Ol Yangfala Oli Askem
?Olsem Wanem Mi Save Joen Gud Wetem Ol Brata Mo Sista Blong Mi?
?Bambae yu tokbaot brata mo sista blong yu se oli olsem wanem long tingting blong yu?
․․․․․ Ol bes fren blong yu
․․․․․ Klosap oltaem yufala i joen gud
․․․․․ Yu no glad long olgeta be yu letem nomo blong oli joen wetem yu
․․․․․ Yufala i stap faet oltaem
SAMFALA brata mo sista oli joen gud tugeta. Tingbaot Felicia, we i gat 19 yia blong hem. Hem i talem se: “Smol sista blong mi, Irena, we i gat 16 yia, hem i wan long ol bes fren blong mi.”a Mo Carly we i gat 17 yia, i tokbaot bigfala brata blong hem, Eric, we i gat 20 yia blong hem se: “Mitufala i joen gud tugeta. Mitufala i neva faet.”
Defren olgeta, plante brata mo sista oli olsem Lauren mo Marla. Lauren i talem se: “Mitufala i faet long saed blong evri samting, nomata sipos samting we mitufala i faet from i impoten no nogat.” Maet yu yu olsem Alice we i gat 12 yia blong hem. Hem i tokbaot brata blong hem Dennis we i gat 14 yia blong hem, se: “!Hem i mekem mi mi kros oltaem! Hem i go long rum blong mi mo i tekem ol samting blong mi we i no askem fastaem. !Dennis i olsem wan smol pikinini nomo!”
?Yu yu gat wan brata no wan sista we i mekem yu yu kros oltaem? I tru se ol papa mama nao oli gat wok ya blong mekem se famle i joen gud. Be, taem yu stap kam bigwan, bambae yu lanem blong joen gud wetem ol narafala. Yu save lanem fasin ya long haos fastaem.
Traem tingbaot ol raorao we yu gat wetem brata no sista blong yu. ?Wanem samting we plante taem yutufala i stap faet from? Lukluk lis we i stap daon mo putum wan mak olsem ✔ long wan long ol smol bokis we i stap. !Mo tu yu save raetem ol samting we oli stap mekem yu kros!
□ Olting blong yu. Brata no sista blong mi i tekem ol samting blong mi we i no askem fastaem.
□ Fasin blong mitufala i no sem mak. Brata no sista blong mi i mekem samting blong tingbaot hem nomo, hem i no tingting gud fastaem mo i traem blong spolem laef blong mi.
□ Rum blong yu. Brata no sista blong mi i no save kilkilim doa fastaem bifo we hem i kam insaed long rum blong mi, mo i ridim ol imel mo mesej blong mi we i no askem fastaem.
□ Narafala samting. ․․․․․
Sipos oltaem, brata no sista blong yu i mekem yu yu kros, i bos long yu no i no letem yu yu stap yu wan, maet i isi long yu blong gat nogud tingting long saed blong hem. Be wan waestok long Baebol i talem se: “Sipos yu faetem nus blong man, bambae blad blong hem i ron. Mo long sem fasin, sipos yu stap mekem man i kros, bambae yu kasem trabol from.” (Ol Proveb 30:33) Sipos yu holem nogud tingting long saed blong narafala, i sua se bambae yu faerap long kros, sem mak olsem we yu faetem nus blong yu nao blad i ron. Biaen, trabol ya bambae i kam bigwan moa. (Ol Proveb 26:21) ?Olsem wanem yu save blokem nogud tingting we yu gat long narafala blong i no kam wan bigfala rao? Faswan samting se, yu mas luksave stret samting we i mekem se yu gat nogud tingting olsem.
?Hem i Wan Smol Samting Nomo No i Wan Problem?
Ol problem bitwin ol brata mo sista oli olsem ol lam long fes blong man. Wan lam i no naes nating mo i mekem man i harem soa, be hem i kamaot from we insaed long skin, i gat wan smol soa i stap. Long sem fasin, i no naes blong luk we brata sista tufala i raorao, be plante taem raorao ya i kamaot from we i gat wan problem i stap.
Blong wan lam i finis, yu save skwisim hem nomo. I tru se taem yu mekem olsem, yu karemaot lam ya mo ol man oli no moa luk long fes blong yu. Be bambae mak blong hem i stap yet mo maet yu mekem se hem i solap moa. Wan gudfala samting, hemia blong mekem se smol soa aninit long skin i finis, ale bambae ol lam oli no moa kamaot. Hemia i sem mak long ol trabol bitwin ol brata sista. Yu mas lanem blong luksave stamba blong problem ya, olsem nao yu save stretem problem. Mo bambae yu save mekem advaes blong King Solomon, i wok tu long laef blong yu. Advaes ya i se: “Sipos yu gat hed [“fasin luksave,” NW] bambae yu no save kros kwik.”—Ol Proveb 19:11.
Tingbaot Alice we yumi tokbaot finis antap. Hem i tokbaot brata blong hem Dennis se: “Hem i go long rum blong mi mo i tekem ol samting blong mi we i no askem fastaem.” Hemia i wan problem. ?Be yu ting se wanem problem blong hem? I luk olsem se hem i no gat respek.b
Alice i save talem long Dennis blong i no moa kam bakegen long rum blong hem mo yusum ol ting blong hem. Be sipos Alice i talem nomo olsem, problem ya i save kam mowas, mo bambae tufala i raorao yet. Be sipos Alice i toktok gud wetem Dennis blong i gat respek long hem mo long olting blong hem, i sua se fasin fren blong tufala i save kamgud moa.
Yu Mas Lanem Blong Stretem Mo Blokem Rao
I gud we yu luksave stamba blong wan problem we yu gat wetem wan brata no sista blong yu. Be hemia nomo i no naf. ?Yu save mekem wanem blong stretem problem mo blokem ol rao blong oli no moa hapen? I gud yu traem folem ol sikis rod ya.
1. Yufala i mas agri long sam stamba rul. King Solomon i raetem se: “Olgeta plan blong man oli save foldaon sipos oli no toktok gud tugeta fastaem.” (Ol Proveb 15:22, NW) Samting we i save halpem yu blong blokem ol rao olsem, i blong luklukbak long ol samting we oli mekem se yu stap rao wetem brata no sista blong yu. I gud we yu mo brata no sista blong yu, yutufala i tokbaot sam rul we yutufala evriwan i save agri long olgeta mo we oli stret long stamba blong ol rao we oli kamaot. Tingbaot sipos yu rao wetem brata no sista blong yu long saed blong olting blong yu. Yutufala i save putum Rul namba 1 se: “Oltaem, mi mas askem bifo we mi tekem samting we i blong narafala.” Rul namba 2 se: “Respektem raet blong brata no sista taem hem i talem, ‘No, yu no save yusum no tekem samting ya.’” Taem yufala i putum ol rul olsem, yufala i mas tingbaot tok blong Jisas we i talem se: “Yufala i mas mekem i gud long ol narafala man, olsem we yufala i wantem blong olgeta oli mekem long yufala.” (Matiu 7:12) Olsem nao, yufala i save putum ol rul we yufala evriwan i glad blong folem. Biaen, toktok wetem papa mo mama blong yufala blong meksua se tufala i agri long ol rul we yufala i putum.—Efesas 6:1.
2. Yu tu yu mas folem ol rul ya. Aposol Pol i raetem se: “Yufala i save tijim ol narafala man. ?Be from wanem yufala i no save tijim yufala bakegen? Yufala i stap talem long olgeta se, ‘Bambae yu no mas stil.’ ?Be from wanem yufala i stap stil?” (Rom 2:21) ?Olsem wanem yu save folem advaes ya? Sipos yu wantem we ol brata mo sista blong yu oli respektem rum blong yu, yu tu, yu mas respektem rum blong olgeta. Hemia i min se taem yu wantem go insaed long rum blong olgeta, yu mas kilkilim doa fastaem. Mo tu, bifo we yu ridim imel no mesej blong brata no sista blong yu, yu mas askem long hem fastaem.
3. Yu no mas kros kwik. ?From wanem advaes ya i gud? From we, olsem waes tok blong Baebol i talem, “i nogud yu holem kros blong yu i stap longtaem, from we hemia i fasin blong man we i no gat hed.” (Prija 7:9) Sipos yu stap kros kwik, laef blong yu bambae i nogud olgeta. Yes, ol brata no sista blong yu bambae oli mekem no talem ol samting we oli mekem yu yu kros. Be i gud yu tingbaot se, ‘?Olsem wanem? ?Mi tu mi mekem wan samting olsem long hem bifo?’ (Matiu 7:1-5) Jenny i talem se: “Taem mi gat 13 yia, mi ting se tingting blong mi i moa impoten mo se narafala i mas lesin long mi. Naoia, smol sista blong mi tu i gat sem tingting olsem. Taswe mi traem blong no kam kros long hem taem hem i talem wan samting.”
4. Yu mas fogivim mo fogetem. Yu mas tokbaot ol bigfala problem mo stretem olgeta. ?Be olsem wanem? ?Bambae yu blemem brata no sista blong yu from evri mastik we hem i mekem? Jeova God bambae i glad taem yu “no tingbaot” rong blong narafala. (Ol Proveb 19:11) Alison we i gat 19 yia, i talem se: “Mi mo sista blong mi Rachel, mitufala i naf blong stretem ol problem blong mitufala. Wanwan long mitufala i kwik blong talem sore long narawan mo biaen eksplenem se wanem samting nao we mitufala i ting se i stamba blong problem ya. Samtaem mi wet fastaem bifo we mi mekem wan desisen long saed blong wan problem. Plante taem, i no nid blong mi tokbaot problem ya nating from we long nekis moning blong hem, mitufala i fogivim mitufala mo fogetem problem ya.”
5. Yu mas askem papa mo mama blong stap taem yutufala i stretem problem blong yutufala. Sipos yu mo brata no sista blong yu, yutufala i no save stretem wan problem bitwin yutufala, papa mo mama blong yutufala i save halpem yutufala blong mekem pis. (Rom 14:19) Be i gud we yu tingbaot se sipos yu naf blong stretem wan problem we yu no nidim blong singaotem papa mo mama, hemia i soemaot se yu stap kam bigman long tingting blong yu.
6. Yu mas laekem ol gudfala fasin blong brata no sista blong yu. Ol brata mo sista blong yu tu oli gat ol gudfala fasin we yu yu tinghae long olgeta. Raetemdaon wan gudfala samting we yu yu laekem long wanwan brata mo sista blong yu.
Nem Samting we mi laekem
․․․․․ ․․․․․
Bitim we yu stap tingbaot ol mastik blong brata no sista blong yu, i gud we yu talemaot long hem samting we yu laekem long saed blong hem.—Ol Sam 130:3; Ol Proveb 15:23.
Samting we i hapen long laef: Taem yu aot long haos, samtaem bambae ol man raonabaot long yu oli mekem yu kros. Maet hemia ol fren blong yu long wok, mo ol narafala we oli no kaen nating, oli no tingbaot filing blong narafala mo oli tingbaot olgeta nomo. Haos blong yu i ples ya nao we yu mas lanem blong stap long pis wetem ol narafala taem i gat problem i kamaot. Sipos yu gat wan brata no sista we yutufala i no stap gud gud long yutufala, yu mas gat stret tingting oltaem long saed blong hem. !Brata no sista blong yu i stap halpem yu blong gat ol fasin we yu mas gat taem bambae yu aot long haos blong papa mo mama!
Baebol i talem se i no oltaem we wan brata no wan sista, tufala i stap olsem ol besfren. (Ol Proveb 18:24) Be yu save mekem se fasin fren blong yu wetem ol brata no sista blong yu, i kam strong moa sipos oltaem yufala i rere blong ‘givgivhan long yufala, mo yufala i fofogivim yufala,’ nating se maet narafala i mekem se yu “gat sam poen agens” long hem. (Kolosi 3:13) Sipos yu mekem olsem, bambae ol brata mo sista blong yu oli no mekem yu kros tumas. !Mo maet bambae yu tu yu no mekem olgeta oli kros tumas long yu!
[Ol futnot]
a Mifala i jenisim sam nem long haf ya.
b Blong givhan moa long yu, lukluk bokis we i stap daon.
SAM SAMTING BLONG TINGBAOT
● ?Sipos wan brata mo sista tufala i raorao, from wanem i impoten blong luksave sipos hemia i wan smol samting nomo no i wan problem?
● ?Weswan long ol sikis rod ya we yu yu mas kamgud moa long hem?
[Bokis blong pija long pej 17]
LUKSAVE STAMBA BLONG PROBLEM
?Yu yu wantem kamgud moa blong luksave stamba blong ol problem we yu gat wetem brata mo sista blong yu? Sipos yes, i gud yu ridim parabol blong Jisas long saed blong boe we i lego haos blong papa blong hem, mo i westem mane we papa blong hem i givim long hem.—Luk 15:11-32.
Lukluk gud long fasin we fasbon brata i mekem long yangfala brata blong hem, taem yangfala ya i kambak long haos. Ale, traem ansa long ol kwestin ya.
?Wanem samting i hapen we i mekem se fasbon brata ya i kros long yangfala brata blong hem?
?Yu ting se wanem nao i stamba blong problem ya?
?Papa blong tufala i mekem wanem blong traem stretem problem ya?
?Fasbon brata ya i mas mekem wanem blong stretem problem ya?
Naoia, yu traem tingbaot wan rao we yu gat wetem wan brata no sista blong yu. Biaen, raetem ansa blong yu klosap long ol kwestin ya.
?Wanem i mekem se yutufala i rao?
?Yu ting se wanem nao i stamba blong rao ya?
?Wanem ol rul we yu ting se oli save halpem yu blong stretem raorao ya blong i no kam bigwan?
[Bokis/Foto blong pija long pej 18, 19]
SAMTING WE OL NARAFALA YANGFALA OLI TALEM
“ Mi wantem fren gud wetem tufala sista blong mi long ful laef blong mi, taswe mi mas stat blong soemaot fasin fren ya naoia.”
“ Mifala i mekem samting tugeta olsem famle, mo samting ya nao i joenem mifala. Naoia, mifala i no moa stap raorao olsem fastaem.”
“Long sam fasin, mifala i defren olgeta. Nating se i olsem, i no gat wan narafala gel we i olsem smol sista blong mi. !Mi mi laekem hem tumas!”
“Sipos mi no gat ol brata mo sista blong mi, ating mi no moa save tingbaot ol gudfala taem long laef blong mi. Yufala we i gat ol brata mo sista, mi mas talem long yufala se: ‘!Yufala i tinghae long olgeta!’”
[Foto]
Tia
Bianca
Samantha
Marilyn
[Tok blong pija long pej 17]
Ol problem bitwin ol brata mo sista oli olsem ol lam. Blong oli finis, yu no skwisim olgeta nomo, be yu mas luksave samting we i mekem se oli kamaot