THIWIWEC MI 40
WER 111 Thelembe mir anyong’a mwa
Yehova tie ‘anyong’a mwa ma dit’
“ Abibino . . . i bang’ Mungu ma tie anyong’a para ma dit.”—ZAB. 43:4.
I ADUNDO
Wabineno gin ma romo konyowa ning’eyo lembe ma copo kwalu anyong’a mwa, man kite ma waromo donwang’e ko kendo.
1-2. (a) Tin dhanu ma pol gibenwang’iri ku lembang’o? (b) I thiwiwec maeni wabineno lembang’o?
TIN dhanu ma pol gibetimo kero migi ceke kara gikwo kud anyong’a. Re asu gibenwang’u ngo anyong’a mandha. Ju ma pol gitie ku can i cwinygi man giparu nia dong’ lembe ma copo rombo de mbe i kwo migi. Dhanu pa Yehova de giwinjiri kumeno saa moko. Calu ma wabekwo i nindo mi “kajik ceng’,” wang’eyo nia wabinwang’ara ku peko ma bing’abu cwinywa man “ma ciro tek.”—2 Tim. 3:1.
2 I thiwiwec maeni, wabineno lembe ma copo kwalu anyong’a mwa, man ayi ma waromo donwang’u ko anyong’ane kendo. Ento ku kwong’a, wakenen nia ng’a ma copo miyo iwa anyong’a mandha.
NG’ATU MA COPO MIYO IWA ANYONG’A MANDHA
3. Giracwiya ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova? (Nen bende cal.)
3 Saa ceke Yehova tie jamutoro. Ebemito wan de wabed jumutoro man weg anyong’a. Pieno, etie ngo lembe mi zungo nineno anyong’a pare nikadhu kud i piny m’ecwiyo. Ku lapor, anyong’a negowa nineno ng’om ma leng’ m’ecwiyo, rangi ma tung’ tung’, ley m’ubetuko, man cam ma mit ma wabecamu. Andhandha Mungu umaruwa man ebemito wakwo kud anyong’a!
Nyathi liec: Image © Romi Gamit/Shutterstock; nyithi macho: Vladimir Seliverstov/500px via Getty Images; nyithi diegi: Rita Kochmarjova/stock.adobe.com; two dolphins: georgeclerk/E+ via Getty Images
Kite ma ley tuko ko nyutho nia Yehova tie jamutoro (Nen udukuwec mir 3)
4. (a) Ang’o m’uketho Yehova tie asu kud anyong’a kadok ebeneno peko iwi ng’omi? (b) Yehova umiyo iwa giramiya ma kani? (Zaburi 16:11)
4 Kadok Yehvoa tie “Mungu ma jamutoro” de, re ebeneno lembe ceke m’uberemo adunde dhanu man masendi mi ng’om maeni. (1 Tim. 1:11) Ento eweko ngo lembe maeno ujwig anyong’a pare. Eng’eyo nia peko ceke tie pi kare moko kende. Edaru ketho nindo m’ebidaru kogi cen. Ebekuro ku cirocir nindo m’ebikabu iye litho ku masendi mi magwei. Re ma fodi nindone k’utundo ngo, ebenyang’ i peko ma wabekadhu kud i igi man ebemito ekonywa. Nenedi? Nikadhu kud i giramiya ma tie anyong’a m’emiyo iwa. (Som Zaburi 16:11.) Kenen kite m’emiyo ko giramiya maeno ni Wode ma Yesu.
5-6. Pirang’o Yesu tie won anyong’a?
5 I kind giracwiya pa Yehova ceke, Yesu tie won anyong’a m’usagu zoo. Pirang’o? Pi thelembe ario ma e: (1) “Etie ayi Mungu ma nen ungo” man enyutho kite pa Won tap tap i lembe ceke. (Kol. 1:15) (2) Yesu ubedo pi kare ma lee karacelo ku Won ma tie Won anyong’a ma dit nisagu.
6 Anyong’a ubed unego Yesu pilembe saa ceke ebed etimo gin ma Won ubekwayu i bang’e. (Rie. 8:30, 31; Yoh. 8:29) Calu m’ebed etimo gin ma Yehova ukwayu kubang’e kubang’e, eno uketho anyong’a ubed unego Won i kume.—Mat. 3:17.
7. Wacopo nwang’u anyong’a mandha nenedi?
7 Wan bende wacopo nwang’u anyong’a mandha tek wabecoro ceng’ini ku Yehova ma tie ng’atu ma miyo anyong’a. Ka wabeting’o saa ma lee pi niponjo lembe iwi Yehova man wabelubo lapor pare, e wabibedo jumutoro ma lee. Wabinwang’u bende anyong’a tek wabetimo yeny pa Yehova man tek wang’eyo nia anyong’a ubenege i kumwa.a (Zab. 33:12) Dong’ waromo timo ang’o ka wanwang’u nia anyong’a mwa ujwik kunoke ethumi? Nyo eno nyutho nia dong’ Yehova uyiyowa ngo? Ungo! Calu ma watie dhanu ma waleng’ ungo, saa moko wanwang’u litho, can man cwinywa tur. Yehova nyang’ cuu i lembe maeno. (Zab. 103:14) Dong’ wakenenu gin ma copo kwalu anyong’a mwa man kite ma waromo donwang’e ko kendo.
KUD IWEK GIN MOKO UKWAL ANYONG’A PERI
8. Peko mi kwo copo bedo ku matoke ma kani i wiwa?
8 1. Peko mi kwo. Nyo ibeciro ragedo, piny peri unyothere nikum peko ma wok rek, i jacan, iberemo kunoke nyo peko mi tiyo ubesendi? Kinde ma wabenwang’ara ku kit peko ma kumeno, waromo bayu anyong’a mwa yot yot, asagane ka gin ma waromo timo mbe pi nidare. Biblia uyero kamaleng’ nia “can turo cwinyjo.” (Rie. 15:13) Jadit cokiri moko ma nyinge Babis m’umin man junyodo pare zoo gigam githo i kind oro ang’wen kende uyero kumae: “Anwang’ara kenda man anwang’u nia jakony para mbe. Saa moko can ubed unega lee pilembe abed aparu nia nwang’u acopo timo saa ma lee karacelo kugi ka nwang’u githo ngo, re dong’ ecopere ngo.” Andhandha, peko mi kwo copo olowa man eromo daru kero mwa.
9. Anyong’a mwa copo dwogo kendo nenedi? (Yeremia 29:4-7, 10)
9 Anyong’a mwa copo dwogo kendo nenedi? Waromo nwang’u anyong’a mwa kendo tek wang’eyo nia wacopo loko ngo gin moko, man tek watie weg foyofoc. I ng’om maeni, dhanu ma pol gimewo paru ma nia kara ikwo kud anyong’a, mito kwo peri ubed tap tap calu m’ibemito. Eno tie vupo. Ku lapor, Yehova ugam umiyo telowic ni Juyahudi ma gicidho i ng’eca i Babeli nia gikwo calu ma ng’eca kwo ko i ng’om mange, man gitim ceke ma gicopo pi ninwang’u anyong’a i lembe ma tek ma gin’i iye. (Som Yeremia 29:4-7, 10.) Ponji utie ang’o iwa? Tim kero ing’ii ku lembe m’ibenweng’iri ko man bed idwok foyofoc pi lembe ma beco m’ubetimere i kwo peri. Poy nia Yehova biweki ngo. (Zab. 63:7; 146:5) Nyamego Effie m’ugam unwang’u ret ma lee m’uweke goru uyero kumae: “Anwang’u kony ma lee i bang’ Yehova, jufwa man cokiri. Pieno, aneno nia etie koso foyofoc kan aweko cwinya utur. Abedwoko foyofoc ni Yehova man ni jurimba pi kony migi ma dit apila.”
10. Pirang’o wacopo bedo asu kud anyong’a kadok wabekadhu kud i peko?
10 Kadok kwo mwa tie ngo ve ma nwang’u wamaru kunoke ka peko ma lee unwang’uwa kadi ke wedi mwa, asu waromo bedo jumutoro.b (Zab. 126:5) Pirang’o? Pilembe anyong’a mwa ujengere ngo iwi lembe ma wabekadhu kud i igi. Jayab yo moko ma nyinge Maria uwacu kumae: “Ka wabekadhu kud i peko, anyong’a mwa thum ungo pilembe wapoy pi gin ma Yehova ung’olo iwa. Eno nyutho ngo nia dong’ wabiwak ungo kunoke wabinyutho ngo ayi ma wabewinjara ko. Wegwa bikonyowa kara wagwok anyong’a mwa.” Poy nia peko ceke ma wabenwang’ara ko kawoni kadok gi lee rukani de, gitie pi nindo moko kende; gibedo ve batielo m’udong’ iwi kwiyo. Ceng’ini eni Yehova biweyo pekonegi pet, ba bang’gi de bidong’ ungo.
