ka ma jukwo gituro i ie gikwalu ko: ento wukan piny m’akana mu i polo ka m’ukoko kadi munyali de gicamu i ie ngo, ka ma jukwo de gituro i ie ngo kadi gikwalu de ngo.”​—Mat. 6:19, 20, 24.

12 Jurutic pa Yehova ma dupa tin gibeii nibedo ku kit kwo m’umbe ku piny dupa i ie. Gineno nia ka gibetimo kumeno, ginwang’u saa lee pi nitimo ni Yehova man bende gibedo ku mutoro. Umego Jack ma bedo i États-Unis, ulworo ot pare man eweko kuloka pare kara etim tic pa jayab yo karacelo ku dhaku pare. Ekoro kumae: “Ebino ira lembe ma tek dit niweko ot mwa ma leng’ man parsel mwa i pacu.” Re i kind oro dupa m’ebed etimo i ie tic, ebed edwogo i pacu m’etie kud adieng’acwiny pi peko m’ebenwang’u i tic. Eyero kumae: “Dhaku para ubino jayab yo ma nja, man ebino ku mutoro saa ceke. Ebed eyero nia, bos m’ebetimo ire utie cuu nisagu zoo! Tin dong’ an de abetimo tic pa jayab yo, man wan ario ceke wabetimo ni Ng’atu acel, niwacu ni Yehova.”

w87-E 15/5 mba. 30 udu. 8

Lwor Yehova, e ibibedo kud anyong’a

◆ 30:15, 16​—Lapor maeni ubemiyo iwa ponji ma kani?

Laporne gibenyutho nia awanya pa jabamba thum ungo. Ukoko ma julwong’o kamandindi madhu rimo lee, tap calu ma weg abamba gibedo ko ku yeny mi sente man mi dito saa ceke. Kumeno bende Liel yeng’ ungo, ento saa ceke nwang’u dhoge bedo ang’ama pi nijolo ju m’utho dupa i iye. Ic ma jamugumba ‘kok’ pi nilwong’o awiya. (Thangambere 30:1) Ng’om ma ceng’ ukayu madhu pii koth arema man edok ethwo kendo kaw. Man mac m’ubewang’u piny ma jubolo i iye, ka lebe umulo kum piny mange m’enwang’u i wang’e, ewang’e ruk. Weg abamba de kumeno. Ento ju ma rieko pa Mungu re m’ubetelo wigi gimondo ngo i timo maeno ma juparu ko kwa pijo gijo.

w11-E 1/6 mba. 10 udu. 4

Iromo timo ang’o kara i kwo nimakere ku mukero mi piny m’itie ko

Bed ilar igwok sente i wang’ ning’iewo piny. Kadok nwang’u juparu nia etie timo ma kare udaru kadhu de, re nigwoko sente i wang’ ning’iewo piny utie yo acel ma ber mandha mi uro peko pa sente. Nitimo kumeno ketho ju ma dupa giuro lon man peko m’eromo kelo, calu ve faida ma lon nyolo. Biblia uyero nia ukok “riek,” pilembe “gicoko cam migi i saa pa oro” man gigwoke pi nindo m’ubino.​—Lembrieko 6:6-8; 30:24, 25.

w24.06 mba. 13 udu. 18

Mediri nibedo welo pa Yehova pi nja!

18 Etie ber magwei ning’iyo i pidoic ma watie ko iwi sente. Pieno penjiri kumae: ‘Nyo saa ceke abed aparu pi sente man pi piny m’acopo ng’iewo kude? Tek akwayu sente pa ng’atini, nyo abed agalu ku cule, m’abeparu nia ng’atu m’umiya sentene umbe ku yenyne? Kan atie ku sente, nyo aparu nia pira tie tek nisagu jumange? Nyo ebedo ira tek ninyutho berocwiny? Nyo abed apoko lembe iwi umego ku nyimego para nia gimaru jukupiny kende kende pilembe ya gitie ku sente? Nyo abed atheyo mer kwa ku julonyo man adieng’ nyanok magwei ku jucan?’ Etie iwa rwom ma lee nibedo welo pa Yehova. Wacopo gwoko rwom maeno nwang’u wabekoyara cen ku mer ma jumaru ko sente. Tek watimo kumeno, Yehova biwekowa ngo!​—Som Juebrania 13:5.

Lonyo mi tipo

w09-E 15/4 mba. 17 udu. 11-13

Rieko pa Yehova nen nikadhu kud i giracwiya

11 Uduka utie giracwiya ma nyanok akeca re wacopo nwang’u ponji ma pigi tek i bang’gi. (Som Lembrieko 30:26.) Eyenyo rombo kud afoyo ma dongo, re lundo ithe tie adungo man nya ngulu ngulu, man tiende de nya ciko ciko. Nyathi ley maeno kwo i lak cana. Wang’e ma kwindo ng’om konye ma ber, man ode m’upondo bor i lak cana gwoke ni ley mange ma romo time rac. Uduka gikwo ma ber i ungu; eno ketho gibedo agwoka man ekonyogi i saa pa koyo.

12 Waromo nwang’u ponji ma kani niai kud i bang’ uduka? Mi kwong’o, poy nia ley maeno wenjere ngo i wang’ ley mange ma copo make. Ento etiyo ku wang’e ma kwindo ng’om pi nilar neno leyne ku bor, man ebedo ceng’ini ku dhu odivur ma romo gwoke man bodho kwo pare. Wan de uthaku wang’wa mi thenge mi tipo ukwindh ng’om kara wanen ariti m’upondo i ng’om maeni pa Sitani. Jakwenda Pethro upoyo Jukristu kumae: “Wubed ku weng’wu man wukii! Jakwor mwu ma Wonabali ubewotho kun ku kun calu umvor m’uberundo, m’ubesayu ng’atu m’ecam.” (1 Pet. 5:8) Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, ebedo m’ebekiyo man ebedo ku wang’e i kum abidhe ceke ma Sitani umito enyoth ko bedoleng’ pare. (Mat. 4:1-11) Yesu uweko lapor ma ber ni julub pare!

