KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w24 Dwi mir 12 mba. 2-7
  • Ponji ma wacopo nwang’u i kum udu ma Yesu unyayu ko mukathi

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Ponji ma wacopo nwang’u i kum udu ma Yesu unyayu ko mukathi
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • YESU UNYAYU MUKATHI I AYI MIR UDU
  • “THELEMBE MI MUKATHI”
  • LEMBE MA PIRE TEK IWA NISAGU
  • Icopo timo ang’o kara inwang’ kwo ma rondo ku rondo?
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Wamak yub ma nyutho nia wajengara iwi Yehova
    Buku mi coko mi—Kwo man tic mwa mi Jukristu—2023
  • Yesu en e “kwen mi kwo”
    Yesu en e yo, lemandha, man kwo
  • Nwang’ dwokowang’ penji ma e:
    Program mi coko ma dit mi twodiri 2025-2026, karacelo ku jaliew mi twodiri
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
w24 Dwi mir 12 mba. 2-7

THIWIWEC MI 48

WER 97 Dhanu kwo ni kum Lembe pa Mungu

Ponji ma wacopo nwang’u i kum udu ma Yesu unyayu ko mukathi

“An a mukathi mi kwo. Ng’atu ma tek ubino i bang’a, kec binege ngo nyanok de.”—YOH. 6:35.

I ADUNDO

Wakeng’iyu i kpawa ma nwang’ere i Yohana thek 6 m’ukoro kite ma Yesu unyayu ko mukathi ku rec ni udul dhanu ma lee, man wanenu ponji ma waromo nwang’u kud i lembene.

1. Pi mukathi ubino tek rukani ni dhanu mi rundi mi Biblia?

MUKATHI ubino i kind cam ma pigi tek ni dhanu mi rundi mi Biblia. (Tha. 14:18; Luka 4:4) Pire m’ubino tek lee uketho Biblia utiyo ku wec ma nia “mukathi” pi ninyutho cam i zoone. (Mat. 6:11, kmt; Yoh. 13:18) Mukathi ukoso ngo i udu ario ma pigi uyik lee ma Yesu utimo. (Mat. 16:9, 10) Jukoro pir udune acel i Yohana thek 6. Kinde ma wabeng’iyo iye, wabiyenyo ponji ma waromo tiyo ko tin.

2. Yeny mi mukathi ugam uwok saa ma kani?

2 I ng’ey ma jukwenda pa Yesu gidaru nirweyo lembanyong’a, Yesu uting’ogi man giidho yei pi nikadhu loka nam Galilaya kara gikegiyom. (Mark. 6:7, 30-32; Luka 9:10) E gitundo kaka moko ma ling’ ceng’ini ku Bethsaida. Re ndhu ndhu nica, dhanu elufu ma lee utundo man ucokiri i ng’etgi. Yesu uwenjogi ngo. Eting’o saa mi ponjogi ku lembe iwi Ker pa Mungu man ekeyo kum jurutwoyo m’i kindgi. Kinde ma saa ubenyang’, julub gicaku penjiri ka nyo dhanu eno zoo gibinwang’u cam ma giromo camu nenedi. Copere nyo jumoko m’i kindgi gibino ku kadhiri cam moko, re ugam ukwayu nia ju ma pol gicidh ging’iew cam i kind pacu. (Mat. 14:15; Yoh. 6:4, 5) Dong’ Yesu bitimo ang’o?

YESU UNYAYU MUKATHI I AYI MIR UDU

3. Yesu uyero nia julub pare gitim ang’o pi nipong’o yeny mir udul dhanu? (Nen bende cal.)

3 Yesu uyero ni julub pare kumae: “Gimbe ku yeny mi cidho; wun re ma wumii igi piny moko gicam.” (Mat. 14:16) Eno ubino lembe ma tek, kum jumaco ubino ma tundo elufu abic (5000). Ka judiko jumamon kud awiya, wend dhanu m’ukwayu ucam romo tundo elufu apar abic (15000). (Mat. 14:21) E Andrea uyero kumae: “Nyathi jalawobi moko ni e ma tie ku mukathi abic mi nganu [ma juyuke] man rec ario ma thindho. Eni ke biromo tho dhanu ma rukeni nenedi?” (Yoh. 6:9) Mukathi mi nganu ma juyuke ubino cam ma jucan ku jumange zoo gibed gicamu wang’ ma pol, man copere nia jubed juthwoyo rec ma thindho ku kadu. Re asu kadhiri mi rec ku mukathi ma jalawobine ubino ko copo romo tak de ngo dhanu ma rukeno.

Yesu ubemiyo mukathi ku rec i bang’ julub pare. Julub gibepoko cam ni udul ma lee mi jumaco, jumamon man awiya.

Yesu upong’o yeny mi dhanu i thenge mi tipo kud i thenge mi kum bende (Nen udukuwec mir 3)


4. Yohana 6:11-13 ubeponjowa ku lembang’o? (Nen bende cal.)

4 Calu ma Yesu ubino mito enyuth berocwiny ni udul dhanu, emiyo igi telowic ma nia gibed iwi lum i ungu ungu. (Mark. 6:39, 40; som Yohana 6:11-13.) Biblia ukoro nia Yesu udwoko foyofoc ni Won pi mukathi ku rec. Ebino lembe ma kakare nifoyo Mungu, kum i andha cam ai i bang’e. Pire tie tek nia walub lapor pa Yesu; mito wabed warwo i wang’ cam, dok ebed kinde ma watie kendwa kunoke i vut jumange. I ng’eye Yesu uketho jupoko cam ni dhanu, e gicamu man giyeng’. Dong camne de dong’. Yesu ubino mito ngo nia enyothere anyotha. Pieno eketho jucoke, copere kara judok jutii kude i ng’eye. I ayi maeno eweko iwa lapor ma ber iwi kite mi tiyo ku jamcingwa ku rieko. Tek itie janyodo, ineno nenedi ka wudwogo iwi kpawa maeno karacelo kud awiya peri man wuweco iwi ponji ma wucopo kwanyu kud i iye iwi rwo, jol man berocwiny?

Cal: Umego ku nyimego giberwo i wang’ nicamu. 1. Nyamego moko m’aradu uberwo kaka ma jucamu i iye i somo kinde m’awiya wadi mi somo gibeweco ceng’ini i ng’ete. 2. Umego moko ma jagier ot uberwo saa m’ebecamu ku jurutic wagi. 3. Wego moko ku min ot pare karacelo ku nyaku migi giberwo i dhu meza migi mi cam.

Kepenjiri kumae: ‘Nyo abed arwo de i wang’ cam calu Yesu?’ (Nen udukuwec mir 4)


5. Dhanu gitimo ang’o i ng’ey udu pa Yesu, man Yesu ke ulund utimo ang’o?

5 I dhanu ubed uwang’ lii i kum ponji man udu pa Yesu. Calu ma ging’eyo nia Musa ugam ung’olo nia Mungu biwodho jabila moko ma segi, copere gipenjiri kumae: ‘Eni nyo Yesu re m’utie jabilane ba?’ (Poy. 18:15-18) Tek kumeno, copere giparu nia ebibedo jabim ma kaporne mbe, ma bibedo kadok ku copo mi miyo cam ni thek mir Israel zoo. Pieno, udul dhanu gimito gimak Yesu “kara gikethe ni ubimo.” (Yoh. 6:14, 15) Ka nwang’u eyiyo, nwang’u ebecidikere i lemgamba mi Juyahudi ma gibino i the bimobim mi Juroma. Ento eyiyo ngo. Biblia ukoro nia ‘eai ecidho iwi got.’ Kadok jumange gibino dhuro mac i kume de, emondo ngo i lemgamba. Etie ponji ma pire tek iwa ceke!

6. Wacopo nyutho nenedi nia wabemito walub lapor pa Yesu? (Nen bende cal.)

6 Andha jumange gibikwayuwa ngo nia wanyay cam i ayi mir udu, wakey kum jurutwoyo kunoke nia wabed prezida. Ento giromo kwayuwa nia wadikara i lemgamba nikadhu kud i bolo kwir kunoke cwaku ng’atu moko ma gibeparu nia biyiko lembe. Yesu uweko iwa lapor ma ber i lembuno; ekwero nimondo i lemgamba. I ng’eye eyero kadok kumae: “Ker para tie ngo mi ng’om maeni.” (Yoh. 17:14; 18:36) Ukwayu wa Jukristu ma tin walub lapor mi paru man mi timo pare. Calu en, wamoku i kum Ker pare, wamiyu lembatuca i wiye man warwo pi Kerne. (Mat. 6:10) Wakedoku kendo iwi kpawa mir udu ma Yesu unyayu ko mukathi man wanenu ponji mange ma wacopo nwang’u i iye.

Pontio Pilatho ubepenjo Yesu kinde ma juaskari ario mi Roma gibekure.

Yesu umondo ngo i lemgamba mi Juyahudi kadi mi Juroma, eweko ko lapor ma ber ni julub pare (Nen udukuwec mir 6)


“THELEMBE MI MUKATHI”

7. Yesu ku jukwenda gitimo ang’o? (Yohana 6:16-20)

7 I ng’ey ma Yesu umiyo cam ni udul dhanu, eketho jukwenda pare giai ku keca pi nidok ku yei i Kapernaum, en ke eai ecidho iwi got pi niuro udul dhanu ma gibetimo kero pi nikethe ni ubimo. (Som Yohana 6:16-20.) Kinde ma jukwenda gibekadhu nam, yamu ma tek utuk man etugo mujanga ma tek. E Yesu ubino i bang’gi m’ebewotho ku wi pii, man ekwayu jakwenda Pethro de uwoth ku wi pii. (Mat. 14:22-31) Saa ma Yesu idho i yei, yamu ucungo. E julub giwacu kumae: “Andhandha itie Wod Mungu.”a (Mat. 14:33) Re asu ginyang’ ungo i winjiri m’utie i kind udu maeno ku lembe m’eai etimo ni udul dhanu. Marko umedo nia, “[i jukwenda] uwang’ lii mandha, kum ginyang’ ungo i thelembe mi mukathi, ento asu adundegi ubedo pek ninyang’.” (Mark. 6:50-52) Andha gituc ungo ninyang’ i kadhiri mi tego mi timo udu ma Yehova umiyo ni Yesu. Ento ndhu ndhu nica, Yesu dwogo iwi udu m’enyayu ko mukathi, man emiyo iwa ponji moko mange.

8-9. Pirang’o udul dhanu gibino lubo tok Yesu? (Yohana 6:26, 27)

8 Udul dhanu ma Yesu umiyo igi cam gibino ketho wigi zoo i kum pong’o yeny man ava migi mi thenge mi kum. Nenedi? I nindo m’ulubo, gineno nia Yesu ku jukwenda pare giai gicidho. Pieno udul dhanu giidho i yei moko m’utundo niai kud i Tiberia, man gicidho i Kapernaum pi ninwang’u kaka Yesu. (Yoh. 6:22-24) Nyo gitimo kumeno pi niciponjo lembe lee iwi Ker? Ungo. Ma kwong’a gibino mito jumii igi mukathi mange lee. Wang’eyo lembuno nenedi?

9 Kenen gin m’utimere saa m’udul dhanu gineno Yesu kago ku Kapernaum. Yesu uyero igi ngbeng’ nia ma kwong’a gibemito pong’o yeny migi mi thenge mi kum. Egam eng’eyo nia ‘gicamu mukathi man giyeng’’ ku “cam ma nyothere.” Pieno ekwayugi nia gitim “pi cam ma bedo pi kwo ma rondo ku rondo.” (Som Yohana 6:26, 27.) Copere igi uwang’ lii niwinjo pi cam ma miyo kwo ma rondo ku rondo! Cam ma kani dhe ma romo timo lembuno, man juwinj pa Yesu eno giromo nwang’e nenedi?

10. Dhanu gibino ku yeny mi ponjo lembe iwi “tic pa Mungu” ma kani?

10 Ubenen nia Juyahudi maeno giparu nia bikwayu gitim lembe kunoke tic moko pi ninwang’u cam mi kwo. Copere gibino paru pi “tic” ma Cik pa Musa ubed ukwayu. Ento Yesu uwacu igi kumae: “Maeni en e tic pa Mungu, nia wunyuth yiyoyic i ng’atu m’eoro.” (Yoh. 6:28, 29) Pire tie tek niyiyo jaor pa Mungu pi ninwang’u “kwo ma rondo ku rondo.” I andha, i wang’e de Yesu ular uweco pi lembuno. (Yoh. 3:16-18, 36) Man edog enyutho lembe mange m’ukwayu watim pi ninwang’u kwo ma rondo ku rondo.—Yoh. 17:3.

11. Juyahudi ginyutho nenedi nia gin m’ubino dieng’o cwinygi ubino asu mukathi? (Zaburi 105:40)

11 Juyahudi maeno giyiyo ngo ponji ma Yesu umiyo iwi tic ma nyen pa Mungu. Gipenje kumae: “Ibitimo udu ma kani, kara wanen man wayii?” (Yoh. 6:30) Giyero nia i rundi pa Musa kwarugi ginwang’u mana, ma juromo poro ku mukathi. (Neh. 9:15; som Zaburi 105:40.) Ubenen kamaleng’ nia fodi asu gibino paru pi camu mukathi ma mukathi. Gituc ungo kadok nikwayu Yesu uler wigi kinde ma i ng’eye eweco pi “mukathi mandha m’uai i polo,” m’ubino ve mana m’uai i polo man ma miyo kwo. (Yoh. 6:32) Wigi zoo ubino i kum yeny migi mi thenge mi kum, uketho giwil ku lemandha mi tipo ma Yesu ubino ii ninyutho igi. Wacopo nwang’u ponji ma kani i kpawa maeni?

LEMBE MA PIRE TEK IWA NISAGU

12. Yesu unyutho nenedi gin ma pire tek nisagu zoo?

12 Ponji ma pire tek ma wacopo nwang’u i Yohana thek 6 ni e: Gin ma pire tek iwa nisagu zoo utie yeny mwa mi tipo. Poy nia Yesu unyutho pi lembuno kinde m’ebekwero abidhe pa Sitani. (Mat. 4:3, 4) Man i Ponji m’iwi got, eketho nwoc iwi dieng’ i kum yeny mi tipo. (Mat. 5:3) Pieno ukwayu wakepenjara kumae: ‘Nyo ayi m’abekwo ko ubenyutho nia aketho wiya zoo i kum pong’o yeny para mi thenge mi tipo kakare niketho wiya zoo i kum pong’o yeny para mi thenge mi kum?’

13. (a) Pirang’o etie lembe ma kakare nicamu kud anyong’a? (b) Ukwayu watii ku cimowang’ ma kani? (1 Jukorintho 10:6, 7, 11)

13 Etie lembe ma kakare nia warwo pi yeny mwa mi thenge mi kum man nia anyong’a unegwa ka gibepong’o. (Luka 11:3) Tic ma ku tego ma ketho ‘wacamu man wamadhu’ miyo iwa anyong’a man ‘eai i bang’ Mungu mandha.’ (Ekl. 2:24; 8:15; Yak. 1:17) Re asu ukwayu waketh giki mi kum i kabedo m’uromo kugi. Jakwenda Paulo unyutho lembuno kamaleng’ kinde m’ekiewo barua ni Jukristu. Eweco pi lembe ma Juisrael gitimo con, calu ve lembe ma gitimo ceng’ini ku Got Sinai. Ecimo wang’ Jukristu nia kud giyeny “nitimo lembe ma rac calu ma [Juisrael] gigam giyenyo.” (Som 1 Jukorintho 10:6, 7, 11.) Ava ma rac mi cam ma Juisrael gibino ko uketho gidwoko kadok piny ma Yehova ubino miyo igi i ayi mir udu ngi ni piny ma rac. (Wel 11:4-6, 31-34) Man saa ma gibeworo nyathi dhiang’ mi mola ma kwar, gicamu, gimadhu man gimiel. (Ai 32:4-6) Paulo utiyo ku lembe m’unwang’ugi pi nimiyo cimowang’ ni Jukristu ma gibino kwo nyanok i wang’ nyoth mi Yeruzalem m’utimere i oro 70 N.N.Y. Kawoni wadhingo nyoth mi ng’om ma rac maeni, pieno ukwayu watii mii ku juk ma Paulo umiyo.

14. Biblia uyero ang’o pi cam i ng’om ma nyen?

14 Kinde ma Yesu uyero nia wakway pi “cam ma watie ku yenyne i ceng’ ma tin,” eponjowa bende nia warwo nia yeny pa Mungu utimere “i ng’om, calu m’etimere i polo.” (Mat. 6:9-11) Eno ubekelo paru ma kani i wii? Biblia unyutho nia cam ma beco de utie i kind yeny pa Mungu ma bitimere i ng’om. Nimakere kud Isaya 25:6-8, wabicamu cam ma beco dupa i the Ker pa Yehova. Zaburi 72:16 ung’olo kumae: “Cam bipong’ lee dit iwi ng’om; ebisagere asaga i die wi gudi.” Nyo ibekuro kud ava nindo m’ibitedo i iye kit cam m’imaru kunoke ayi cam ma nyen? Iromo kuro bende kud ava nindo m’ibicamu i iye nying ulok m’ipidho. (Isa. 65:21, 22) Man ibibedo ngo kendi.

15. Ponji ma kani ma bikadhu i saa mi cer mi nindo m’ubino? (Yohana 6:35)

15 Som Yohana 6:35. Ang’o m’ubekuro ju ma gicamu mukathi man rec ma Yesu unyayu? Kadok nwang’u con gibino mbe ku yiyoyic de, re copere nia i saa mi cer mi nindo m’ubino jumoko m’i kindgi bicer man nyo ibirombo kugi. (Yoh. 5:28, 29) Ento bikwayu giponj ninyang’ i thelembe mi wec pa Yesu ma e: “An a mukathi mi kwo. Ng’atu ma tek ubino i bang’a, kec binege ngo nyanok de.” Bikwayu gibed ku yiyoyic i lam mi jamgony ma Yesu thiero ko kwo pare pigi. I saa maeca program mi ponji bibedo nuti pi ju m’ucer man pir awiya ceke ma romo nyoliri i saa nica. Ebibedo anyong’a ma lee dit nidikiri i program mi ponji maeno! Timo lembuno bibedo ber nisagu camu cam. Andhandha, lembe mi tipo bibedo i kabedo ma kwong’a!

16. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec m’ulubo?

16 Waai waweco iwi thenge ma kwong’a mi kpawa mi Yohana thek 6, ento ponji mange de nuti ma Yesu umiyo iwi “kwo ma rondo ku rondo.” Ugam ukwayu Juyahudi m’eweco i bang’gi giwinje kilili; wan bende kumeno. Wabimedo ku weco iwi Yohana thek 6 i thiwiwec m’ulubo.

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Inwang’u ponji ma kani i gin ma Yesu utimo i wang’ niketho jupok mukathi ku rec ni udul dhanu?

  • Yesu uweko lapor ma kani kinde ma dhanu gimito kethe ni ubimo?

  • Wacopo tiyo nenedi ku juk ma nwang’ere i 1 Jukorintho 10:6, 7, 11?

WER 20 Imiyo Wodi m’acel kulong’

a Pi ninwang’u lembe lee iwi kpawa ma mit maeni, nen buku Yesu en e yo, lemandha man kwo, mba. 131, man Imitez leur foi, mba. 185.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini