THIWIWEC MI 49
WER 147 Mungu ng’olo kwo ma rondo ku rondo
Icopo timo ang’o kara inwang’ kwo ma rondo ku rondo?
“Ng’atu moko ci m’uyiyo Wod man m’unyutho yiyoyic i iye [binwang’u] kwo ma rondo ku rondo.”—YOH. 6:40.
I ADUNDO
Bero ma Jukristu ma juwiro ku tipo man rombe mange gibinwang’u nikum lam ma Yesu Kristu uthiero.
1. Jumoko beparu ang’o pi kwo ma rondo ku rondo?
DHANU dupa gilwoko kum piny ma gibecamu man girieyo kumgi kara gibed ku leng’kum ma cuu. Re asu gigeno ngo nia lembuno biketho gikwo rondo ku rondo. Peko ma tiyo kelo uketho giparu nia genogen maeno copo pong’o ngo. Ento Yesu uyero nia ecopere nia dhanu ginwang’ “kwo ma rondo ku rondo,” calu m’ugorere i Yohana 3:16 man 5:24.
2. Yohana thek 6 uyero ang’o pi kwo ma rondo ku rondo? (Yohana 6:39, 40)
2 Nindo moko, Yesu unyayu mukathi ku rec i ayi mir udu man udul dhanu elufu ma lee gicamu.a Ebino lembe mi wang’uic ma lee, ento lembe ma Yesu yero urwonde ulund uwang’u i dhanu nisagu. Udul dhanu gilubo toke i Kapernaum, ceng’ini ku dhuwat mi Galilaya, kaka m’ewok eyero igi nia dhanu gibicer man gibikwo rondo ku rondo. (Som Yohana 6:39, 40.) Kepar pi bero ma lembuno bikelo ni jurimbi man ni wedi peri m’imaru ma githo. Wec pa Yesu unyutho nia ju dupa ma githo gibicer, man nia in karacelo ku wedi peri m’imaru wubikwo rondo ku rondo! Ento ebino tek ni dhanu ma dupa ninyang’ i wec mange m’eyero i Yohana thek 6. Dong’ wakeng’iyu mii i wecnegi.
3. Nimakere ku Yohana 6:51, Yesu unyutho ang’o i wiye gire?
3 Mukathi ma Yesu umiyo ni udul dhanu i Kapernaum upoyo wigi i kum mana ma Yehova ubed umiyo ni kwarugi. I andha, Lembagora ulwong’o mana nia “mukathi mi polo.” (Zab. 105:40; Yoh. 6:31) Yesu utiyo ku gin ma dhanu ging’eyo iwi mana pi nimiyo igi ponji moko ma pire tek. Kadok nwang’u Mungu ubed umiyo mana i ayi mir udu de, re ju ma gicame gidog githo. (Yoh. 6:49) Re tung’ ku maeno, Yesu ulwong’ere nia “mukathi mandha m’uai i polo,” “mukathi pa Mungu” man “mukathi mi kwo.” (Yoh. 6:32, 33, 35) Enyutho tung’ tung’ ma pire tek m’utie i kind mana ku en, eyero kumae: “An a mukathi ma kwo m’uloro kud i polo. Tek ng’atu moko ucamu mukathi maeni, ebikwo rondo ku rondo.” (Som Yohana 6:51.) Wec maeno unyotho wi Juyahudi. Ebino igi tek ninyang’ i wec pa Yesu ma nia etie “mukathi” m’uai i polo man nia mukathine usagu mana ma Mungu ubed umiyo ni kwarugi. I ng’eye Yesu uyero igi kumae: “Mukathi m’abimiyo utie ring’kuma.” Emito yero ang’o? Pire tie tek nia wanyang’ i thelembe mi wec maeno, kum ebenyutho nia ecopere iwa man ni wedi mwa ninwang’u kwo ma rondo ku rondo. Dong’ wakenenu nia Yesu umito yero ang’o.
MUKATHI MA KWO MAN RING’KUM YESU
4. Pirang’o jumoko gikier nikum wec pa Yesu?
4 Jumoko m’ubino winjo Yesu gikier kinde m’ewacu nia ebimiyo ‘ring’kume pi kwo mi ng’om.’ Copere giparu nia ebimiyo igi ring’kume mandha re ma gicam. (Yoh. 6:52) Ento Yesu umedo lembe moko m’ufoukierogi dong’ magwei, eyero kumae: “Ka wucamu ngo ring’kum Wod dhanu man wumadhu ngo rimbe, wumbe ku kwo i iwu giwu.”—Yoh. 6:53.
5. Wang’eyo nenedi nia Yesu ubino kwayu ngo nia dhanu gimadh rimbe ma rimbe?
5 I rundi pa Noa, Mungu ukwero nia dhanu kud gicam rimo. (Tha. 9:3, 4) Yehova udwogo kendo iwi lembuno i Cik m’emiyo ni Juisrael. Ubed ukwayu ‘juneg cen’ ng’atu moko ci m’ucamu rimo. (Law. 7:27, kmt.) Yesu bende ucwaku Cik maeno. (Mat. 5:17-19) Pieno ecopere ngo nia ekway udul mi Juyahudi gicam ring’kume ma buu kunoke nia gimadh rimo m’ubewotho i ler m’i kume. Ento ku wec ma kwiny maeno, i andha Yesu ubino ponjo dhanu iwi kite ma gicopo nwang’u ko kwo, niwacu “kwo ma rondo ku rondo.”—Yoh. 6:54.
6. Ukwayu wanyang’ nenedi i wec pa Yesu m’eyero iwi camu ring’kume man madhu rimbe?
6 Yesu umito ponjo lembang’o? Ubenen kamaleng’ nia ebino weco i ayi mi lapor, calu m’elar eweco ko i wang’e ku dha Samaria kinde m’eyero kumae: “Ng’atu m’umadhu pii m’abimiyo ire, rieu binege ngo nyanok de, ento pii m’abimiyo ire bidoko ni kulo mi pii m’ubedhenyini i iye, ma miyo kwo ma rondo ku rondo.” (Yoh. 4:7, 14)b Yesu ubino nyutho ngo nia dha Samaria eno binwang’u kwo ma rondo ku rondo tek emadhu pii ma pii. Kumeno bende, ebino yero ngo nia udul dhanu m’eweco i bang’gi i Kapernaum gicam ring’kume man gimadh rimbe mandha pi nikwo rondo ku rondo.
SAA MANGE MA YESU UTIYO KU WEC MA ROM
7. Jumoko beyero ang’o iwi wec pa Yesu ma nwang’ere i Yohana 6:53?
7 Jurudini moko gibed giyero nia wec pa Yesu ma nwang’ere i Yohana 6:53 ma nia jucam ring’kume man jumadh rimbe, ubenyutho lembe m’ukwayu jutim i saa mi Cemo mir uthieno pa Rwoth, pilembe ya i saa maeno de etiyo ku wec ma rom. (Mat. 26:26-28) Giyero nia ukwayu dhanu ceke ma gicidho i Cemo mir uthieno pa Rwoth gicam mukathi man gimadh divai ma bekadhu i kind dhanu. Nyo eno tie lemandha? Pire tie tek nia wanyang’ i wec maeno pilembe kubang’ oro, dhanu milioni swa gicokiri karacelo kudwa i wang’ ng’om zoo i Cemo mir uthieno pa Rwoth. Wabineno tung’ tung’ m’utie i kind wec ma Yesu uyero i Yohana 6:53 ku m’eyero i saa mi Cemo mir uthieno pa Rwoth.
8. Tung’ tung’ moko ma kani m’utie i kind wec ma Yesu uyero i Yohana 6:53 ku m’eyero i saa mi Cemo mir uthieno pa Rwoth? (Nen bende cal.)
8 Wakenenu tung’ tung’ ario m’utie i kind wec ma Yesu uyero i Yohana 6:53 ku m’eyero i saa mi Cemo mir uthieno pa Rwoth. Mi kwong’o, Yesu uyero lembe ma jukiewo i Yohana 6:53-56 kani man awene? Eyere i Galilaya i oro 32 N.N.Y. Eno ubino kago oro acel i wang’ m’ecak the Cemo mir uthieno pa Rwoth i Yeruzalem. Mir ario, eyero lembene ni jukani? Ni dhanu ma dupa m’i kindgi gibino dieng’ ma kwong’a i kum pong’o yeny migi mi kum kakare nidieng’ ma kwong’a i kum pong’o yeny migi mi tipo. (Yoh. 6:26) I andha, kinde ma Yesu uyero wec moko ma ginwang’u nia nyang’ i iye tie tek, gijigo niyiye. Kadok julub pare moko de giweko nilubo toke. (Yoh. 6:14, 36, 42, 60, 64, 66) Kelund inen lembe m’utimere oro acel i ng’eye, niwacu i oro 33 N.N.Y. kinde ma Yesu ubecaku the Cemo mir uthieno pa Rwoth. I saa maeno, jukwenda pare 11 ma gigwoko bedoleng’ migi gibedo ku Yesu kadok ginyang’ ungo i lembe ceke m’ebino ponjo de. Re asu, tung’ ku dhanu ma dupa mi Galilaya, giyiyo ku cwinygi zoo nia Yesu utie Wod Mungu m’uai i polo. (Mat. 16:16) Pieno efoyogi kumae: “Wun wutie ju ma wubedo asu karacelo kuda i amulaic para.” (Luka 22:28) Tung’ tung’ ario maeno kende ci ubenyutho nia wec pa Yesu ma nwang’ere i Yohana 6:53 ubenyutho ngo lembe ma betimere i saa mi Cemo mir uthieno pa Rwoth. Tung’ tung’ mange de nuti.
