Ol Kredit Kad—?Bambae Oli Givhan Long Yu No Oli Mekem Yu Yu Slef?
WAN man we i tijim Engglis long Yunaeted Stet, i talem se: “Evri manis, taem mi openem ol leta we oli karem kaon blong mi from ol kredit kad, i olsem wan disasta we i no fani nating. Mi lukluk nomo long namba ya we mi no save bilivim. I olsem we mi bin kam wan narafala man long fasin blong spenem mane, olsem we mi spenem mane olbaot blong pem ol pleplei blong pikinini, ol samting we oli wok wetem lektrik, ol kakae, mo bensin blong trak.”
Dolores tu i faenem se i isi nomo blong gat ol kaon. Hem i talem se: “I isi nomo blong yusum ol kad blong pem ol samting. Mi mi no save spenem ol trufala mane long fasin olsem. Be, taem yu go long stoa wetem wan kad nomo, i defren. Yu no luk wan mane. Yu jes givim kad blong yu, mo biaen, man blong stoa i givimbak kad ya long yu.”
Yumi no sapraes se, long Yunaeted Stet, ol kaon we ol man oli gat from ol kredit kad long Jun 1995, oli kasem 195.2 bilyan dola. !Hemia i bitim 1,000 dola (100,000 vatu) blong evri man we i gat wan kad! Nating se i olsem, ol kampani we oli givimaot ol kredit kad ya oli gohed blong switim ol man blong yusum ol kad ya. Blong mekem olsem, oli talem long ol man ya se fastaem bambae oli jes pem smol intres nomo, mo maet oli no pem fi nating blong holem kad ya blong wan yia. Long ol manis we oli jes pas, ?yu yu kasem hamas leta blong traem pulum yu blong gat wan kredit kad? !Long Yunaeted Stet, olgeta famle wanwan oli kasem 24 leta evri yia! Wan man long Yunaeted Stet i bin yusum ten defren kredit kad long 1994, mo hem i gat kaon we i 25 pesen antap long yia bifo.
Long Japan, i gat moa kredit kad i bitim telefon. Ol wanwan man Japan we oli gat bitim 20 yia, oli gat tu kad. Long ol narafala ples long Esia, oli bin givimaot bitim 120 milyan kredit kad, hemia 1 blong evri 12 man. James Cassin, blong Master Card International, i talem se: “Namba blong ol kredit kad i stap kam antap kwik moa long Esia i bitim ol narafala kantri.” Presiden blong Visa International, Edmund P. Jensen, i talem se: “Bambae ol kad ya oli stap olsem wan impoten samting long laef blong yumi blong longtaem.”
I klia se ol kredit kad bambae oli gohed blong joen moa wetem laef blong yumi. Taem yumi yusumgud olgeta, oli save givhan long yumi. Be, sipos yumi yusum olgeta long nogud fasin, oli save givim soa. Sipos yu kasem sam save long saed blong ol kredit kad, maet samting ya i halpem yu blong yusum olgeta long fasin we oli givhan long yu.
Ol Defren Kaen Kad
Ol kredit kad we ol man oli save yusum long plante ples blong wol, hemia Visa mo MasterCard. Ol kampani long saed blong mane oli givimaot ol kad ya, mo oli askem man blong pem wan fi evri yia blong holem wan kad, maet 1,500 kasem 2,500 vatu. Sam samtaem, oli no askem fi ya, sipos long ol yia bifo, man ya we i karem kad i bin pem kwik ol kaon blong hem. Man i save pem fulwan kaon blong kredit kad evri manis, mo sipos hem i mekem olsem, kolosap oltaem hem i no pem intres wetem. Hem i save pem smosmol evri manis, be bambae hem i pem bigfala intres wetem. Ol kampani blong givim mane, oli putum wan mak we man i no mas bitim, long saed blong mane we hem i save spenem long kredit kad. Oli putum mak ya folem fasin blong man ya long ol yia bifo blong pem ol kaon blong hem. Plante taem, oli leftemap mak ya i go long wan namba we i hae moa, taem man i soem se hem i gat fasin blong pem kwik kaon blong hem.
Man i save yusum bang kad tu blong karem mane we hem i no holem i stap long bang. Hem i save yusum ol otomatik mesin we oli givim mane, no ol jek we bang i givim. Be, i sas blong kasem mane long rod ya. Kolosap oltaem, wan man we i mekem olsem i mas pembak mane we hem i karem, mo antap long hemia, i mas pem 200 kasem 500 vatu blong evri 10,000 vatu we hem i karem. Oli stat kaontem intres long ol mane olsem long dei we man ya i karem mane ya.
Antap long ol bang, i gat plante stoa mo grup blong stoa we oli givimaot kredit kad. Ol man oli save yusum ol kad ya long ol stoa ya nomo. Kolosap oltaem, oli no askem man blong pem fi evri yia blong holem ol kad olsem. Be, sipos hem i no pem fulwan kaon blong hem evri manis, maet intres we hem i mas pem i bigfala moa bitim intres long ol bang kad.
Ol kampani blong bensin tu oli givimaot ol kredit kad we man i no nid blong pem fi blong hem evri yia. Kolosap oltaem, man i mas yusum ol kad ya long ol stesen blong bensin we oli blong ol kampani ya nomo, mo maet long sam hotel tu. Olsem ol kad we ol stoa oli givimaot, man i save pem kaon blong hem fulwan evri manis, we i no pem intres wetem. Sipos no, hem i save pem sloslou wetem intres.
Mo tu, i gat ol kad blong wokbaot long bas no plen, mo ol kad blong go luk sinema no wan narafala pleplei, olsem Diners Club mo American Express. Kad olsem, man i mas pem fi blong hem evri yia be i no nid blong pem intres, from we hem i mas pem kaon blong hem fulwan long en blong evri manis. Be, i no isi blong luksave olsem wanem ol kad ya oli defren long ol bang kad. Eksampel, American Express i givimaot Optima kad tu, we man i mas pem intres long hem, mo i kolosap sem mak long bang kad.
Ol man long Yunaeted Stet oli stap yusum wan nyufala kad naoia, we oli kolem smat kad. Oli kolem olsem from we hem i gat wan memori insaed long hem. Man i save yusum kad ya blong karem mane we hem i no gat long bang, from we oli save putum wan program long memori blong kad ya, nao man i no save bitim stret mak we oli putum long saed blong mane we hem i save tekem. Stoa i save karemaot praes blong wan samting we man i pem long namba ya. Las yia, 23 milyan Franisman mo 11 milyan man Japan oli yusum ol smat kad ya. Oli talem se bifo long yia 2000, namba blong ol kad olsem long olgeta ples blong wol, bambae i go antap kasem bitim wan bilyan.
Bifo we wan man i karem wan kad, i waes blong tingtinggud long ol rul blong kad ya. Wan buk we Fedral Resev Sistem blong Gavman blong Yunaeted Stet i prentem, i talem se: “Ol impoten samting we yu mas tingbaot long saed blong ol kredit kad, hemia trufala praes blong kredit, we i minim intres we yu mas pem evri yia wetem ol narafala samting tu (APR), fi we yu mas pem evri yia blong holem kad ya, mo taem we oli letem long yu blong pem kaon bifo we yu mas pem intres antap.” Sam narafala samting blong tingbaot hemia, fi we yu mas pem blong karem mane we yu no gat long bang, fi we yu mas pem taem yu bitim mak blong mane we yu save spenem, mo praes we yu mas pem sipos yu yu let blong pem kaon blong yu.
Intres We Yu Pem—?Bigwan Olsem Wanem?
Intres we ol man oli mas pem sipos oli no pem fulwan kaon blong olgeta evri manis, i bigfala moa bitim samting we plante man oli tingbaot. Eksampel, APR i soem trufala praes blong kredit. Blong kasem save olsem wanem intres we yu mas pem evri yia i joen wetem APR, tingbaot samting ya. Maet yu givim 10,000 vatu long wan fren, nao hem i givimbak 10,800 vatu long en blong yia. Olsemia nao, fren blong yu i pem 8 pesen intres antap. Be, sipos hem i givimbak 10,000 vatu ya sloslou, olsem 900 vatu evri manis blong 12 manis. Ale, long en blong yia, hem i givimbak 10,800 vatu. Be yu, we yu bin letem mane ya long hem, evri manis yu yu bin yusum mane we hem i stap givimbak. !Ale, APR long mane olsem i 14.5 pesen!
Wan stadi we Fedral Resev Sistem blong Yunaeted Stet i mekem las yia, i soem se APR long ol kredit kad blong bang i stat long 9.94 pesen mo i go kasem 19.80 pesen. Kolosap oltaem, hem i 17 kasem 19 pesen. Sam kampani oli putum praes ya i godaon blong smoltaem jes afta we man i karem kredit kad, olsem 5.9 pesen. Be oli save putum i go antap afta we smoltaem i pas. Mo tu, kampani bambae i putum praes i go antap sipos hem i luk se hem i save lusum mane. Sam kampani oli putum intres i go antap, taem man i let blong pem kaon blong hem. Mo tu, sipos man i bitim mak blong mane we hem i save spenem, kampani i save putum intres i go antap.
Long ol kantri blong Esia, fulwan praes we man i mas pem long ol kad evri yia i bigwan tumas. Eksampel, long sam bang kad, ol man long Hong Kong oli mas pem 24 pesen antap long kaon blong olgeta, long India 30 pesen, long Indonesia 36 pesen, long Filipin 45 pesen, long Singapo 24 pesen, mo long Taewan 20 pesen.