13 Yo acel ma waromo bedo ko ku wang’wa utie niii ninwang’u bero i kum gwok ceke ma Yehova ubegwoko kowa i thenge mi tipo. Kud wawek niponjo Lembe pa Mungu man nicidho i coko. (Luk. 4:4; Ebr. 10:24, 25) M’umedo maeno, tap calu m’uduka gibed giwotho i ungu, wan de kindwa ucikere nibedo ceng’ini ku Jukristu wadwa kara “watiel cwinywa i kindwa.” (Rum. 1:12) Tek wayiyo gwok ma Yehova ubegwoko kowa, wanyutho nia wayiyo wec pa Jagor Zaburi Daudi, m’ukiewo kumae: “Yehova en e cana para, ot ma tek para man Ng’atu ma bodha. Mungu para en e cana para m’apondo i iye, ban para man tung’ para mi both, kapondo para ma museme.”​—Zab. 18:2.

YENGA MI NINDO 15-21, DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 31

Nwang’ ponji i kum juk ma mego umiyo ku mer

w11-E 1/2 mba. 19 udu. 7-8

Ponj awiya peri gibed ku kurajo ma ber

Nyuth igi lemandha ceke iwi ribiri. Pire tie tek nimiyo cimowang’ ni awiya. (1 Jukorintho 6:18; Yakobo 1:14, 15) Ku kwong’a Bilia unyutho nia ribiri utie giramiya m’uai i bang’ Mungu, ento etie ngo awic pa Sitani. (Lembrieko 5:18, 19; Wer pa Suleman 1:2) Tekene ibed ikoro igi kende kende ariti ma junwang’u ka jutimo ribiri, eno biketho awiya peri gibibedo ku nen ma rac man m’urombo ngo ku Lembagora iwi ribiri. Dhaku moko ma bedo i France ma nyinge Corrina ukoro kumae: “Junyodo para gibed gikoro ira lembe ma reco iwi ribiri man eno uketho adongo ku nen ma rac iwi ribiri.”

Dong’ kor ni awiya peri lembe ceke m’ukwayu ging’ey iwi timo ribiri. Mego moko mi Mexique ma nyinge Nadia ukoro kumae: “Abed aii nikoro saa ceke ni awiya para nia timo ribiri utie gin ma ber m’uai i bang’ Yehova Mungu, m’emiyo pi ninyayu ayong’a i dhanu. Ento juromo timo ribirine i gamiri kende. Ecopo nyayu anyong’a kunoke can i iwa, nimakere ku kite ma watiyo ko kude.”

ijwhf-E thiwiwec mir 4 udu. 11-13

Kor ni awiya peri lembe m’ukwayu ging’ey iwi madhu kong’o

Mak yub mi weco kugi iwi lembene. Wego moko mi Grande-Bretagne ma nyinge Mark ukoro kumae: “Madhu kong’o copo bedo kud atelatela ma rac iwi awiya. Apenjo woda mi oro abora ka nyo etie ber kunoke rac nimadhu kong’o. Aketho waweco ma kumwa ukwiyo ma ber, man eno ukonye nikoro paru pare thwolo thwolo.”

Kan ibed iweco ku nyathin peri wang’ ma pol iwi lembe m’uneno madhu kong’o, eno bikonye kara ebed ku nen m’umaku piny iwi lembene. Kadok nwang’u oro pare lee kunoke nok, bed iwec kude iwi lembe m’uneno madhu kong’o man ponji mange mi kwo, calu ve ayi mi wotho i ndaki man lembe m’uneno ribiri.

Bed ni lapor ma ber. Awiya gitie ve umvodu; gicwiyo lembe ceke m’ubekadhu i ng’etgi. Man sayusac unyutho nia junyodo gitie kud atelatela ma lee iwi awiya migi. Eno ubenyutho nia tek ibed imadhu kong’o asagane pi nikabu olo kunoke lembe moko m’ubesendi, e nyathin peri binyang’ nia karaman kong’o re ma daru peko ma junwang’iri ko i kwo. Pieno bed ni lapor ma ber. Tii ku kong’o i ayi m’umaku piny.

g17.6-E mba. 9 udu. 5

Ponj awiya gibed ku jwigiri

Konygi ginyuth berocwiny. Nyuth ni nyathin peri nia “nimiyo nyayu anyong’a lee ma sagu nigamu agama.” (Tic mi Jukwenda 20:35) Icopo timo kumeno nenedi? Karacelo kude, wucopo rieyo nying’ dhanu moko m’utie ku yeny ma jukony kogi ku ng’iewo piny, ku yeyo ter migi, kunoke juyik piny migi moko m’unyothere. E wucidh karacelo ku nyathin peri pi nikonyogi. Keth nyathin peri unen anyong’a m’ibenwang’u kinde m’ibemiyo kony ni jumange. Kumeno re m’ibiponjo nyathin peri ninyutho jwigiri nikadhu kud i lapor peri.​—Cik mir ukungu mi Biblia: Luka 6:38.

Lonyo mi tipo

w92-E 1/11 mba. 11 udu. 7-8

Kite ma jubed juponjiri ko i rundi mi Biblia

7 I Israel ma con, awiya ubed unwang’u ponji niai kud i bang’ wego ku mego ceke niai ma fodi gi thindho. (Poy mi Cik 11:18, 19; Lembrieko 1:8; 31:26) I Diksioner moko mi Français (Dictionnaire de la Bible) Jararieko moko m’uponjo lembe iwi Biblia ukiewo kumae: “Ka nyathin ucaku beponjo wec ci, juponje ku giragora moko m’adundo adundo mi Cik. Min dwogo iwi verse acel wang’ udul; kan edaru maku versene ku wiye, e min caku ponje ku mange. I ng’eye, judok jugamu verse m’akiewa ma dong’ edaru maku ku wiye, jukiewo i die cinge. Kumeno re ma jucaku ponje ku somo piny, man kinde m’edongo ecopo medere asu ku ponjiri iwi Lembe pa Mungu ma nwang’u ebesomo man ebenyamu i cik pa Rwoth.”

