Poen 26
Joenem Gud Ol Save Blong Mekem Tok i Klia
SIPOS yu wantem joenem gud ol save blong mekem tok blong yu i klia, fastaem yu mas gat klia tingting long wanem samting we yu wantem se tok ya i mekem long ol man. ?Yu wantem nomo blong givim save long ol man long wan tijing, wan tingting, wan fasin, rod blong laef we man i save folem? ?Yu wantem pruvum wan poen no yu wantem pruvum se wan tingting i no stret? ?Yu wantem mekem ol man oli tinghae long wan samting, no yu wantem pulum olgeta blong oli tekem aksen? Nating se yu stap toktok long wan man no long plante man, be sipos yu wantem se tok blong yu i givhan long olgeta, yu mas tingbaot save we oli gat finis, mo wanem tingting blong olgeta long save ya we bambae yu tokbaot. Afta, yu save mekem wan plan we i stret long samting we yu wantem se tok blong yu i mekem long ol man.
Ol Wok 9:22 i tokbaot wok blong prij we Sol (Pol) i mekem long Damaskes, i talem se “hem i soemaot i klia gud we Jisas, hem i Mesaea. Nao ol laen blong Isrel we oli stap long Damaskes, oli no moa gat tok blong talem.” ?Hem i mekem wanem blong soemaot trutok ya i klia gud? Yumi faenem ansa blong kwestin ya long ol tok we Pol i talem, taem hem i stap prij long Antiok mo Tesalonaeka. Fastaem, hem i tingbaot se ol man Jiu oli bilif long Hibru haf blong Baebol. Oli talem se oli bilif long ol tok long Hibru haf ya we i talemaot Mesaea. Biaen, Pol i jusum sam vas blong Hibru haf ya we oli tokbaot laef blong Mesaea mo wok blong prij we hem i mekem. Hem i talem ol tok ya, mo i skelem wetem samting we i hapen long laef blong Jisas. Las samting, hem i talem wanem we ol tok ya i soemaot, hemia se Jisas nao hem i Kraes no Mesaea. (Wok 13:16-41; 17:2, 3) Sipos yu yu joenem gud ol save wanwan blong mekem trutok blong Baebol i klia, ol tok blong yu tu i save gat bigfala paoa.
Yu Putum Ol Save Long Stret Ples Blong Olgeta. I gat plante rod blong putum ol save long stret ples blong olgeta. Maet yu luk se i gud blong yusum tu rod wantaem. Hemia nao sam rod we yu save yusum.
Yu seraotem ol save i go long ol defren grup. Hemia i min se yu putum ol save i go long ol grup, blong ol grup ya wanwan oli givhan blong mekem samting we yu wantem se tok blong yu i mekem long ol man. Maet ol grup ya oli ol bigfala poen we yu mas tokbaot blong mekem tok blong yu i klia. Maet ol grup ya oli ol pruf blong soemaot se wan samting i stret no i no stret. Maet yu ademap no tekemaot sam save, i dipen long wanem kaen man yu stap toktok long hem, mo i dipen long samting we yu wantem se tok blong yu i mekem long ol man.
Wan eksampol: Maet yu gat wan sot tok blong givim long nem blong God. Ating bambae yu seraotem save blong yu long tri grup ya: (1) from wanem i impoten blong save God long nem blong hem, (2) wanem nem blong God, mo (3) yumi mas mekem wanem blong ona long nem ya.
Yu save lanem blong seraotem ol save i go long ol defren grup, sipos yu lukluk gud long ol buk we ‘slef we i stret mo waes’ i wokem blong yumi mekem Baebol stadi long ol man. (Mat. 24:45, NW) Ol buk ya oli gat ol defren japta we oli givhan long man we i stadi blong i kasem save long ol stamba trutok blong Baebol. Long sam bigfala buk, i gat ol smol stamba tok long ol japta. Evri japta i rerem tingting blong man from save we i kam biaen, mo i givhan blong mekem bigfala tingting long buk ya i kamaot klia.
