Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w93 8/15 pp. 23-26
  • Winim Faet Blong Fasin Blong Dring Alkol Oltaem

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Winim Faet Blong Fasin Blong Dring Alkol Oltaem
  • Wajtaoa—1993
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • No Gyaman Long Yu Wan
  • Nidim Help
  • Gat Fasin Fren Wetem God
  • “Paoa Ya We i Bigfala Tumas”
  • Wan Rod Blong Givhan
  • Hem i Responsabiliti Blong Yu Blong Kamgud Bakegen
  • ?Olsem Wanem Famle i Save Halpem Hem?
    Wekap!—1992
  • Yu Save Winim Ol Problem We Oli Spolem Famle
    Spesel Rod Blong Mekem Famle i Hapi
  • Kamaot Long Trap Ya Blong Dring Bitim Mak
    Wekap!—2005
  • I Gat Rod Blong Kamgud
    Wekap!—1992
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1993
w93 8/15 pp. 23-26

Winim Faet Blong Fasin Blong Dring Alkol Oltaem

“Long taem blong wok, kolosap ten klok moning, bambae mi stat blong tingbaot dring alkol. Nao long 12 klok long medel dei bambae mi goaot blong dring wan no tu glas. Long tri klok bodi blong mi i stat blong seksek. Mi wantem tumas se taem blong wok i finis i kam kwik, blong mi save dring bakegen. Plante taem bambae mi dring tu glas taem mi stap gohom. Kolosap seven klok mi wantem dring bakegen. Ale bambae mi dring, gogo mi folaot long jea mi kao, mi pispis long traoses blong mi, mo slip long pispis blong mi go kasem moning. Tekem samting ya mo maltiplae wetem 7 dei long wan wik; maltiplae hemia wetem 52 wik long wan yia; maltiplae hemia wetem 29 yia.”

MAN YA i wan alkolik. I no hem nomo. Plante milyan man long olgeta ples long wol oli stap faet agens long fasin ya we i save kilim man i ded, olsem Dokta Vernon E. Johnson i tokbaot fasin ya se, “hem i spolem ful laef blong man: long saed blong bodi, tingting, filing, mo long saed blong speret.”a

Plante man we oli savegud long trabol ya oli talem se i no gat rod blong winim trabol wetem alkol be wan program blong no dring alkol long ful laef i save kontrolem. Samting ya i no strong tumas, from we man i no nidim alkol blong i stap laef. I tru, man we i bitim mak long saed blong alkol i save mekem se God i no glad long hem. (1 Korin 6:​9, 10) I gud moa blong lusum alkol mo go insaed long nyufala wol blong God bitim we yu lusum laef we i no save finis from we yu stap laekem tumas alkol.​—Matyu 5:​29, 30.

Plante taem hem i wan traem we i mekem man i harem nogud tumas blong stopem​—mo stap longwe—​long nogud fasin blong dring alkol. (Lukluk Rom 7:​21-24.) ?Wanem samting i save givhan? I gud mifala i givim sam stret advaes. Nating sipos yu no stap dring alkol nating, advaes ya bambae i tijim yu mo i save givhan long yu blong halpem sam fren no famle we oli stap traehad blong winim fasin blong dring alkol oltaem.

No Gyaman Long Yu Wan

Wan long ol bigfala samting we i stap blokem man blong no save winim fasin blong dring alkol oltaem, hem i gyaman tingting se yu yu no alkolik. Hemia i wan gyaman fasin. Hem i eskyus we i gat plan long hem: blong protektem fasin fri blong yu blong dring. Maet yu tingting se, ‘Mi mi no gat nogud fasin olsemia. Famle blong mi i stap yet wetem mi. Mi holem wok blong mi yet.’ Impoten moa se, yu stap gat alkol blong yu dring yet.