8 Eno ubenyutho nia kit ponjiri ma jubed jutiyo ko mi kwong’o zoo ubino niroyo lembe i adunde. Lembe ma jubed juponjo iwi cik pa Yehova man iwi dhanu pare ucikere nimondo i adunde. (Poy mi Cik 6:6, 7) Jucikiri ninyamu iye. (Zaburi 77:11, 12) Pi nikonyo awiya ku judongo ceke nimaku piny ku wigi, jubed jutiyo ku bodho ma tung’ tung’ mi maku lembe. Eno uketho i iye verse ma jupangu lembe m’i igi nimakere ku kite ma nyiguta mir alfabe mi dhu Juebrania ulubere ko. Ku lapor, zaburi moko ma verse m’i igi ucaku ku nyiguta ma tung’ tung’ m’ulwobere alwoba (nen bende Lembrieko 31:10-31); wec m’ubed ucaku ku nyiguta ma rom kunoke kit dwal ma rom; jubed jutiyo bende ku namba, calu ve niai i diere mi Lembrieko thek 30. Lembe mange ma ber utie nia, nimakere ku paru mi jururieko moko, kalandrier mi Gezer, m’utie acel m’i kind gor ma con mi dhu Juebrania, de ubed ukonyo awiya mi somo nimaku lembe ku wigi.

YENGA MI NINDO 22-28, DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU EKLEZIA 1-2

Mediri nitendo dhanu m’utuk m’i ng’eyi

w17.01-E mba. 27-28 udu. 3-4

“Kethgi i kor dhanu ma jugeno”

3 Dhanu ma pol gimaru tic ma gibetimo man gicopo foyo gimediri ku ticne pi nja. Ku lembe ma rac lundo, niai i rundi p’Adamu, kubang’ dhanu m’utukman tii man dhanu m’utuk mange dowilogi. (Ekl. 1:4) I kind oro m’ukadhu ceng’ini eni, alokaloka maeno ukelo peko ma segi ni Jukristu mandha. Mukero mi tic mi dhanu pa Yehova umedere man ticne uketho i iye lembe dupa. Calu ma watie ku proje dupa m’ukwayu watii i wigi, wanwang’u ayi ma nyen mi timo tic ma wang’ ma pol urombo kud ayi ma sians ubemedere ko i wang’e pio pio. Pieno ecopo bedo lembe ma tek ni ju m’utii ning’iyo kud alokaloka maeno m’ubebino wi wadi wi wadi. (Luk. 5:39) Kadok ging’iyo pio pio de, re aradu bebedo ku tego nikadhu ju m’utii. (Rie. 20:29) Pi thelembe maeno, etie ber niponjo aradu ku tic kara gibin ginwang’ rwom lee, man eno tie ninyutho igi mer.​—Som Zaburi 71:18.

4 Ecopo bedo yot ungo ni ju m’utie ku rwom nimiyo tic ni aradu. Jumoko lworo nia aradu bimayugi ku rwom ma gimaru lee. Jumange ke lundo lworo nia lembe bijay, pilembe giparu nia aradu copo timo ngo tic cuu. Jukurucel ke copo paru nia gimbe ku saa mi tendo ng’atini ku tic. I thenge mucelo, dhanu m’aradu cwinygi ucikere ngo nitur kinde ma jubemiyo ngo igi tic lee.

Lonyo mi tipo

it-E “Eklezia” udu. 1

Eklezia

Nying’ mi dhu Juebrania ma nia Koheleth (ma thelembene tie “Jacok dhu dhanu; Jalwong’ coko”) ukoro tap tic m’ubimo ubino ko i bimobim pa Mungu m’utelo wi Israel. (Ekl 1:1, 12) Ubimo ubino ku tic mi coko dhu dhanu ma githieriri ni Mungu kara gitim ni Ubimo man ni Mungu migi mandha ku gwokobedoleng’. (1Ub 8:1-5, 41-43, 66) Pieno, gin m’uketho jubed juyero nia ubimo moko ubino ber kunoke rac utie kite m’etelo ko wi dhanu i thier pa Yehova. (2Ub 16:1-4; 18:1-6) Nwang’u dong’ jacok dhu dhanu ma Suleman udaru timo lembe lee pi nicoko dhu Juisrael i hekalu karacelo ku juwodhgi ma umondo. I buku maeni, emito ewodh dhanu pa Mungu kud i gin ma iye nanu man kud i tic ma cego ngo nyinge mi ng’om maeni, man ecok dhoggi kara gitim lembe ma beco i wang’ Mungu ma githieriri ire. Nying’ne ma jutiyo ko i Biblia mwa mi dhu Alur uai kud i Koheleth ma juloko i Septante mi dhu Jugiriki nia Ekleziaste (Jaeklezia), ma thelembene tie “ng’atu mir eklezia (cokiri).”

YENGA MI NINDO 29, DWI MIR 9–NINDO 5, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU EKLEZIA 3-4

Wutiel i thol mwu ma wang’e adek

ijwhf-E thiwiwec mir 10 udu. 2-8

Kite ma waromo ketho ko theknoloji kakare

● Nitiyo ma ber ku jamtic ma theknoloji uwodho romo kelo bero i gamiri. Ku lapor, weg udi moko gitiyo ku jamticne pi niwotho weco ku megi udi migi i saa mi dieceng’ kinde ma ng’atuman n’i lembe pare.

“Nikiewo mesaj moko m’adundo nia ‘ameri’ kunoke ‘abeparu piri lee’ copo bedo kud adwogi ma ber.”​—Jonathan.

● Nitiyo rac ku jamtic mi theknoloji romo nyotho gamiri anyotha. Ku lapor, jumoko gitiyo kude saa ceke; eno ketho wigi zoo bedo i kum simu man saa doko mbe ma gibed ko ku meg udi kunoke weg udi migi.