Evri wok i gat frut blong hem. Wan narafala rod blong tokbaot ol save long fasin we i klia, se yumi tokbaot wan wok mo frut blong hem.
I gud yu yusum rod ya taem yu stap toktok long wan man no long plante man, we oli mas tingting gud long frut blong wok we oli stap mekem, no wok we oli wantem mekem. Ol Proveb japta 7 i soemaot gud rod ya. Japta ya i tokbaot wan yang man we i no gat hed. “Tingting we i no stret” i pulum hem blong slip wetem wan woman blong rod (wok), nao biaen hem i harem nogud tumas (frut).—Prov. 7:7, NW.
Yu save givim moa paoa long tok blong yu sipos yu tokbaot ol nogud frut we ol man oli kasem taem oli no folem ol rod blong Jehova, mo ol gudfala frut we oli kasem taem oli lesin long Jehova. Spirit blong Jehova i lidim Moses blong i yusum rod ya taem hem i toktok long neson blong Isrel, bifo we oli go insaed long Promes Lan.—Dut., japta 28.
Samtaem i moa gud yu tokbaot samting we i hapen (frut) blong statem tok blong yu, nao biaen yu soemaot wanem i stamba blong samting ya (wok). Plante taem yu mekem samting ya taem yu tokbaot wan trabol mo rod blong stretem trabol ya.
Wan trabol mo rod blong stretem. Long wok blong prij, ating plante man bambae oli glad blong lesin sipos yu tokbaot wan trabol we ol man oli wari long hem, mo yu soemaot gudfala rod blong stretem trabol ya. Maet yu nomo yu talem wan trabol, no maet man blong haos i talem.
Ating trabol ya se ol man oli stap kam olfala mo oli stap ded. Sipos no, maet yu tokbaot trabol we i kamaot taem man i brekem loa, no taem man i mekem i no stret long narafala. Yu no nid blong toktok plante long ol trabol ya, from we ol man oli stap luk ol trabol ya klia nomo. I moa gud yu talem wan trabol blong statem tok blong yu nomo, nao biaen yu soemaot rod we Baebol i talem blong stretem trabol ya.
Be maet man blong haos i gat wan prapa trabol blong hem. Maet yu storian wetem wan mama we i fesem trabol, from we hem i stap hem wan mo i lukaot long ol pikinini blong hem. Maet tingting blong wan man i foldaon from bigfala sik we hem i kasem, no maet wan man i kasem trabol long narafala man we i no laekem hem nating. Sipos yu wantem givhan gud long ol man olsem, fastaem yu mas lesin long olgeta. Baebol i givim ol gudfala advaes blong winim olgeta trabol ya. Be yu mas yusum ol advaes ya long waes fasin. Sipos yu wantem se storian blong yu i givhan long narafala, yu mas luksave sipos i gat rod blong winim trabol blong hem, no sipos hem i mas stanap strong nomo. Yu mas talem klia long hem sipos yu stap tokbaot wan rod blong winim trabol ya blong olwe, no wan rod blong winim trabol ya blong smoltaem nomo, no sipos yu stap talem nomo wanem we hem i mas mekem blong stanap strong, from we trabol ya i no save jenis long rabis wol ya. Hemia i min se, yu mas meksua se ol tok blong Baebol we yu soemaot long hem, i naf blong pruvum samting we yu stap talem. Sipos tok ya i no naf blong pruvum, maet i no klia nating long tingting blong hem se rod we yu stap talem i save stretem trabol blong hem.
Yu putum ol save i stap stret folem ol yia. Sam save i isi blong tokbaot folem ol yia we ol samting i hapen. Buk blong Eksodas i tokbaot ol Ten Trabol stat long faswan go kasem laswan. Long Hibrus japta 11, aposol Pol i talem nem blong ol man mo woman we oli gat bigfala bilif, stat long taem bifo kam kasem taem blong hem.