Tingting ya i save stopem yu blong yu no lesin long ol fren we oli wantem givhan long yu. Robert i luk we palika man blong hem i stap dring tumas mo hem i no stap kaen long ol man. Robert i talem se, “Afta sam dei i pas, mi toktok wetem hem, mi askem hem sipos fasin blong hem blong dring i mekem se fasin blong hem i olsem.” ?Yu save wanem? “Hem i blokem wantaem, wetem ol toktok olsemia, ‘Yu yu no gat pruf’ mo, ‘Yu yu no save filing blong mi.’ ”

Sipos wan memba blong famle no wan fren we i wari long saed blong fasin blong yu blong dring, i kam toktok wetem yu, lukluk gud long laef blong yu long fasin we yu no gyaman long yu wan. (Proveb 8:33) ?Yu save lego alkol long wan ful wik, long wan ful manis, long sam manis? ?Sipos no, from wanem i olsem? I nogud yu kam olsem man ya we i stap trikim hem wan wetem gyaman tingting. Jemes i talem se: “Hem i olsem man we i stap lukluk fes blong hem long glas. Hem i stap lukluk fes blong hem, be taem hem i gowe, wantaem nomo hem i no moa save tingbaot we fes blong hem i olsem wanem.”​—Jemes 1:​22-25.

Nating se yu stat blong winim, bambae yu mas lukaotgud long gyaman tingting ya yet. Buk ya Willpower’s Not Enough i eksplenem se: “Man we i jes stopem fasin blong dring alkol oltaem i save foldaon long gyaman tingting ya se, from we hem i bin stopem fasin ya blong smoltaem​—maet hem i fastaem blong hem​—naoia hem i winim.” Hemia tingting blong alkolik we i stap holemtaet hem, mo hem i faswan step blong man ya i foldaon long fasin ya bakegen. Sipos yu wantem blokem gyaman tingting olsem, yu no mas mekem yu wan.

Nidim Help

Wan man we yumi kolem hem Leo i luksave se hem wan i no naf blong winim fasin ya blong dring alkol oltaem, nao hem i lukaot help blong dokta. Afta we hem i kasem bigfala help blong kamgud bakegen, hem i stap long rod blong winim fasin ya. Leo i harem se help we ol dokta oli givim, i impoten tumas long saed ya.b Sipos i gat help olsem long ples blong yu, maet yu wantem blong tekem jans blong yusum.

Be, yu mas luksave se, i gat moa samting blong mekem blong winim fasin ya bitim we yu jes stopem nomo. I gat ol bigfala poen we oli stap haed biaen long fasin blong dring alkol oltaem we yu mas fesem. Denja i stap sipos yu no wantem save long olgeta. Dr. Charlotte Davis Kasl i raetem se: “Mi mi bin askem kwestin long ol man we oli traem winim ol samting we oli no save lego long fotin taem from we oli no traem winim stampa blong ol trabol ya, hemia fasin blong bitim mak, fasin blong dipen long hem, mo oli no kea.”

Dennis i faenem se samting ya i tru. Hem i raetem se: “Mi mi wan alkolik we i stopem dring be mi gat plante problem. I no naf blong stopem dring. Mi mas lukluk laef blong mi bifo, skelemgud ol samting we mi lanem taem mi pikinini, luksave olsem wanem ol samting ya oli stap pulum mi, mo mi mekem sam jenis long fasin blong mi.”

Sem mak, Leo i lukluk prapa laef blong hem wan blong hem i save gohed gud blong winim fasin ya. Hem i talem se: “Mi mi man blong jelas bigwan, fasin blong mi i raf. Fasin blong mi i jenis oltaem taem mi no glad long mi wan mo taem mi gat ol gyaman tingting se mi mi gud.” Leo i folem advaes blong Baebol long Efesas 4:22 se: “Yufala i mas finis long olfala laef ya blong yufala bifo.” Yes, hemia “we yufala i stap folem ol fasin blong yufala nomo” we oli gat bigfala paoa long stampa fasin blong yu. Olsem wan tin blong wokem brikis, sem mak stampa fasin blong yu i kamaot from fasin blong laef we yu stap folem bifo. Taem yu tekemaot ol rabis fasin, ?wanem samting i stap? Wan fasin we yu stap wokem long plante yia finis. Taswe, blong winim fasin ya blong dring oltaem, yu mas jenisim olfala fasin we i kamaot from fasin blong laef blong yu bifo.