“Ang’eyo nia ka nwang’u abed abedo ngo kwa iwi telefon para, nwang’u won ot paru romo maru ewec i bang’a.”​—Julissa.

● Dhanu moko giwacu nia gicopo weco iwi lembe ma pigi tek ku judhoggi mi gamiri re nwang’u gibewotho tiyo ku jamtic mir elektronik de i saa ma rom eno. Nimakere ku jararieko moko ma nyinge Sherry Turkle, eno tie “nicoko lembe wuu.” I andha, ka ng’atini utie ku copo mi coko lembe dupa wang’ acel, nyutho ngo nia lembene ceke birombo. Ekoro nia i andha, “tek ng’atini umedo lembe mange ma nyen iwi ma nwang’u dong’ ebetimo, bodho pare lund jwik dong’ ajwika.”

“Wanwang’u bero i wec m’i kindwa ku won ot para kende kende tek ecoko ngo lembe wuu. Tek ng’atini ucoko lembe dupa, eca nwang’u emito yero ni jumange nia jarimbe ma nyayu anyong’a i iye utie simu pare kende.”​—Sarah.

Gin m’ukwayu ing’ey: Kite m’itiyo ko ku jamtic mi theknoloji copo yiko kunoke nyotho gamiri peri.

w23.05 mba. 23-24 udu. 12-14

Wek “lebmac pa Yehova” umedere niliel

12 Ju m’ugamiri gicopo lubo lapor pa Akila giku Priska nenedi? Kepar pi lembe dupa m’ubekwayu in man jadhogi de utim. Nyo icopo timo lembene moko ku jadhogi kakare ma nia ng’atuman utim kende? Ku lapor, Akila giku Priska gibed girweyo lembanyong’a karacelo. Nyo wun de wubed wupangu wang’ ma pol nitimo kumeno? Akila giku Priska gibed gitimo bende tic karacelo. Copere nia in ku jadhogi wutimo ngo tic ma rom, re nyo wucopo betimo ngo tic mi ot karacelo? (Ekl. 4:9) Ka wubekonyuru i tic moko, wuwinjuru nia wun acel man wunwang’u kaka mi weco. Robert giku Linda gigamiri oro udaru kadhu 50. Robert uyero kumae: “Ku lemandha wambe ku saa lee ma wayom ko karacelo. Ento kan abelwoko sani, nwang’u min ot para ubeweyo kumgi, kunoke kan abetimo tic woko i dhu lela, ebino watimo wakude; e awinjara kud anyong’a mi tuko de ngo. Nitimo lembe karacelo twiyo kindwa. Mer mwa de medere nidongo.”

13 Re poy nia tie ngo nibedo karacelo saa ceke re ma bidwoko kindwu ceng’ini. Nyamego moko mi ng’om mi Brésil uyero kumae: “Tin eni lembe uthuno athuna i wang’jo, uketho wacopo paru nia, calu ma wabekwo i ot ma rom, eca de wabebedo karacelo. Anwang’u nia mito nitimo lembe mange de m’uweko nibedo abeda kende karacelo. Lembe mangene uketho i iye nidieng’ pi yeny pa jadhoga mi gamiri.” Kenen kite ma Bruno giku dhaku pare ma Tays gibed gidieng’ ko, ng’atuman pi wadi. Bruno wacu kumae: “Saa ma wabedo wan ario, waketho telefon mwa ang’et, e nambu kur i wiwa ma ber mandha.”

14 Dong’ ka nibedo karacelo ku jadhogi mi gamiri benyeng’i ngo ke? Saa moko nyo lembe ma nyang’uwu ukoc, kunoke nyo ng’atuman benyayu ng’eicwiny i wadi. Icopo timo ang’o? Kepar pi mac ma walar waweco pire i acaki. Ku kwong’a, ecaku liel ungo hew hew wang’ acel. Ukwayu ibed imed yen ma dongo nok nok i wang’e. Rom rom kumeno, nyo wucopo kecaku ngo nibedo kubang’ ceng’ pi saa moko ma nyanok kende ci? Nen nia itimo lembe moko ma binyang’u wun ario zoo, ento ungo lembe ma binyayu teliri i kindwu. (Yak. 3:18) Kan icaku ku lembe moko ma nyanok, icopo neno nia mer m’i kindwu udok ubemedere.

w23.05 mba. 21 udu. 3

Wek “lebmac pa Yehova” umedere niliel

3 Pi nigwoko “lebmac pa Yehova” ubed m’ebeliel, nico ku dhaku ceke gicikiri nitimo kero mi dwoko winjiri migi ku Yehova udok tek. Winjiri ma tek ku Yehova copo konyo gamiri migi nenedi? Ka ju m’ugamiri gibeneno winjiri m’i kindgi ku Weggi m’i polo ni gin ma pire tek, gibibedo ayika nitiyo ku juk pare; jukne bikonyogi niuro man nivoyo peko ma copo ketho mer m’i kindgi kwiyo. (Som Eklezia 4:12.) Ng’atu mi tipo timo bende tego nilubo lapor pa Yehova man nicego kite pare, calu ve bedo ber ku dhanu, ciro lembe, man weko lembe. (Efe. 4:32–5:1) Ka ju m’ugamiri gibenyutho kite maeno, ebedo igi yot nimedo mer migi. Nyamego moko ma nyinge Lena, m’udaru timo oro ma kadhu 25 i gamiri uyero kumae: “Etie yot nimaru ng’atu mi tipo man niwore.”

Lonyo mi tipo

it-E “Mer” udu. 39

Mer

“Saa mi maru.” Junyutho ngo mer ni dhanu ma Yehova unwang’u nia giromo ngo ku merne, kunoke dhanu ma dong’ gimondo truk i timo ma reco. Wamaru dhanu ceke ka fodi ginyutho ngo ngbeng’ nia gidagu Mungu. Tek ginyutho ci, e wajigo nimarugi. Yehova giku Yesu ceke gimaru bedopwe man gidagu turocik. (Zb 45:7; Ebr 1:9) Ju ma gidagu Mungu mandha gitie dhanu ma jucopo nyutho ngo igi mer. I andha konyne mbe nimediri ninyutho mer asu ni kit dhanu maeno, kum kadok junyutho igi mer de, gin gibinyutho ngo nyanok de nia gimaru Mungu. (Zb 139:21, 22; Isa 26:10) Pieno etie lembe ma kakare nia Mungu udagugi, man eketho nindo m’ebinyotho kogi cen.​—Zb 21:8, 9; Ekl 3:1, 8.