Maet yu stap tokbaot sam samting we oli hapen long taem bifo. Sipos yu tokbaot ol samting ya folem ol yia, maet yu givhan long ol man blong oli kasem save long wan samting we i kamaot sloslo. Yu save mekem olsem taem yu tokbaot ol samting we oli hapen tede mo ol samting long Baebol tu. Olsemia, yu yusum tu rod wantaem: yu tokbaot ol save folem ol yia mo yu tokbaot wan wok mo frut blong hem. Sipos yu wantem tokbaot ol samting we Baebol i talem se bambae oli hapen i no longtaem, ating i moa gud yu tokbaot ol samting ya stat long faswan go kasem laswan. Hemia i save mekem i klia moa long tingting blong ol man, mo i moa isi blong oli holem i stap long tingting blong olgeta.
Taem yu eksplenem ol save folem ol yia, hemia i no min se yu mas stat oltaem long fas samting we i hapen. Samtaem i moa gud blong stat long wan bigfala samting we i hapen. Maet yu stap talem stori blong laef blong wan man. Ale, yu tokbaot wan samting long laef blong hem we i traem bilif blong hem bigwan. Ating yu yusum samting ya blong pulum tingting blong ol man fastaem, nao biaen yu gobak long ol samting we oli hapen bifo long taem ya, mo yu tokbaot olgeta folem ol yia.
Yu Yusum Ol Save Nomo We i Stret Long Tok Blong Yu. Nomata wanem rod yu yusum blong putum ol save i stap long stret ples blong olgeta, be yu mas lukaot gud blong yusum ol save nomo we i stret long tok blong yu. Nem blong tok blong yu bambae i givhan long yu blong yu jusum ol stret save. Mo tu, yu mas tingbaot wanem kaen man oli stap lesin long tok blong yu. Wan poen we i impoten blong talem long sam man, bambae i no impoten nating long sam narafala man. Mo tu, yu mas meksua se ol save long tok blong yu bambae i givhan blong mekem samting we yu wantem se tok blong yu i mekem long ol man. Sipos no, maet tok ya i pulum tingting blong ol man, be i no givhan long olgeta.
Taem yu lukaot save, ating yu faenem plante gudfala save blong tokbaot. ?Yu mas yusum hamas long ol save ya? Sipos yu tokbaot tumas save, maet ol man oli mestem bigfala tingting long tok blong yu. Sipos yu jusum sam bigfala poen nomo mo yu tokbaot gud ol poen ya, ol man bambae oli tingbaot olgeta moa, i bitim we yu yusum plante poen be yu tokbaot kwik tumas. Hemia i no min se i rong oltaem blong joenem sam narafala smosmol save i go long tok blong yu blong pulum tingting blong ol man, nogat. Be ol smosmol save ya i no mas kavremap bigfala tingting we yu wantem givim. I gud yu ridim Mak 7:3, 4 mo Jon 4:1-3, 7-9. Ol vas ya oli tokbaot sam smosmol save, be save ya i no kavremap bigfala poen.
Taem yu lego wan poen, yu mas lukaot gud blong yu no jam i go long narafala poen, nao ol man oli no moa save folem tingting we yu stap tokbaot. Maet yu mas putum wan brij blong joenem wan tingting i go long nekiswan. Maet brij ya hemia sam wod nomo, no maet wan ful toktok blong soemaot se tufala tingting ya i joen olsem wanem. Long plante lanwis, i gat sam smol tok we ol man oli yusum blong joenem ol tingting, mo blong soemaot se wan tingting i joen olsem wanem wetem tingting we oli jes tokbaot.
Sipos yu jusum ol save nomo we i stret long tok blong yu, mo yu putum ol save ya long stret ples blong olgeta, tufala samting ya bambae oli givhan long yu blong yu mekem samting we yu wantem se tok blong yu i mekem long ol man.