Yohana thek 6 ukoro lembe ma Yesu uyero ni udul moko mi Juyahudi i Galilaya (yor acam). Oro acel i ng’eye, ebeweco i Yeruzalem i bang’ ungu ma nok mi jukwenda pare ma gigwoko bedoleng’ migi (yor acwic) (Nen udukuwec mir 8)
WEC PA YESU UMULO KUMI BENDE
9. Wec ma Yesu uyero i saa mi Cemo mir uthieno pa Rwoth umulo kum jukani?
9 I saa mi Cemo mir uthieno pa Rwoth, Yesu umiyo mukathi ma thobi mbe i iye ni jukwenda pare man ewacu igi nia eno ubenyutho kume. I ng’eye emiyo igi divai man eyero nia eno ubenyutho ‘rimbe mi lembariba.’ (Mark. 14:22-25; Luka 22:20; 1 Kor. 11:24) Pi paru maeno tie tek lee. Yehova utimo lembariba ma nyen ku “ot mir Israel [mi tipo]” ma bibimo ‘i Ker pare,’ ento ku dhanu zoo ngo. (Ebr. 8:6, 10; 9:15) Jukwenda gigam ginyang’ ungo i lembuno saa maeca, ento nwang’u judhingo wirogi ku tipo ma leng’ man gidhingo mondo i lembariba ma nyen kara ginwang’ kabedo i ng’et Yesu i polo.—Yoh. 14:2, 3.
10. Ang’o mange m’ubenyutho nia lembe ma Yesu uyero i Galilaya ukoc ku m’eyero i saa mi Cemo mir uthieno pa Rwoth? (Nen bende cal.)
10 Poy nia lembe ma Yesu uyero i saa mi Cemo mir uthieno pa Rwoth umulo kum “udul ma nok.” Ungu ma nok maeno ucaku ku jukwenda ma gigwoko bedoleng’ migi ma gibino karacelo kude. (Luka 12:32) Ugam ukwayere nia gin ku jumange ma bidok medogi re ma gicam mukathi man gimadh divai. Gin re ma gibibedo karacelo ku Yesu i polo. Lembe ma Yesu uyero ni jukwenda pare i saa maeno ukoc ku m’eyero ni udul dhanu i Galilaya, kum eweco pi dhanu ma wendgi nok. Ento i Galilaya eweco pi dhanu ma wendgi kwanere ngo.
Ju ma gicamu mukathi man gimadhu divai wendgi nok, ento ng’atu moko ci copo bedo ku yiyoyic i Yesu man enwang’u kwo ma rondo ku rondo (Nen udukuwec mir 10)
11. Wec ma kani ma Yesu uyero i Galilaya m’ubenyutho nia ebino weco ngo pi dhanu ma wendgi noki?
11 Kinde ma Yesu ubino i Galilaya i oro 32 N.N.Y, eweco asagane i bang’ Juyahudi ma gibino yenyo migi cam. Ento etelo nen migi iwi piny moko ma pire tek lee nisagu cam. Eweco pi piny moko ma romo miyo igi kwo ma rondo ku rondo. Eyero bende nia dhanu m’utho gibicer i nindo ma tokcen man gibikwo rondo ku rondo. Ebino weco ngo pi dhanu ma wendgi nok ma jung’iyo, calu m’etimo i saa mi Cemo mir uthieno pa Rwoth. Ento i Galilaya ebino weco pi mugisa ma pi dhanu ceke. Kum i andha de eyero kumae: “Tek ng’atu moko ucamu mukathi maeni, ebikwo rondo ku rondo . . . Mukathi m’abimiyo utie ring’kuma pi kwo mi ng’om.”—Yoh. 6:51.