YENGA MI NINDO 6-12, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU EKLEZIA 5-6

Kite ma wanyutho ko woro ni Mungu mwa ma Dit

w08-E 15/8 mba. 15-16 udu. 17-18

Yung Yehova nikadhu kud i woro peri

17 Tek wabemito timo thier ni Yehova, wacikara nitimo lembene ku woro ma dit. Eklezia 5:1 uyero kumae: “Gwok tiendi kinde m’icidho i ot pa Mungu.” Mungu ugam ung’olo ni Musa giku Yocuwa ceke nia giwodh wara migi tek gimondo i kamaleng’. (Ai. 3:5; Yoc. 5:15) Ubed ukwayu gitim kumeno pi ninyutho woro migi ma thuc. Ebino cik nia julam mir Israel gikend pali mi bongu ma nwang’ “pi niumo muneru migi.” (Ai. 28:42, 43) Eno romo ketho giceno ngo dhanu kinde ma gibetimo tic i dhu pemlam. Juruot ceke mi julam gicikiri nidiko cing’gi i kum cik ma Mungu ketho iwi lembe m’uneno woro.

18 Woro mwa i saa mi thier uketho i iye bende ninyutho yung. Kara wabed dhanu m’uromo ku woro man juyungwa, wacikara niworara wan giwa bende. Woro ma wanyuthone ucikere ngo ninen kende kende yo woko pi niwondo wang’ dhanu. Ecikere ngo nibedo gin ma wang’ dhanu re ma neno, ento ma wang’ Mungu re ma neno, niwacu adundewa. (1 Sam. 16:7; Rie. 21:2) Woro ucikere nibedo jakumwa man mito enen i kura mwa, timo mwa, winjiri mwa ku jumange, kadok nikadhu kud i nen ma watie ko i wiwa giwa man i kite ma wawinjra ko piwa giwa. Ku lemandha, ukwayu wanyuth woro saa ceke man i lembe ceke ma wabeyero ku ma wabetimo de. I lembe m’uneno timo, kendi mwa man ruko mwa, wacikara ngo niwil ku wec ma e ma jakwenda Paulo uyero: “Wamito ngo watim gin moko ci ma romo ketho ng’atu moko kier, kara kud juwec rac i kum tic mwa.” (2 Kor. 6:3, 4) Wabemito ‘waruk ponji pa Mungu ma Jalar mwa.’​—Tito 2:10.

w09-E 15/11 mba. 11 udu. 21

Yub rwo peri nikadhu kud i ponji mi Biblia

21 Yesu ubed urwo ku woro ma thuc man ku yiyoyic ma lee mandha. Ku lapor i wang’ nicero Lazaru, “Yesu ung’ayu wang’e yor i polo man ewacu kumae: ‘Vwa, abefoyi pilembe idaru winja. Andha, ang’eyo nia ibed iwinja saa ceke.’” (Yoh. 11:41, 42) Nyo rwo peri de benyutho woro man yiyoyic ma rukeno? Ponj lembe iwi rwo mi lapor ma Yesu urwo ku woro, man ibinwang’u nia thelembe mi rwone ceke ubino nidwoko nying’ Yehova leng’, nikwayu Ker pare ubin man yeny pare upong’. (Mat. 6:9, 10) Keng’ii i rwo peri. Nyo ibed inyutho andha nia imaru Ker pa Yehova lee, man nia ibemito dwoko nyinge ma leng’ udok leng’ nisagu? Rwo peri ucikere nibedo kumeno.

w17.04-E mba. 6 udu. 12

“Pong’ lembang’ola peri”

12 Batizo utie kende kende acaki. I ng’ey batizo wamito wakwo nimakere ku thieriri mwa man watim ni Mungu ku gwoko bedoleng’. Pieno, wacikara nipenjara kumae: ‘Niai m’alimo batizo, atimo mediri i kwo para rukani i thenge mi tipo? Nyo abemedara nitimo ni Yehova asu kud adundena ceke? (Kol. 3:23) Nyo abed arwo, asomo Lembe pa Mungu, acidho i coko man arweyo lembanyong’a wang’ ma poli? Kunoke nyap udaru mondo i kuma nitimo lembe maeno mi tipo?’ Jakwenda Pethro uyero nia wabidoko ngo junyap i tic ma wabetimo ni Mungu tek wabemedo i kum yiyoyic mwa ng’eyong’ec, cirocir man wamoko kikiki i kum Mungu.​—Som 2 Pethro 1:5-8.

Lonyo mi tipo

w20.09 mba. 31 udu. 3-5

Penji mi jusom

Eklezia 5:8 uweco pi jubim moko ma gibesendo jucan man ma gibepoko lembe migi cuu ngo. Jubim maeno umaku gipoi nia ng’atu moko nuti m’utie ku dito m’usagu migi m’ubenenogi. Saa moko nyo jumange de nuti m’utie ku dito ma lee m’usagu migi. Lembe ma rac utie nia, jubim ceke mi gavmenti mi ng’om, gicopo timo lembe ma cuu ngo man timo migine copo mio peko ni lwak dhanu ma gibetelo wigi.

Kadok ecopo nen nia ve genogen umbe de, re lembe m’ujuko cwinywa utie nia Yehova ubeneno kadok jutela ma dongo mi gavmenti mi ng’om. Pieno, wacopo kwayu kony i bang’e man waredho adieng’acwiny mwa i wie. (Zab. 55:22; Flp. 4:6, 7) Wang’eyo nia “wang’ Yehova uberingo kun ku kun i ng’om ngung’ . . . kara enyuthre gire tek ni ju m’adundegi bedo ndhu cu yor i bang’e.”​—2 Kei. 16:9.