11. Lapor pa jakwenda Paulo ubetielo cwinyi nenedi?
11 Dong’ ka waparu nia peko mwa ubenyutho nia Yehova uwenjowa ke? Ecopo bedo ber nia wakepar pi jutic pa Yehova ma gigam gikadhu kud i peko ma tek m’usagu. Wakewec pi jakwenda Paulo. Yesu ung’iye kara eter lemandha “ni thek, ni jubim, man ni nyithindho mir Israel.” (Tic. 9:15) Eno ubino rwom ma lee dit! Ento peko ukoso ngo i kwo pare. (2 Kor. 11:23-27) Nyo peko pa Paulo m’ubino nen nia ubethum ungo unyutho nia Yehova uwenje? Ungo! Tung’ ku maeno, cirocir pare unyutho nia Yehova ubino miyo ire mugisa. (Rum. 5:3-5) Kawoni kepar pi lembe m’ibekadhu kud i iye. Ibeciro peko peri ceke ku bedopwe. Pieno, cwinyi bed tek nia anyong’a ubenego Yehova i kumi.
12. Lembakeca m’upong’o ngo copo kwalu anyong’a mwa nenedi?
12 2. Lembakeca m’upong’o ngo. (Rie. 13:12) Mer man foyofoc ma watie ko i bang’ Yehova cwaluwa niketho lembakeca mi timo ire lee. Ento tek waketho lembakeca ma waromo tundo ngo i kume nimakere ku hali mwa, cwinywa copo tur. (Rie. 17:22) Nyamego Holly ma jayab yo uyero kumae: “Agam amito asom somo mi jurwey Injili mi Ker, acidh atim i kabedo mange, kunoke adikara i tic mi giedo i Ramapo. Ento hali para ulokere man ecopere ngo ira nitundo i kum lembakeca maeno ceke. Cwinya ugam utur. Etie lembe mi can kan ibemito itim lembe moko, re lundo imbe ku copone.” Dhanu ma dupa de giwinjiri kumeno.
13. Lembakeca ma kani ma hali mwa copo yiyo watund i kumgi?
13 Anyong’a mwa copo dwogo kendo nenedi? Poy nia Yehova utie Mungu ma i lembe pare tek ungo. Ekwayu ngo watim lembe m’ukadhu kero mwa; gin ma ketho piwa bedo tek i iye utie ngo tic ma lee ma wabetimo ire. Yehova ubemito wang’ey mupaka mwa man wabed dhanu m’atira. (Mik. 6:8; 1 Kor. 4:2) Eneno asagane ng’atu ma yor i iwa ento ungo tic ma wabetimo. Nyo ecibedo ber andha nia waii nitimo lembe m’ukadhu kero mwa ma ke Yehova de ubekwayu ngo nia watim kumeno?c Etie ber ungo! Pieno ka hali peri uketho ecopere ngo iri nitimo lee i tic pa Yehova, dong’ miyiri zoo i lembe m’itie ku copo mi timo. Nyo iromo ponjo ngo aradu ku tic kunoke nitielo cwiny ju m’utii? Nyo icopo ketho ngo lembakeca mi tielo cwiny ng’atu moko wang’ ku wang’, ku telefon kunoke ku mesaji? Kan ibeii niketho lembakeca m’iromo tundo i kumgi, sukulia ma Yehova bimiyo iri utie anyong’a. Man ng’ey nia ceng’ini eni i ng’om ma nyen pa Yehova, wabinwang’u kaka mitimo ire pi nja man i ayi dupa ma nwang’u waparu ngo apara de! Holly ma waweco pire udaru wec pare kumae: “Abedo piny man aparu yor i iya nia ‘abikwo rondo ku rondo.’ Man ku kony pa Yehova, abipong’o lembakeca para moko i ng’om ma nyen.”
14. Ang’o mange ma copo kwalu anyong’a mwa?
14 3. Nijengiri iwi sente pi ninwang’u anyong’a. I kusika mi weco ku dhanu i internet, jumoko gimewo paru ma nia pi ninwang’u mutoro mandha mito ikwii cwinyi giri. Giyero nia kara inwang’ anyong’a mandha, gin mi kwong’o ma mito itim utie ning’iewo piny ceke m’imaru man niwotho i ng’om ma woko. Yehova ucwiyowa ku copo mi nwang’u anyong’a i piny ma beco. Ento ju ma pol ginwang’u nia gin ma giparu ya copo miyo igi anyong’a ulud ukwalu anyong’a migi akwala. Nyamego Eva ma tie jayab yo uwacu kumae: “Kan iketho nia i kwo peri zoo ibed inyay kwa anyong’a i ii giri, nja de gin ma biromo weng’i bibedo mbe.” Ka wabemito saa ceke wanyay anyong’a i iwa giwa, wabidong’ ku can man cwinywa bitur.
15. Wacopo nwang’u ponji ma kani ibang’ ubimo Suleman?
15 Lembe m’ubimo Suleman ukadhu kud i iye copo miyo iwa ponji iwi matoke ma rac ma junwang’u ka jubesayu anyong’a mi ng’om maeni. E ii nipong’o yeny mir adundene ceke kara enwang’ anyong’a. Ku lapor etimo kero nicamu cam ma mit, niwinjo mizik ma beco man ning’iewo piny ceke ma sente copo ng’iewo i rundi pare. Re lembene ceke umiyo ngo ire anyong’a. Eyero kumae: “Wang’ yeng’ ungo ku neno piny; kadi ith de pong’ ungo ku winjo lembe.” (Ekl. 1:8; 2:1-11) Ju moko giparu nia ginwang’u anyong’a ka ging’iwo piny ceke ma gimito. Ento lembe maeno copo miyo ngo anyang’a mandha.
16. Nikonyo jumange miyo iwa anyong’a nenedi? (Nen bende cal)
16 Anyong’a mwa copo dwogo kendo nenedi? Yesu uponjowa nia “nimiyo nyayu anyong’a lee ma sagu nigamu agama.” (Tic. 20:35) Jadit cokiri moko ma nyinge Alekos uwacu kumae: “Saa ceke abed aii nitimo lembe ma thindho thindo ni jumange. Nitimo kumeno ketho aparu ngo kwa pi yeny para gira, pieno abedo kud anyong’a.” Icopo timo ang’o ni jumange? Kan ineno ng’atu moko utie ku can, tiel cwinye. Ku lemandha, iromo daru ngo peko pare ento icopo juko cwinye nwang’u ibekethiri kakare kinde m’ibewinje, ibenyutho kisa man ibepoyo wiye nia eredh ter pare i kor Yehova. (Zab. 55:22; 68:19) Iromo konye bende enyang’ nia Yehova uwenje ngo. (Zab. 37:28; Isa. 59:1) Icopo timo lembe moko pi nikonye, calu ve nitedo ire cam kunoke niwotho awotha kende karacelo kude. Kwaye wuwok kude i lembanyong’a, eno copo yomo cwinye. Wek Yehova utii kudi pi nikonyo jumange. Ka wabeketho wiwa i kum jumange kakare nidieng’ kwa piwa giwa, wabinwang’u anyong’a kunoke mutoro mandha!—Rie. 11:25.
Kakare nidieng’ kwa piri giri, keth wii i kum yeny mi jumange (Nen udukuwec mir 16)d
17. Wacopo nwang’u anyong’a mandha nenedi? (Zaburi 43:4)
17 Wacopo nwang’u anyong’a mandha tek wabemedara nicoro ceng’ini ku Wegwa mi polo. Biblia ubetego cwinywa nia Yehova tie ‘anyong’a mwa ma dit.’ (Som Zaburi 43:4.) Pieno, dok ebed wabenwang’ara ku peko ma nenedi de, waromo winjara nia watie agwoka. Dong’ wajengara zoo iwi Yehova ma tie ng’atu ma miyo anyong’a ma jik ungo!—Zab. 144:15.
WER 155 Yehova en e anyong’a mwa pi nja
a Nen sanduku ma thiwiye tie “Lokiri i bang’ Yehovan pi ninwang’u anyong’a.”
b Ku lapor, mond i jw.org man nen penji ma jupenjo ko Dennis gikud Irina Christensen i Lembe ma nyen mir 5 i kind oro 2023 m’uai i Guriri m’utelowic.
c Pi ning’eyo lembe lee, nen thiwiwec m’uwacu “Des attentes raisonnables... pour être joyeux !” i Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 7, 2008.
d KORO I CAL.: Nyamego moko ucidho i soko pi ning’iewo piny ire, re anyong’a unege lee kinde m’eng’iewo thiwe ni nyamego moko m’utii ma tie ku yeny mi tielocwiny.