THIWIWEC MI 28
WER 88 “Nyuth ira yo peri”
Pirang’o mito wabed wasay juk?
“Rieko ni karacelo ku ju ma yenyo juk.”—RIE. 13:10.
I ADUNDO
Wabineno gin ma wacikara nitimo pi ninwang’u bero i kum juk ma wanwang’u.
1. Wacopo timo ang’o pi nimaku yub mi rieko man ma copo kelo adwogi ma ber? (Lembrieko 13:10; 15:22)
WAN CEKE wabemito nia wabed wamak yub mi rieko man nia yub ma wamaku ukel adwogi ma ber. Lembe pa Mungu ubenyutho iwa nia pi nitimo kumeno, mito wabed wakway kony.—Som Lembrieko 13:10; 15:22.
2. Yehova ung’olo nia ebitimo ang’o iwa?
2 I andha, Ng’atu ma wacopo nwang’u rieko ku juk ma ber m’usagu zoo i bang’e utie Wegwa mi polo ma Yehova. Eng’olo nia ebikonyowa; ewacu kumae: “Abimiyo iri juk ma nwang’u wang’a n’i wii.” (Zab. 32:8) Wec maeno ubenyutho nia Yehova miyo iwa juk amiya kende ngo, ento bende nia edieng’ piwa athothi man ekonyowa nitiyo ku juk m’emiyo iwa.
3. Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?
3 I thiwiwec maeni, wabitiyo ku Lembe pa Mungu pi nidwoko wang’ penji ang’wen ma e: (1) Acikara nibedo ku kite ma kani kara anwang’ bero i kum juk m’anwang’u? (2) Ng’a ma copo miyo ira juk ma ber? (3) Acopo nyutho nenedi nia andha atie ku yeny pa juk? man (4) Pirang’o mito aur nikwayu nia jumange re m’umak yub kakara?
ACIKARA NIBEDO KU KITE MA KANI?
4. Wacikara nibedo ku kite ma kani kara wanwang’ bero i kum juk ma ber?
4 Kara wanwang’ bero i kum juk ma ber, wacikara nibedo dhanu ma jwigiri man ma mol. Ka wan i wang’ lembe moko ma fodi wanwang’ara ko ngo niai con kunoke ma wanyang’ ungo i iye cuu, mito wayii nia watie ku yeny mi kony. Ka wakoso jwigiri man molo, Yehova bikonyowa ngo. E juk ceke ma wabenwang’u kinde ma wabesomo Lembe pare bibedo ve jubekonjo pii i ng’ey batha. (Mik. 6:8; 1 Pet. 5:5) Ento tek watie dhanu ma jwigiri man ma mol, wabibedo ayika nijolo juk m’ujengere iwi Biblia ma wabewinjo man wabinwang’u bero i kume.
5. Ubimo Daudi utimo ang’o ma nwang’u romo ketho edoko jakuhaya?
5 Wakenenu ponji moko ma wacopo nwang’u i lapor p’Ubimo Daudi. Nwang’u gin m’etimo romo ketho edoko jakuhaya. Bor i wang’ m’eidh iwi ker de nwang’u dong’ pire uyik nikum bodho pare mi goyo wer. Jukwaye kadok nibegoyo wer i wang’ ubimo. (1 Sam. 16:18, 19) I ng’ey ma Yehova uwire pi nidoko ubimo macen mir Israel, etiyo ku tipo pare ma leng’ pi nimiyo ire tego. (1 Sam. 16:11-13) Pire ugam uyik lee i kind dhanu mir Israel pilembe ebed elwero judegi migi; enego kadok jarukara ma Goliath. (1 Sam. 17:37, 50; 18:7) Ng’atu ma jakuhaya m’utimo lembe ma dongo tho rukeno romo paru nia embe ku yeny mi winjo juk mi jumange. Ento Daudi utimo ngo kumeno.
6. Wang’eyo nenedi nia Daudi ubino ng’atu ma winjo juk? (Nen bende cal.)
6 I ng’ey ma juketho Daudi ni ubimo, emedere nibedo ku jurimo ma ceng’ini m’ubed umiyo ire juk. (1 Kei. 27:32-34) Eno tie ngo lembe mi zungo kum Daudi ung’eyere ni ng’atu ma winjo juk ma ber. Ewinjo juk mi jumaco kende ngo, ento bende pa dhaku moko ma nyinge Abigail. Abigail ubino dhaku pa Nabal m’ubino ng’atu ma wiye tek, m’ukoso foyofoc man ma jamulirisi. Daudi ujwigere pi nitiyo ku juk pare ma ber. Eno uketho euro nitimo kosa moko ma dwong’.—1 Sam. 25:2, 3, 21-25, 32-34.