Gat Fasin Fren Wetem God

Leo i wokem fasin fren tu wetem God blong winim trabol blong hem. Hem i talem se: “Fasin blong lanem blong trastem Jeova fulwan i jenisim tingting, fasin, mo tingting blong mi long fyuja.”

Be, i stret blong lukaotgud. Eni fasin fren​—wetem man no wetem God​—i nidim fasin blong toktok stret, fasin blong no gyaman, mo fasin blong trastem narafala. Hemia olgeta fasin we trabol blong dring alkol oltaem i spolem. Yu save wokem ol fasin ya, be i tekem taem.

Olsem wan alkolik, maet yu no haremsave se fasin fren i olsem wanem. Maet yu yu neva harem ekspiryens ya bifo. Taswe yu mas gat longfala tingting. Taem yu folem rod ya, yu no mas kwik blong tingting se wan fasin fren wetem God bambae i kamaot hem wan from we yu stopem fasin blong dring alkol oltaem. Wok strong blong kasem save long God mo ol fasin blong hem. Tingting dip oltaem, maet yu save ridimgud Ol Sam long Baebol we oli tokbaot ol dip filing blong fasin tangkyu long Jeova mo ol rod blong hem.c

“Paoa Ya We i Bigfala Tumas”

Trufala fasin fren wetem God long fasin we yu trastem hem, i save gat bigfala paoa long yu. Jeova bambae i givhan long yu blong kamgud bakegen. (Lukluk Ol Sam 51:​10-12; 145:14.) Yu save toktok wetem hem eni taem long prea we i kamaot long hat blong yu, yu save sua se bambae hem i givim “paoa ya i we bigfala tumas.”​—2 Korin 4:7; Filipae 4:​6, 7.

Man we i Wokem yu i savegud yu moa bitim we eni man i save yu. (Ol Sam 103:14) Ol man blong givim advaes, we oli stap dipen long waes blong man, oli save givhan; be Hemia we i Wokem yu i save go moa blong givhan long yu blong winim faet ya. (Aesea 41:10; 48:​17, 18) Hem i givim gudfala help insaed long Kristin kongregesen.

Wan Rod Blong Givhan

Ol bigman long saed blong speret insaed long Kristin kongregesen oli save givhan bigwan long yu. Plante long olgeta oli no gat gudhan long saed blong meresin no dokta blong sik long tingting, be oli save mo trastem Tok blong God mo ol rul blong hem. Bambae oli olsem “sefples taem bigfala ren i foldaon. Bambae oli olsem ol wora we i ron long drae ples, mo olsem sado blong bigfala ston long ples we i hot tumas.” (Aesea 32:2) Yusumgud help we oli givim.d

Yes, ol Kristin elda olsem, mo ol narafala memba blong famle mo ol fren, bambae oli no blokem yu long ol frut we bambae yu kasem from ol prapa fasin blong yu. Buk ya Coming Off Drink (Stopem Fasin Blong Dring Oltaem) i eksplenem se: “Impoten samting blong givhan long ol alkolik i blong talem stret long olgeta frut we bambae i kamaot from fasin ya we oli no save lego alkol mo pulum olgeta blong oli luksave se oli mas karem frut we i kamaot from fasin blong olgeta.” Taswe bambae oli kaen long yu be oli tok stret, oli leftemap tingting blong yu blong yu fesem ol trufala samting long laef mo folem ol samting ya we oli blong givhan long yu mo fasin blong laef we yu nidim blong yu winim faet agens long alkol.

Hem i Responsabiliti Blong Yu Blong Kamgud Bakegen

Taem yu stap kasem ol gudfala samting from sapot blong ol narafala, yu mas save se i no gat man no speret man i save fosem yu blong kamgud bakegen. Yu yu fri blong mekem olsem we yu wantem. Blong kamgud bakegen hemia i prapa responsabiliti blong yu nomo. (Lukluk Jenesis 4:7; Dutronome 30:​19, 20; Filipae 2:12.) Akseptem responsabiliti ya, mo Jeova bambae i blesem yu. Yumi luk promes we i stap long 1 Korin 10:13 se: “Ol samting ya we oli stap traem yufala, oli sem mak nomo long olgeta samting we oli stap traem olgeta man. Be God i stap holem promes blong hem. Mo hem i no save letem wan samting bambae i traem yufala, we i strong tumas long yufala. Be stret long taem ya we samting olsem i traem yufala. God bambae i mekem rod blong yufala, blong yufala i winim samting ya.” Taswe, yu no mas wari​—yu yu save winim faet ya blong dring alkol oltaem.

[Ol futnot]

a Nating se bambae yumi tokbaot alkolik ya olsem wan man, ol rul ya oli stret tu long woman we i alkolik.

b I gat plante ples blong halpem man, ol hospetal, mo ol narafala program blong winim fasin ya, we oli save givhan long yu. Wajtaoa i no talem wanem rod man i mas folem blong kasem help long saed ya. Man i mas lukaot nomo se hem i no joen long ol samting we bambae oli agensem ol rul blong Baebol. Be, long olgeta samting, wanwan man i mas mekem prapa disisen blong hem long help we hem i wantem kasem.

c Sam eksampel hemia Ol Sam 8, 9, 18, 19, 24, 51, 55, 63, 66, 73, 77, 84, 86, 90, 103, 130, 135, 139, 145.

d Ol rul blong givhan long ol elda i stap long Wajtaoa, Mei 1, 1983, pej 8-11 (Engglis).

[Bokis blong pija long pej 24]

Maet yu yu stap harem nogud mo yu kasem trabol from fasin blong dring alkol oltaem. Sipos i olsem, yu no mas lusum hop. I gat help i stap.

[Bokis blong pija long pej 26]

SIPOS YU FOLDAON BAKEGEN LONG FASIN YA

Buk ya Willpower’s Not Enough, i talem se “Fasin blong rere sipos yu foldaon bakegen long fasin ya i olsem fasin blong lanem olsem wanem sipos faea i kamaot. I no min se yu stap tingting long faea be yu rere blong mekem wan samting sipos faea i kamaot.” Sipos yu foldaon bakegen long fasin ya:

□ Prea long Jeova. Yu mas sua se hem i save trabol blong yu mo hem i wantem givhan long yu.​—Ol Sam 103:14; Aesea 41:10.

□ Toktok wetem wan Kristin elda, afta we yu bin jusum hu nao bambae yu go toktok wetem hem sipos nid ya i kamaot. Yu mas talem trutok long samting we i kamaot, mo lesingud long advaes blong hem we i stanap long Baebol.

□ Lukaotgud long tingting we i foldaon. Nogud tingting long yu wan i save pulum yu kolosap moa blong foldaon olgeta, taswe tingtinggud long mastik blong yu. Sipos yu lusum wan faet nomo, samting ya i no min se yu lusum olgeta faet ya. Taem wan man blong resis we i stap ron long longfala rod i foldaon, hem i no gobak long ples we hem i statem resis blong stat bakegen; hem i girap mo i gohed long resis ya. Yu mas mekem i sem mak taem yu stap kamgud bakegen. Yu yu stap long rod ya yet. Yu no mas foget se long plante wik, manis, no ol yia we oli pas finis, yu bin blokem fasin ya blong dring alkol oltaem.

[Tok Blong Pija Long Pej 25]

Blokem gyaman tingting wetem fasin blong lukluk gud, mo no stap gyaman long yu wan

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem