Ol Yangfala Oli Askem . . .
?From Wanem Oli Karemaot Mi Long Famle Blong Mi?
“I olsem we mi mi handikap. I olsem we mi gat wan sik long hat blong mi we i no save kamgud samtaem.”—Robert.
HEMIA tok blong wan man we stret mama blong hem i letem narafala mama i karemaot hem taem hem i jes bon. Man ya i gohed blong tokbaot laef blong hem i se: “Klosap evri dei, mi wantem tumas blong save ansa blong ol kwestin olsem: ?Hu i stret famle blong mi? ?Oli stap wea? ?From wanem oli lego mi?”
Taem papa blong Chantial i pikinini, stret mama blong hem i letem narafala i karemaot hem. Naoia Chantial i harem nogud from we hem i no save hu i stret bubu man mo bubu woman blong hem. Hem i se: “Mi harem olsem se oli stilim ol angkel, ol anti, mo ol kasen blong mi from we mi mi no save joen wetem olgeta.” I no olgeta pikinini oli harem olsemia taem narafala mama papa i karemaot olgeta, sam nomo. ?From wanem oli gat filing ya?
Oli Kam Kros
Taem wan pikinini i kasem save se stret papa mama blong hem i bin lego hem, ol filing blong hem oli save fasfas. Catrina i smol nomo taem narafala papa mama i karemaot hem, ale hem i talem se: “Mi mi stap kros oltaem from we mi no kasem save from wanem stret mama blong mi i letem narafala i karemaot mi. Mi ting se hem i lego mi from we mi mi no naes mo mi no naf blong hem i lavem mi. Mi save se sipos hem i givim janis long mi, mi save mekem hem i praod long mi. Evritaem mi tingbaot stret mama blong mi, kros blong mi i kam antap.”
Catrina i no moa frengud wetem papa mama we tufala i karemaot hem tu. Hem i se: “Mi mi ting se tufala i pulumaot mi long stret mama blong mi. Ale mi putum olgeta kros blong mi long tufala.” Yes, plante taem kros i wan fasin blong pikinini we narafala mama papa i karemaot hem.
Fasin kros ya i wan denja. Olsem Catrina, maet yu soemaot kros blong yu long fasin we i no stret, no maet yu putum kros ya i go long man we i no gat fol nating long bisnes ya. Baebol i givim advaes ya se: “I nogud yu kros, i nogud yu faerap.” (Ol Sam 37:8) ?Olsem wanem yu save folem advaes ya? Tok blong God i talem se: “Sipos yu gat hed, bambae yu no save kros kwik.” (Ol Proveb 19:11) Sipos yu tingtinggud long trabol blong yu, maet yu no moa kros tumas. ?Olsem wanem yu save mekem samting ya?
Stretem Ol Giaman Tingting
Taem yu tingtinggud, yu save skelem ol tingting we oli mekem yu yu kros. Maet yu ting se stret papa mama blong yu, tufala i lego yu from we tufala i no lavem yu. Hemia nao tingting blong Catrina. ?Be tingting ya i tru? Maet yu no save faenemaot from wanem tufala i lego yu. Be i gat plante samting blong soem se i no stret we yu holem ol nogud tingting olsem. Traem tingbaot: ?Klosap oltaem, from wanem ol papa mama oli letem narafala i karemaot pikinini blong olgeta? Plante papa mama oli harem se oli no gat narafala rod.
Traem tingbaot Moses. Eksodas japta 2 long Baebol i tokbaot Fero blong Ijip we i traem blong kilim i ded olgeta pikinini boe blong ol man Isrel. Be Jokebed i haedem pikinini blong hem Moses blong tri manis. Afta long taem ya, hem i no moa save haedem hem, be hem i no wantem nating we ol man oli kilim pikinini blong hem i ded. Ale, hem “i tekem wan bigfala basket we oli wokem long stik blong wan longlongfala gras blong wota, mo i blokem long kolta blong wota i no save go insaed. Nao hem i putum pikinini ya insaed, mo i go haedem long medel blong ol longlongfala gras we i stap gru long saed blong Nael Reva.”—Eksodas 2:3.
Yumi save se i mas had long mama ya blong lego pikinini blong hem olsemia. Be i no gat narafala rod. Bigfala lav we hem i gat long pikinini blong hem i pulum hem blong mekem wanem we hem i ting se i moa gud long pikinini ya. Makemgud se sista blong pikinini ya i stanap i stap longwe lelebet, blong luk sipos wan man bambae i kam karem smol brata blong hem. Maet mama blong gel ya i wari tumas, mo ating hem nao i talem long smol gel ya blong go stanap long ples ya.
I tru se i no gat denja olsem long saed blong evri pikinini we narafala papa mama i karemaot hem. Be plante taem, tingting blong stret mama blong pikinini i sem mak long hemia blong mama blong Moses. Robert i talem se: “Mi mi wan pikinini blong rod nomo. Sipos mama blong mi i no lego mi, ating bambae i hevi tumas long famle blong hem, from we i gat ol narafala pikinini long famle ya tu. Maet mama blong mi i bin ting se bambae i moa gud long mi sipos hem i letem narafala i karemaot mi.”
I tru se i gat plante defdefren risen from wanem ol mama oli letem narafala i karemaot pikinini blong olgeta. Be ol stori ya oli soemaot se plante taem i no from we mama i no lavem pikinini blong hem no from we hem i ting se pikinini ya i nogud. Plante taem, mama ya i ting se bambae i moagud long pikinini sipos narafala i lukaot long hem.