Ubimo Daudi uwinjo juk p’Abigail ku jwigiri man etiyo kude (Nen udukuwec mir 6)
7. Wacopo nwang’u ponji ma kani i lapor pa Daudi? (Eklizia 4:13) (Nen bende cal.)
7 Wacopo kwanyu ponji moko ma e i lapor pa Daudi. Mi kwong’o, kadok nwang’u watie ku bodho kunoke ku dito moko de, mito ngo wapar nia wang’eyo lembe zoo man nia wambe ku yeny mi juk. Mir ario, calu Daudi, ukwayu wabed ayika niwinjo juk ma ber dok ebed ng’a m’ubemiye. (Som Eklizia 4:13.) Tek watimo kumeno, m’umbe jiji wabiuro nipodho i kosa ma dongo ma copo nyayu can i kumwa kunoke i kum jumange.
Ukwayu wabed ayika niwinjo juk ma ber dok ebed ng’a m’ubemiye iwa (Nen udukuwec mir 7)c
NG’A MA COPO MIYO IRA JUK MA BER?
8. Pirang’o Yonathan re m’ubino ng’atu ma romo miyo juk ma cuu ni Daudi?
8 Wakenenu ponji moko acel mange ma wacopo nwang’u i lapor pa Daudi. Ebed ewinjo juk mi dhanu m’ubino ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova man m’ubino nyang’ cuu i peko m’ebenwang’ere ko. Ku lapor, kinde m’emito eng’ey ka nyo Ubimo Saul ubemito kwiyocwiny udwog i kindgi kude, ewinjo juk pa Yonathan ma wod Saul. Pirang’o ecopere ni Yonathan nimiyo ire juk ma cuu? Pilembe Yonathan ubino kende kende ngo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova, ento egam eng’eyo bende won ma Saul cuu mandha. (1 Sam. 20:9-13) Wacopo lubo lapor pa Daudi nenedi?
9. Ka watie ku yeny mi juk, ubemito wapenj ng’a? Kemii lapor moko. (Lembrieko 13:20)
9 Ka watie ku yeny mi juk, etie ber nia wapenj ng’atu m’utie ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova man m’ung’eyo ma ber lembe ma watie ku yeny mi kony i iye.a (Som Lembrieko 13:20.) Ku lapor, kepar nia umego moko m’aradu ubemito enwang’ jadhoge ma cuu mi gamiri. Ng’a ma romo miyo ire juk ma ber? Jarimbe ma fodi ugamere ngo romo konye tek ebemiyo ire juk m’ujengere iwi cik mir ukungu mi Biblia. Ento umego eno binwang’u juk ma tap man ma bikonye nisagu zoo tek epenjo umego moko giku min ot pare ma gidaru timo ni Yehova karacelo pi kare moko, ma ging’eye cuu man ma gitie jumutoro i gamiri migi.
10.Wabineno ang’o kawoni?
10 Waai waweco iwi kite ario ma wacikara nibedo ko, man waneno nia wacikara nipenjo ng’a ka watie ku yeny mi juk ma ber. Ento kawoni wakenenu nia wacopo nyutho nenedi nia andha watie ku yeny mi juk, man ka nyo ubemito wakway jumange re ma gimak yub kakawa.
ACOPO NYUTHO NENEDI NIA ANDHA ATIE KU YENY PA JUK?
11-12. (a) Saa moko waromo timo ang’o? (b) Ubimo Rehoboam utimo ang’o kinde m’ukwayu emak yub moko ma pire tek?
11 Saa moko romo nen nia ng’atini ubesayu juk, ma ke nwang’u i andha ebesayu kende kende nia jumange gicwak yub moko ma dong’ edaru maku. I andha, ng’atu ma kumeno umbe ku yeny mi juk. Ukwayu enwang’ ponji i lapor mi cimowang’ p’Ubimo Rehoboam.
12 Rehoboam uidho iwi ker mir Israel i ng’ey Ubimo Suleman. Edoko ubimo mi thek m’ulony, ento dhanu mi thek maeno ginwang’u nia Suleman ugam urido igi i thol lee akeca. E gibino i bang’ Rehoboam pi nikwaye nia edhong’ igi i thol. Rehoboam ukwayugi nia gikegiwek ire saa moko m’ekeenyam ko i lembene. Ecaku ber ku kwayu juk i bang’ judongo ma gibed gitimo ni Suleman ma won. (1 Ub. 12:2-7) Ento ekwero juk ma judongo maeno gimiyo ire. Pirang’o etimo kumeno? Nyo nwang’u dong’ edaru maku yub mi gin m’ebitimo man ebino sayu kende kende ng’atu m’ucwake? Tek ubino kumeno, copere enwang’u nia juk ma jurimbe m’aradu gimiyo ire ucwaku paru pare. (1 Ub. 12:8-14) Rehoboam udwoko lembe ni lwak de nimakere ku juk m’aradu maeno gimiyo ire. E kumeno, i thek mir Israel upokere, man niai eca yakini uthum ungo i the bimobim pa Rehoboam.—1 Ub. 12:16-19.
13. Wacopo ng’eyo nenedi nia andha watie ku yeny mi juk?
13 Wacopo nwang’u ponji ma kani i lapor pa Rehoboam? Ka wabekwayu juk, wacikara ninyutho nia andha watie ku yeny mi juk. Wacopo ng’eyo nenedi nia andha watie ku yeny mi juk? Mito wapenjara kumae: ‘Nyo abed akwayu juk man i ng’eye akwere ndhu ndhu pilembe etie ngo kit juk m’amito awinji?’
14. Ka wanwang’u juk moko, wacikara nipoy i kum ang’o? Kemii lapor moko. (Nen bende cal.)
14 Kepar nia umego moko unwang’u tic ma cul lee i iye. I wang’ niyiye, ecidh ekwayu juk i bang’ jadit cokiri moko. Enyutho nia tije bibekwayu ebed bor ku juruot pare pi kare m’ulwar. Jadit cokiri eno upoyo wiye nia nimakere ku cik mir ukungu mi Biblia, rwom pare ma kwong’a utie nipong’o yeny mi juruot pare i thenge mi tipo. (Efe. 6:4; 1 Tim. 5:8) Re kepar nia umego maeno unwang’u wang’ acel nia jadit cokiri eno uweco rac man emedere nipenjo paru mir umego mange nitundo ma juyero ire lembe m’elar ekubo i wiye. Nyo andha umego maeno ubesayu juk kunoke nyo elar emaku yub moko man ebesayu kende kende ng’atu m’ucwake? Mito ngo wawil nia adundewa utie jabombi. (Yer. 17:9) Saa moko, juk ma watie ku yenyne nisagu zoo bedo juk m’ava winjo mbe i kumwa.
Nyo andha wabesayu juk kunoke nyo walar wamaku yub moko man wabesayu kende kende ng’atu m’ucwakwa? (Nen udukuwec mir 14)
NYO UBEMITO AKWAY NIA JUMANGE RE M’UMAK YUB KAKARA?
15. Wacikara nibedo ku wang’wa i kum ang’o, man pirang’o?
15 Ng’atuman m’i kindwa utie ku rwom mi maku yub pare en gire. (Gal. 6:4, 5) Calu ma waneno, ng’atu ma riek sayu juk i Lembe pa Mungu man i bang’ Jukristu m’uteng’ini i wang’ ning’iyo gin m’ukwayu etim. Ento wacikara nibedo ku wang’wa ma kud wakway ko nia jumange re ma gimak yub kakawa. Jumoko giromo kwayu ju ma giworo atiratira kumae: “Eni ka nwang’u in re m’ibenweng’iri ku lembe maeni, nwang’u icopo timo nenedi?” Jumoko giromo penjo ngo ter ter nia junyuth igi gin m’ukwayu gitim, ento giromo poro ba jumange m’umbe niparu cuu i lembe ma gibenwang’iri i iye.