Pieno, Eklezia 5:8 uketho wabenyang’ i kum lembe m’ubetimere i the bimobim mi dhanu, nia ng’atu moko nuti ma dito pare usagu mi jumange ceke. Lembe ma pire tek nisagu utie nia, giragora maeni ubekonyowa ninyang’ nia Yehova utie ku dito ma dit, eyo, Madit m’usagu mange ceke. Kawoni ebebimo nikadhu kud i ba Wode Yesu Kristu ma tie ubimo mi Ker pare. Mungu ma Jategokpo ma wang’e neno lembe ceke, utie Mungu ma pwe, man Wode ma Yesu Kristu bende tie pwe.

YENGA MI NINDO 13-19, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU EKLEZIA 7-8

“E ber nicidho i ot mi wak”

it-E “wak” udu. 9

Wak

Saa mi wak. Eklezia 3:1, 4 uyero nia saa moko tie “saa mi wak man saa mi ng’iero; saa mi goyo nduru man saa mi miel.” Calu man dhanu ceke tho, adunde ju ma riek zoo ucikere nibedo i “ot mi lemcan” kakare nibedo i odifoc. (Ekl 7:2, 4; Nen bende Rie 14:13.) Pieno ng’atu ma riek nwang’u kaka mi juko man mi tielo cwiny ju ma lemcan uwok i wigi, kakare nicidho sayu anyong’a. Nitimo kumeno ketho wiye wil ungo nia en de e gipatho man eng’eyo ayi m’eromo bedo ko kud adunde ma cuu i wang’ Jacwic pare.

w19.06 mba. 23 udu. 15

Wakony umego man watiel cwinygi i saa mir ang’abacwiny

15 Umego William ma dhaku pare utho oro moko udaru kadhu, ukoro kumae: “Abed afoyo ka dhanu mange gibekoro lembe ma beco ma dhaku para ubed utimo; anwang’u nia kara dhanu ugam umare man gibed giwore. Ayi jukocwiny ma kumeno bekonya lee dit. Wecne tielo cwinya mi tuko ngo, pilembe pi dhaku para ubino lith mandha i ia, man ebino theng kwo para buu.” Dhatho moko ma nyinge Bianca ukoro kumae: “Abed anwang’u tielocwiny lee dit kan umego kunoke nyamego moko uberwo karacelo kuda man ubesomo ira giragora moko acel kunoke ario. Bende, awinjara ma ber ka gibeweco ma mit pi won ot para man ka gibewinja kinde m’abekoro pire.”

w17.07-E mba. 16 udu. 16

“Wuwak ku ju m’ubewak”

16 Kud icay adwogi mi rwo m’iberwo karacelo ku Jakristu ma wat pare utho. Kadok i saa ma kumeno eromo bedo tek nikoro tap tap kite m’ibewinjiri ko de, rwo m’uai i adundeni m’iberwo ko pire, saa moko nyo ku pii weng’i man dwendi m’ung’ondere, romo kwiyo wi litho m’ebewinjo. Nyamego Dalene ubepoy kumae: “Wang’ ma pol kinde ma nyimego gibed gibino pi nijuko cwinya, apenjogi ka nyo giromo yiyo nirwo. E gicaku rwo. Caku the rwone kebedo tek, re i ng’ey yero wec ma nok, dwandgi kwong’o lero e girwo kud adundegi ceke. Yiyoyic migi ma tek, mer migi man adieng’a migi pira utielo yiyoyic para lee mandha.”

w17.07-E mba. 16 udu. 17-19

“Wuwak ku ju m’ubewak”

17 Kite ma ng’atuman jukere ko ukoc ku pa wadi. Pieno bed ayika nijuko cwiny ng’atu ma wedi pare utho pi nindo moko kende ngo i ng’ey lemcan, kum saa maeno nwang’u fodi wedi ku jurimo ginuti. Ento juk cwinye bende i ng’ey dwi dupa saa ma dong’ dhanu ma pol udok i lembe migi. “Jarimo mandha nyutho mer saa ceke man etie umego ma junyolo pi nindo mi can.” (Rie. 17:17) Jukristu giromo juko cwiny ng’atu ma wat pare uai utho i nindo ceke ma fodi can n’i cwinye.​—Som 1 Juthesaloniki 3:7.

18 Poy nia ng’atu ma wedi pare uai utho copo winjo litho ma lee kan eparu pi nindo moko ma segi, kan ewinjo mizik moko, eneno cal, epoy pi lembe moko ma gibed gitimo karacelo, kan eng’wiyo ng’wic piny moko, ewinjo dwal, kunoke dwi moko ma pire tek i iye uromo. Tek nico kunoke dhaku pa ng’atu moko utho, nidocaku timo lembe ma gibed gitimo karacelo, calu ve nicidho i coko ma dongo kunoke i Poy pi tho pa Yesu, copo nyayu litho ma lee i cwiny jawodhe m’udong’ kwo. Umego moko ukoro kumae: “Aparu nia nipoy pi nindo mi gamiri mwa wang’ ma kwong’a ma min ot para mbe i ng’eta bibedo lembe ma ciro tek lee, man de andha ebino yot ungo. Ento umego ku nyimego moko giyiko nyathi nambu moko ku jurimba ma ceng’ini kara kud abed liyo kenda.”

19 Wii kud uwil nia ju ma wedi migi utho bedo ku yeny mi jukocwiny kende kende ngo i saa mi lembe ma segi. Junia ukoro kumae: “Wang’ ma pol, nikonyo man nibedo ku ng’atu ma lemcan uwok i wiye i saa ma segi ngo copo konye lee dit. Etie ber nitimo kumeno, kum lembene copo juko cwinye lee mandha.” Andha re, wacopo daru ngo litho pare kunoke nipong’o vur ceke ma tho pa wedi pare uweko, ento wacopo timo lembe moko kokoro pi nikonye man pi nijuko cwinye i kadhiri moko. (1 Yohana 3:18) Gaby uyero kumae: “Afoyo Yehova lee dit pi judong cokiri ma jumer m’ukonya nikadhu kud i peko ceke m’anwang’ara ko. Gikonya aneno mer ma Yehova umara ko.”