12. Ukwayu watim ang’o kara wanwang’ mugisa ma Yesu uweco pire?
12 Yesu uyero ngo ni Juyahudi mi Galilaya nia dhanu ceke m’ukwo iwi ng’om gibinwang’u mugisa mi kwo ma rondo ku rondo, ento kende kende ju ma ‘gicamu mukathi maeni,’ niwacu ju ma giyiye. Dhanu ma dupa ma gilwong’iri nia Jukristu giyero nia gitie ku “yiyoyic” i Yesu man ginene ni jalar migi. (Yoh. 6:29) Ento poy nia, jumoko m’i kind udul dhanu ma gilar gibino ku yiyoyic i Yesu gidog giweke. Pirang’o?
13. Ang’o m’ukwayere pi nibedo jalub mandha pa Yesu?
13 Ju dupa m’i kind udul dhanu ma Yesu umiyo igi cam gibino kud anyong’a nilubo toke kende kende pi ninwang’u gin ma gibeyenyo. Gin m’ubino nyang’ugi zoo ubino keyokum mir ayi mir udu, cam mi mananu, kunoke ponji m’umaku wigi. Ento Yesu unyutho kamaleng’ nia ebino ngo iwi ng’om kende kende pi nipong’o yeny mi dhanu i thenge mi kum; ebino pi niponjogi ku lembe m’ukwayu gitim pi nibedo julub pare mandha. Ugam ukwayu gijol lwong’o pare mi ‘bino i bang’e,’ eno ke nwang’u giyiyo man gibeworo lembe ceke m’eponjo.—Yoh. 5:40; 6:44.
14. Wacikara nitimo ang’o pi ninwang’u bero i kum ring’kum Yesu ku rimbe?
14 Yesu unyutho ni udul dhanu nia ukwayu gibed ku yiyoyic. I ang’o? I tego mi war mi ring’kume ku rimbe m’ebithiero. Pi yiyoyic ma kumeno ubino tek ni Juyahudi maeno, man tin de fodi pire tie tek asu. (Yoh. 6:40) Kara wanwang’ bero i kum ring’kum Yesu ku rimbe calu ma junyutho i Yohana 6:53, ukwayu wabed ku yiyoyic i jamgony. Dhanu ma wendgi kwanere ngo gitie ku kaka mi nwang’u mugisa maeno.—Efe. 1:7.
15-16. Wanwang’u ponji ma kani i Yohana thek 6?
15 Lembe ma Biblia ukoro i Yohana thek 6 ubeponjo wan ceke ku lembe ma pigi tek man ma tielo cwiny. Ebenyutho nia Yesu dieng’ lee mandha pi dhanu. Saa m’ebino i Galilaya, ekeyo kum jurutwoyo, eponjo dhanu iwi Ker, man emiyo igi cam kinde ma gibino ku yenyne. (Luka 9:11; Yoh. 6:2, 11, 12) Ento ma pire tek nisagu zoo, eponjo nia etie “mukathi mi kwo.”—Yoh. 6:35, 48.
16 Ju ma Yesu ulwong’o nia “rombe mange” gicamu ngo man gicikiri ngo nicamu mukathi kadi nimadhu divai i saa mi Cemo mir uthieno pa Rwoth. (Yoh. 10:16) Re kadok kumeno de, ginwang’u bero i kum ring’kum Yesu Kristu ku rimbe nikadhu kud i yiyoyic ma gitie ko i tego mi war mi lam m’ethiero. (Yoh. 6:53) Ju ma gitie ku twero mi camu mukathi man mi madhu divai lundo ginyutho nia gin’i lembariba ma nyen man nia gitie ku genogen mi bedo jucampacu mi Ker mi polo. Pieno, kadok watie i kind ju ma juwiro kunoke i kind rombe mange de, pi kpawa mi Yohana thek 6 utie tek iwa ceke, pilembe ebenyutho nia pire tie tek nibedo ku yiyoyic pi ninwang’u kwo ma rondo ku rondo.
WER 150 Yeny Mungu kara ibothi
a Juweco pi Yohana 6:5-35 i thiwiwec m’ukadhu.
b Pii ma Yesu uweco pire ubenyutho gin ma Yehova udaru timo man m’ebemedere nitimo kara dhanu gibin gikwo rondo ku rondo.