Tinghae Long Lav We Yu Kasem
Sipos yu tingtinggud, maet yu luksave tu from wanem narafala papa mama i karemaot yu. Tingbaot Moses bakegen. “Dota blong king i faenem hem, i tekem hem blong i lukaot long hem, nao i mekem hem i kam olsem stret pikinini blong hem.” (Ol Wok 7:21) ?Wanem i pulum gel blong Fero blong sevem laef blong wan Hibru pikinini we hem i save se king i wantem kilim i ded? Baebol i talem se: “Hem i luk smol pikinini ya i stap insaed [long basket], i stap krae, mo hem i sore long hem.” (Eksodas 2:6) Hem i no save tanem baksaed long Moses mo no laekem hem. Yes, hem i tekem Moses i kam olsem stret pikinini blong hem from we hem i lavem hem.
Plante pikinini oli save tingbaot we stret papa mama blong olgeta i no livim olgeta oli stap olgeta nomo, nating se fasin ya i bigwan tede. Mama papa ya i putum olgeta long han blong wan grup we oli wok blong faenem wan gudfala papa mama blong karemaot olgeta mo lukaotgud long olgeta. Mo narafala papa mama i karemaot olgeta from we oli lavem olgeta mo oli wantem lukaot long olgeta. ?Ating i sem mak long yu? Sipos yu tingting moa long lav we tufala i givim long yu mo tinghae long lav ya, bambae yu no save harem nogud tumas.
Mo ating plante narafala oli soem lav long yu tu, i no tufala ya nomo. Sipos yu stap joen long Kristin kongregesen, ating yu haremgud blong gat plante mama, papa, sista, mo brata long saed blong spirit, we olgeta tu oli lavem yu. (Mak 10:29-30) Ol Kristin elda oli “olsem strong sefples we man i save go haed long hem blong ronwe long hariken, no gudfala ples we i drae, we man i save go haed long hem blong ronwe long big ren. Bambae oli olsem reva we i ron, i pastru long ples we i drae olgeta, no sed blong bigfala ston, we i stanap hem wan long ples we i no gat tri long hem.” (Aesea 32:2) Yu no mas fraet blong go toktok long sam Kristin we oli bigman long tingting blong olgeta. Talemaot ol samting we i stap long tingting mo hat blong yu.
Robert i talem se i impoten blong gat ol gudfala fren insaed long Kristin kongregesen. Hem i se: “Filing ya blong harem nogud long hat blong mi i stap yet. Be, lav blong ol Kristin brata sista i pusum filing ya i go long wan smol kona blong hat blong mi nomo.”
Yu Save Karem Frut Long Laef Blong Yu
Ale, yu mas sakemaot ol tingting we oli no stret mo oli nogud. Yu mas sakemaot tingting ya tu, se yu no save karem frut long laef blong yu from we yu yu wan pikinini we narafala papa mama i karemaot yu. !Ol nogud tingting olsem oli save mekem yu yu harem nogud tumas! (Ol Proveb 24:10) Mo oli no stanap long trufala save.
Yu mas tingbaot se, Moses i tekem olgeta janis we hem i kasem long laef blong hem. Baebol i talem se: “Olgeta oli tijim hem long waes blong ol man Ijip, nao hem i kam wan strong man blong toktok mo blong wok tu.” (Ol Wok 7:22) Samting we i impoten moa, se Moses i kasem save long God, nao Papa blong hem long heven, Jeova, i kam wan trufala man long tingting blong hem. (Hibrus 11:27) ?Olsem wanem? ?Moses i karem frut long laef blong hem?
Yes. Moses i kam lida blong wan bigfala nesen blong bitim tri milian man. Hem i kam wan profet, jaj, komanda, hem i raetem histri, i mekem ol man Isrel oli joen long kontrak blong Loa, mo i raetem faef buk long stat blong Baebol. Mo tu, i luk olsem we hem i raetem buk blong Job mo Ol Sam 90. Yes, Moses i karem plante gudfala frut long laef blong hem. Plante pikinini we narafala papa mama i karemaot olgeta, olgeta tu oli karem gudfala frut, mo i sem mak long saed blong yu.
Robert i gat tu pikinini blong hem we hem i tijimgud tufala, mo naoia hem i wan elda long Kristin kongregesen. Hem i tingtingbak long taem we hem i pikinini, i se: “Mi lanem blong no tingting oltaem long samting we mi no save stretem, be blong glad long ol blesing we mi mi gat finis.”
Sipos yu yu stap long han blong wan narafala famle blong smoltaem, no sipos wan narafala papa mama i karemaot yu, maet sam samtaem yu gat nogud tingting. Be traem blong sakemaot ol tingting ya mo putum ol gudfala tingting long ples blong olgeta. Filipae 4:8, 9 i mekem promes se ‘God ya we i stamba blong pis, hem bambae i stap kampani wetem yu,’ sipos yu ‘putum tingting blong yu i stap strong’ long ol samting we Hem i glad long olgeta. ?Be wanem sam samting we yu save mekem blong haremgud long papa mama we tufala i karemaot yu? Wan narafala stori bambae i tokbaot kwestin ya.
[Tok blong pija long pej 26]
Papa mama we i karemaot yu, tufala i soem se tufala i lavem yu taem tufala i tekem yu mo tufala i lukaotgud long yu