Lonyo mi tipo

w23.03 mba. 31 udu. 18

“Ni kum lembe maeni dhanu ceke bing’eyo nia wu julubna”

18 Saa moko wacopo nwang’u nia watie ku yeny mi weco i bang’ jayic wadwa moko m’ukierowa. Re mito walar wapenjara kumae: ‘Nyo anyang’ cuu i lembe m’utimere?’ (Rie. 18:13) ‘Nyo ekiera akakaka ngo?’ (Ekl. 7:20) ‘Nyo fodi an atimo ngo kosa ma kumeno zoo de?’ (Ekl. 7:21, 22) ‘Kan abeweco ku ng’atune iwi lembene, nyo abinyayu ngo lembene anyaya?’ (Som Lembrieko 26:20.) Ka wabeng’iyo i penji maenogi, watundo i ng’ec ma nia mer mir umego mwa copo ketho wakadhu kud iwi kosa migi yot yot.

YENGA MI NINDO 20-26, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU EKLEZIA 9-10

Bed ku nen ma ber iwi amulaic m’ibenweng’iri ko

w13-E 15/8 mba. 14 udu. 20-21

‘Ng’eicwiny kud umeki i kum Yehova’ nyanok de

20 Kud ilok lembe iwi ng’atu m’ukoso ngo. Pirang’o? Pilembe saa moko wan re ma wanyayu peko i kumwa. Dong’ tek inyayu peko in i kumi, mito iyii. (Gal. 6:7) Kud iyer nia kosa tie pa Yehova. Pirang’o niloko lembe iwi Yehova tie lembe ma winjere ngo? Wakemak lapor ma e: Mutukari tie ku copo mi ringo i vites ma malu. Keketh nia dereva uberingo i vites m’ukadhu mukero i ndaki ma lukumba lee i iye, man etimo aksida. Nyo juromo yero nia ng’atu m’uyiko mutukarine re m’unyayu aksida eno? Ungo! Kumeno bende, Yehova ucwiyowa ku bedagonya. Ento emiyo iwa bende telowic ma copo konyowa kara watim ng’iyong’ic mi rieko. Dong’ nyo watie ku thelembe mi loko lembe iwi Jacwic mwa pi kosa mwa giwa?

21 Kadok kumeno de, peko mwa zoo ngo m’utie matoke mi kosa mwa man mi timo mwa ma reco. Peko moko wok pilembe “saa man lembe ma wok rek” urubowa. (Ekl. 9:11) Bende, wiwa kud uwil nyanok de nia Sitani Wonabali re m’unyayu peko ma pol i kumwa. (1 Yohana 5:19; Nyu. 12:9) En re m’etie jadhogwa, Yehova ngo!​—1 Pet. 5:8.

w19.09 mba. 5 udu. 10

Yehova umaru jurutic pare ma gijwigiri

10 Jwigiri konyowa bende niciro peko ma wanwang’ara ko i kwo. Saa moko waromo nwang’ara ku lembe moko ma cuu ngo, kunoke wacopo neno nia lembe moko ubewotho ber ungo. Ubimo Suleman ukiewo kumae: “Aneno jutic wi riuni, man wot ubimo giwotho ku tiendgi calu jutic wi ng’om.” (Ekl. 10:7) Saa moko dhanu ma ging’eyo lembe lee ginwang’u ngo yung m’uromo kugi, ento dhanu ma ging’eyo lembe nyanok re ma gilund ginwang’u yung. Re Suleman uwacu nia wacikara niyio nikwo i kite ma kwone ubewotho ko, kakare niweko cwinywa utur pi peko moko ma wabekadhu kud i ie. (Ekl. 6:9) Ka watie ku jwigiri, wabiyio niciro lembe moko ci m’uwok i kwo, kakare niketho paru mwa zoo iwi kite ma nwang’u wamaru lembe uwoth ko.

w11 15/10 mba. 8 udu. 1-2

Nyo galuwang’ peri utie ku bero iri?

I BIBLIA wanwangu wec m’ubenyutho nia Yehova ubemito ngo kende kende wakwo, ento ebemito bende wabed kud anyong’a i kwo mwa. Ku lapor Zaburi 104:14, 15 uyero nia Yehova wodho “cam kud i ng’om, man pigulok ma nyayu mutoro i adunde dhanu man mo kara urieny wang’e, man kwen ma miyo tego ni adunde dhanu.” I andha de Yehova ketho lum twii man ecego nyinge; emiyo bende mo man pigulok pi nigwokowa. Ento pigulok kunoke kong’o nyayu bende “mutoro i adunde.” Pigulok kunoke kong’o pire tie ngo tek iwa kara wabed kwo, ento emedo anyong’a mwa. (Ekl. 9:7; 10:19) Eyo, Yehova ubemito wabed kud anyong’a, adundewa de upong’ ku “mutoro.”​—Tic. 14:16, 17.

2 Pieno, ukwayu ngo wapar nia watimo lembe ma rac, tekene pi nyathi saa moko wapangu “nineno winyo mi kor polo cuu,” man “thiwe mi lum” kunoke nifoyo nitimo lembe moko mange ma copo medo kero i kumwa man anyong’a i iwa. (Mat. 6:26, 28; Zb. 8:3, 4) Nikwo kud anyong’a utie “giramiya pa Mungu.” (Ekl. 3:12, 13) Tekene waneno saa maeno ma wabed wating’o pi ninambu ni giramiya, eno bicwaluwa nitiyo kude pi nimiyo yung ni Jamii giramiyane.