16. Lembang’o m’ugam uwok i cokiri mi Korintho iwi camu ring’o ma juthiero ni ayi gin m’acwiya, man ng’a m’ubino ku twero mi timo ng’iyong’ic mi camu ring’one kunoke ngo? (1 Jukorintho 8:7; 10:25, 26)
16 Wakedwogu iwi lembe m’ugam uwok i cokiri mi Korintho mi rundi ma kwong’a iwi ring’o ma juthiero ni ayi gin m’acwiya. Paulo ukiewo ni Jukristu mi cokiri maeno kumae: “Wang’eyo nia ayi gin m’acwiya utie gin moko ngo man nia Mungu tie acel kende.” (1 Kor. 8:4) Wec maeno ucwalu dhanu moko mi cokiri nimaku yub ma nia giromo camu ring’o ma ging’iewo i soko, kadok nwang’u nyo jular juthiere ni ayi gin m’acwiya de. Jumange ke gineno nia pidocwinygi copo sendogi ka gicamu ring’o ma kumeno. (Som 1 Jukorintho 8:7; 10:25, 26.) Eno ubino yub pa ng’atuman en gire. Paulo ukwayu ngo nyanok de nia Jukorintho gimak yub kaka jumange, kunoke nia gipor ba jumange. Ng’atuman ubino ku twero mi ‘yero pire gire ni Mungu.’—Rum. 14:10-12.
17. Ang’o ma copo timere tekene wabeporo ba yub mi jumange luma luma? Kemii lapor moko. (Nen bende cal.)
17 Nyo lembe ma rom eno romo wok tin de? Eyo. Wakewec iwi lembe m’uneno nyithi theng rimo. Jakristuman ucikere ning’iyo en gire ka nyo ebiyiyo kunoke ngo thieth ma ku nyithi theng rimo i ye nimakere ku pidocwinye ma Biblia uponjo.b Eromo bedo iwa tek ninyang’ cuu i lembe maeno, re nimaku yub iwi lembe ma kumeno utie ter ma ng’atuman m’i kindwa ucikere niyeyo en gire. (Rum. 14:4) Tek wabeporo ba yub mi jumange luma luma, eno romo kwiyo pidwocwiny mwa. Gin ma copo konyowa niponjo pidocwiny mwa cuu ke utie nitiyo kude. (Ebr. 5:14) Dong’ ubemito wakway juk i bang’ Jakristu m’uteng’ini i saa ma kani? Utie i ng’ey ma wadaru timo sayusac mwa giwa, ento fodi asu watie ku yeny mi kony pi ninyang’ i kite ma wacopo tiyo ko ku cik mir ukungu mi Biblia i lembe ma wabenwang’ara i iye.
Ukwayu wasay juk nwang’u ndhu wadaru timo sayusac mwa giwa (Nen udukuwec mir 17)
MEDIRI NIYENYO JUK
18. Yehova utimo ang’o iwa?
18 Yehova ugenowa lee uketho eweko iwa kaka ma wabed wamak ko yub mwa wan giwa. Pieno emiyo iwa Lembe pare Biblia man jurimo ma riek ma copo konyowa ninyang’ i cik mir ukungu mi Biblia. Calu Wegwa, edaru timo thenge ma kapare. (Rie. 3:21-23) Wacopo timo ang’o pi ninyutho foyofoc mwa ire?
19. Ukwayu watim ang’o kara wamedara ninyayu anyong’a i Yehova?
19 Kepar pi lembe ma e: Junyodo gimaru ka gibeneno nia awiya migi ubedongo, gibeteng’ini man gibedoko jutic pa Yehova ma riek man ma konyo jumange. Kumeno bende, anyong’a nego Yehova kan ebeneno nia wabemedara niteng’ini i thenge mi tipo, niyenyo juk man nimaku yub ma miyo ire yung.
WER 127 Acikara nibedo kit dhanu ma nenedi?
a Saa moko etie lembe mi rieko nia Jukristu gikway juk kadok i bang’ dhanu ma gitie ngo jutic pa Yehova iwi lembe m’uneno sente, thieth kunoke lembe mange.
b Pi ninwang’u paru mange iwi lembe maeni, nen buku Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! ponji mi 39, nyathi thiwiwec mir 5 man thenge m’uwacu “Tim sayusac.”
c KORO I CAL: Jadit cokiri moko ubemiyo juk ni jadit cokiri wadi ma oro pare lee nisage, iwi ayi m’eweco ko i saa mi coko ma gitimo nyanok i wang’e.