I klia se, i isi blong kasem mane wetem ol kredit kad, be i sas tu. Sipos yu go long wan stoa mo karem plante samting wetem kredit kad, we yu yu naf blong pembak sloslou nomo, i sem mak sipos yu go long bang mo yu karem mane we yu mas pembak wetem bigfala intres. !Nating se i olsem, kolosap 3 long evri 4 man long Yunaeted Stet we oli holem kredit kad, oli mekem samting ya! Oli gat wan bigfala kaon blong pembak wetem bigfala intres tu. Las yia long Yunaeted Stet, ol man wanwan we oli holem Visa mo MasterCard oli gat kaon blong 182,500 vatu blong pembak, mo plante man oli gat kaon olsem long plante kredit kad.
Wan Trap We i Save Holem Yu
Ruth Susswein, jif daerekta blong Bang Kad long Amerika, hem i talem se ol man we oli yusum ol kredit kad, oli no luksave trabol we oli save kasem long saed blong mane. Hem i talem se, sipos wan man i pembak 3,600 vatu evri manis long kaon blong kredit kad we hem i 182,500 vatu, bambae hem i tekem bitim 22 yia blong pem kaon ya.a !Wetem intres mo ol narafala fi, man ya bambae i pem 1 milyan vatu long wan kaon we fastaem hem i 182,500 vatu! !Mo hemia sipos hem i no pem wan narafala samting wetem kad ya! Taswe, sipos yu gat fasin we yu save spenem tumas mane, ol kredit kad oli save kam olsem wan trap.
?Olsem wanem ol man oli foldaon long trap ya? Robert, we yumi tokbaot finis long faswan haf blong buk ya, i talem se: “Mitufala i bin pem plante samting we mitufala i no rili nidim. Mitufala i joen long wan grup blong mekem eksasaes we mitufala i neva go long hem. Bifo we mitufala i tingtinggud, mitufala i pem wan haos we i gat wil, mo mitufala i spenem plante taosen dola blong mekem haos ya i gud bakegen. Mitufala i no tingbaot risal blong ol kaon blong mitufala.”
Reena, we yumi tokbaot long laswan haf, hem i eksplenem wanem i hapen long hem wetem man blong hem, Michael, i se: “Mitufala i mekem plante tumas kaon. Afta we mitufala i mared, mitufala i pem evri samting we mitufala i nidim wetem ol kredit kad. Blong pem ol insurens long helt mo ol samting we mitufala i no save pem stret wetem kad, mitufala i yusum kredit kad blong tekem mane we mitufala i no gat long bang. Long wan yia, mitufala i mekem kaon blong 1,400,000 vatu. Taem mitufala i luksave se bighaf blong mane we mitufala i pembak evri manis i jes pem intres nomo, mitufala i sapraes tumas.”
?I Gud Blong Yusum Ol Kredit Kad?
Samfala oli save talem ‘no’ long kwestin ya, afta we oli luk bigfala trabol we plante milyan man oli kasem from ol kredit kad. Daphne we hem i gat 32 yia, i talem se: “Papa mama blong mi tufala i neva bin yusum wan kredit kad, mo tufala i no wantem wan.” Samting we i tru se, wan long evri 4 man long Yunaeted Stet we oli gat kredit kad, oli yusum long waes fasin. Oli kasem ol gudfala samting we kredit kad i save givim, be oli no pem ol bigfala intres long hem. Wan we i mekem olsem, hemia Maria. Hem i talem se: “Mi laekem kredit kad from we i isi mo kwik blong yusum. Mi no nidim blong karem plante mane wetem mi. Sipos mi luk wan samting we mi nidim, mi save pem.”
Maria i gohed olsem: “Be, oltaem mi meksua se mane we mi gat long bang i kavremap praes blong samting we mi wantem pem. Mi neva folem rod ya we mi yusum kredit kad blong tekem mane we mi no gat long bang. Mo neva mi bin pem intres.” Kredit kad i mekem i isi blong blokem wan rum long hotel. Mo tu, blong rentem wan trak long Yunaeted Stet, man i mas gat wan kredit kad.
Be, samfala oli no tingtinggud bifo we oli pem ol samting. Maet oli tingtinggud sipos oli yusum trufala mane blong pem ol samting. Michael mo Reena tufala i no wantem se oli gat kaon oltaem long laef blong olgeta. Ale, tufala i mekem disisen blong no yusum ol kredit kad blong faef yia—oli yusum olgeta nomo sipos i gat wan trabol i kamaot we oli nidim mane kwik.
Hem i bisnes blong yu sipos yu wantem yusum kredit kad no nogat. Be sipos yu mekem olsem, yusum long waes fasin. Yusum olsem wan tul blong givhan long yu. Be yu mas lukaot blong no mekem bigfala kaon. I impoten blong no yusum kredit kad olbaot, sipos yu wantem yusumgud mane blong yu. Tingbaot sam samting moa we yu save mekem.
[Futnot]
a Maet praes we man i mas pembak evri manis, hemia 1,000 vatu, no wan praes we i smol haf blong kaon blong hem, wan long tufala ya we i bigwan moa.
[Tok Blong Pija Long Pej 7]
Yu haremgud nomo blong yusum kredit kad—gogo kaon i kamtru