?From Wanem Graon i Stap Seksek?
“YUMI STANAP OLTAEM LONG GRAON WE I STRONG. TASWE, TAEM GRAON YA I SEKSEK, FRAET I WINIM TINGTING BLONG YUMI.”—“GRAON WE I MUFMUV BIGWAN.”
“TAEM graon i seksek, hem i wan long ol paoa we i strong moa, mo i spolem moa samting, i bitim ol narafala paoa olsem hariken mo wota we i ron bigwan.” Tok ya i kamaot long wan buk we nem blong hem, The World Book Encyclopedia. Buk ya i no giaman. !Paoa blong graon we i seksek bigwan i save kasem mak we i 10,000 taem antap long paoa blong faswan niuklia bom! Samting we i mekem ol man oli fraet moa, hemia se graon i save seksek nomata se ples i hot no i kolkol, mo long enitaem blong yia, mo long enitaem blong dei. Maet ol sayentis oli save talem smol, se graon bambae i seksek weples, be oli no save talem wetaem samting ya bambae i hapen.
Graon i seksek taem ol bigbigfala ston aninit long graon oli mufmuv. Samting ya i stap hapen oltaem nomo. Plante taem, ston we i muvmuf i no mekem graon i seksek naf blong yumi harem, be ol sayentis oli save luk samting ya wetem ol mesin blong olgeta.a Sam samtaem, ston i brobrok no i muvmuf bigwan, ale hemia i naf blong mekem graon i seksek bigwan.
?From wanem graon i stap muvmuf oltaem? Nasnal Etkwek Infomesen Senta (NEIS) i talem se: “Yumi save faenem ansa blong kwestin ya taem yumi lukluk olsem wanem ol haf blong wol aninit long graon we oli kolem ‘ol plet,’ oli mufmuv. Save ya i givim niufala tingting long ol man we oli stadi long graon blong wol ya.” NEIS i gohed se: “Naoia yumi save se i gat seven bigfala ‘plet’ aninit long graon. Olgeta ya oli seraot long plante smosmol ‘plet.’ Olgeta evriwan ya oli stap mufmuv, maet oli muf 10 milimeta no 130 milimeta long wan yia.” NEIS i talem se, graon i seksek moa long ol ples we ol ‘plet’ ya oli joen. Taem graon i seksek bigwan, klosap evritaem (90 pesen) samting ya i hapen long ol ples olsem.
Saes Mo Paoa
Blong makem se graon i seksek bigwan olsem wanem, oli lukluk saes mo paoa blong seksek ya. Afta long yia 1930, wan man, nem blong hem Charles Richter, i faenem wan rod blong makem saes blong ol seksek ya. Biaen, plante moa ples oli gat mesin ya seismograph. Ale, folem faswan tingting blong Richter, sloslo oli wokem plante niufala rod blong makem saes blong ol seksek. Wan long ol rod ya, hemia we oli makem paoa blong seksek ya, be long stamba blong hem mo long stret menet we i stat.
I tru, ol rod ya we oli yusum oli no soemaot hamas man i lus mo hamas samting oli brobrok taem graon i seksek. Tingbaot taem we graon i seksek long not Bolivia long Jun 1994. Oli makem saes blong hem se 8.2, be faef man nomo oli ded. Be i defren olgeta taem graon i seksek long Tangshan, Jaena long 1976. Hemia i smol moa, olsem 8.0 nomo, be handred taosen man oli ded.
Yes, saes blong seksek ya i no soemaot wanem trabol we hem i mekem long ol man. Be taem oli makem paoa blong hem, oli luksave olsem wanem hem i spolem ol man, ol haos, mo ol samting raonabaot long yumi. Yes, ol samting we oli joen wetem laef blong man oli save soemaot moa sipos graon i seksek bigwan no nogat. Taem graon i seksek, i no graon we i stap givim kil long ol man. Ol wol we oli folfoldaon, ol paep blong gas mo rop blong lektrik we oli brobrok, ol samting antap we oli foldaon, hemia nao ol samting we oli kilim man i ded no givim kil long ol man.
Ol man we oli stadi long bisnes ya, oli wantem kam naf blong givim woning bifo we graon i seksek. Oli stap wokem wan rod we i givim signal, nem blong rod ya se Advanced Seismic Research and Monitoring System. Wan ripot long CNN i talem se plan ya bambae i wok gud sipos oli save kasem ol save ya kwiktaem, mo sipos oli gat moa program long kompiuta we oli naf blong rikodem ol save ya. Olsem nao, ol man we oli wok long saed ya “bambae oli save luksave wantaem nomo stret ples we graon i seksek bigwan.” Samting ya bambae i halpem ol gavman blong givhan kwiktaem long ol man we oli stap long ol ples ya.
I klia se, sipos ol man oli rere bifo we graon i seksek, bambae i no gat plante man oli karem kil, bambae i no spolem plante samting, mo antap moa, plante man bambae oli no ded. Be, nating se ol man oli reregud, oli no save blokem graon blong i no moa seksek. Ale, kwestin i stap se: ?Wanem i save givhan long ol man blong winim trabol we i kamaot taem graon i seksek bigwan?
[Futnot]
a Mesin ya, oli kolem seismograph. Hem i makem mo i raetemdaon olsem wanem graon i mufmuv. Oli wokem mesin ya fastaem long 1890. Tede, i gat bitim 4,000 mesin olsem long fulwol.
[Tok blong pija long pej 5]
(Lukluk niuspepa)
?Hamas Taem Graon i Stap Seksek?
Bigwan Olsem Wanem Saes Hamas Taem Evri Yia
Bitim Mak 8 mo antap 1
Bigwan 7-7.9 18
Strong 6-6.9 120
Strong Smol 5-5.9 800
No Strong Tumas 4-4.9 6,200*
Smol Nomo 3-3.9 49,000*
Smol Tumas <3.0 Saes 2-3:
samwe 1,000 evri dei
Saes 1-2:
samwe 8,000 evri dei
* Oli Ting Se Namba i Olsem.
[Credit Line]
Source: National Earthquake Information Center By permission of USGS/National Earthquake Information Center, USA
[Tok blong pija long pej 5]
Seismogram on pages 4 and 5: Figure courtesy of the Berkeley Seismological Laboratory