Lonyo mi tipo

it-E “Yeronying’, nyothonying’” udu. 4, 8

Yeronying, nyothonying’

Saa moko yeronying’ copo nyayu lembe ma lee kunoke ngo; ecopo doko ni nyothonying’ kunoke eterojo i iye. Nyothonying’ lundo timojo rac kwa man saa ceke ethubojo. Lembakecane copo bedo mi timo ng’atini rac kunoke ngo. Kadok kumeno de, nyothonying’ ketho ng’atini doko jadhu Mungu, pilembe ‘nithubo kind umego’ utie i kind piny ma Mungu udagu. (Rie 6:16-19) Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “janyothnying’” kunoke “jadote” utie diabolos. Jutiyo ku wecne i Biblia bende ni nying’ Sitani “Wonabali,” m’utie ng’atu ma dit m’ubenyotho nying’ Mungu. (Yoh 8:44; Nyu 12:9, 10; Tha 3:2-5) Eno ubenyutho nia adote ma junyotho ko nying’ beai i bang’e.

YENGA MI NINDO 27, DWI MIR 10–NINDO 2, DWI MIR 11

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU EKLEZIA 11-12

Kwo kud ayong’a man bed ku yotkum ma cuu

g-E 15/3 mba. 13 udu. 6-7

Yamu ma ng’ic man lero pa ceng’ tie yath ma nego ukudi

Lero pa ceng’ utie bende ku copo mi nego ukudi. Journal of Hospital Infection ukoro nia “ukudi ma pol ma nyayu twoyo ma dak nikadhu kud i yuyo copo ciro ngo lero pa ceng.”

Dong’ icopo nwang’u bero i kum lero pa ceng’ nenedi? Icopo bewok woko pi nioyo ceng’ man niyuyo yamu ma ng’ic pi nyathi saa moko. Ma jiji mbe, ibinwang’u bero i lembene.

w23.02 mba. 21 udu. 6-7

Nen kwo ni giramiya pa Mungu ma pire tek

6 Kadok Biblia utie ngo buku mi leng’kum kadi m’urieyo piny m’umaku jucam de, re enyutho paru pa Yehova iwi lembenegi. Emiyo iwa juk pi “lem ma rac” ma copo nyotho kumwa. (Ekl. 11:10) Ku lapor, abamba ku mero ketho kwo mwa i ariti. Eno gitie kodhi lembe ma Biblia ukwero. (Rie. 23:20) Biblia ubekwayuwa nia wabed ku kweririgijo pi gin m’umito wacam ku m’umito wamadhi man pi kadhiri migi. ​—1 Kor. 6:12; 9:25.

7 Waromo tiyo ku copo mwa mi paru i lembe pi nimaku yub m’unyutho nia watie ku foyofoc ma thuc pi kwo ma tie giramiya pa Mungu. (Zab. 119:99, 100; som Lembrieko 2:11.) Ku lapor, watimo ng’iyong’ic cuu pi gin m’umaku wacam. Tek wamaru kit cam moko, re lundo ka nicame nyayu peko i kumwa, copo mwa mi paru i lembe bicwaluwa niweko came. Wacopo nyutho bende nia watie riek nwang’u wabenindo cuu, wabetimo jimnastik thiri thiri, man nwang’u wabeketho kumwa ku ot mwa ubed ma leng’.

w24.09 mba. 2 udu. 2-3

“Wudok dhanu m’ubetiyo ku lembe”

2 Wa jurutic pa Yehova de watie jumutoro, ke pi thelembe dupa. Thelembene acel ma pire tek utie pikum wabed wasomo Lembe pa Mungu nja man watimo kero nitiyo ku gin ma wabesone.​—Som Yakobo 1:22-25.

3 Wanwang’u bero dupa ka watie “dhanu m’ubetiyo ku lembe.” Ku lapor, ka wabetiyo ku gin ma wabesomo i Lembe pa Mungu, lembene nyayu anyong’a i Yehova, man wan de anyong’a negowa. (Ekl. 12:13) Tiyo ku lembene miyo bende alokaloka ma ber i kwo mi juruot mwa man edwoko mer mwa ku juyic wadwa bedo ma tek. Saa moko nyo in giri de ineno lembuno. Bende, wauro peko dupa ma ju ma woro ngo Yehova gimwomiri i iye. Watie ku paru ma rom ku p’ubimo Daudi. Kinde m’eweco pi cik man lembang’ola pa Yehova, edok ewacu kumae: “Niworogi miyo sukulia ma dit.”​—Zab. 19:7-11.

Lonyo mi tipo

it-E “Tipo uyuyo i wiye” udu. 10

Tipo uyuyo i wiye

Lembe tie lee m’unyutho nia dhanu ma Mungu utiyo kugi pi nikiewo Lembagora gibino ngo kende kende dhanu m’ugoro ndhu lembe ma juyero igi. Ku lapor, Lembagora ukoro nia Lembanyutha ma “Mungu uyuyo i wiye” ma Yohana unwang’u utundo i bang’e nikadhu kud i bang’ malaika “i giranyutha,” man nia Yohana utuco “pi lembe pa Mungu man pi lembatuca ma Yesu Kristu umiyo, eyo, pi lembe ceke m’eneno.” (Nyu 1:1, 2) “Ni kum tipo,” Yohana ‘unwang’ere i ceng’ pa Rwoth’ man juyero ire kumae: “Gin m’ibeneno, kiewe i kithabu m’adola.” (Nyu 1:10, 11) Pieno ubenen nia Mungu unwang’u nia etie ber ya ewek ju m’ugoro Biblia gitii ku rieko migi pi ning’iyo gin gigi wec ma giromo tiyo ko pi nikoro gin ma wok i wang’ ma gineno (Hab 2:2). Kadok kumeno de, Yehova utelo wigi saa ceke kara lembe ma gigoro ubed lemandha man ma tap m’urombo bende ku lembakeca pare. (Rie 30:5, 6) Lembe ma nia jugor gitimo bende kero unen kamaleng’ i Eklezia 12:9, 10, m’unyutho nia jagor uparu i lembe, etimo sayusac, man epangu wec kara eyer cuu ‘wec ma mit man ekiew wec ma tap mi lemandha.’​—Nen bende Luka 1:1-4.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini