?Jisas i Bon Long Taem Blong Sno?
“BIGFALA sno i mekem evri samting i stop long Jerusalem” mo “bigfala sno i spolem saed blong Not.” Bigfala toktok olsem insaed long nyuspepa, The Jerusalem Post i kam olsem wan samting we ol man long Isrel oli ridim oltaem long 1992, long koltaem ya we i bigwan bitim ol narafala koltaem long Isrel long laswan handred yia.
Long Janewari antap long hil blong Hemon sno i dip olsem 7-12 mita, mo koltaem i no finis yet. Stat long Golan Haets mo antap long Galili i pas daon long Jerusalem mo kolosap long Betlehem (luk long skin blong buk ya), long saot tu i go long Negeb, mo plante taem wan sofsof mo slou, be strong visitaa i blokem laef mo program blong ol man Isrel. Wan haf blong nyuspepa ya Jerusalem Post i talem: “Bigfala sno we i foldaon yestede i mekem samting we wan ren blong fulap Katyusa roket las wik oli no save mekem, i blokem rod long ol velej mo mekem se ol man oli stap long ol haos blong olgeta nomo.”
Nogud koltaem ya i mekem trabol long plante man i no ol man we oli laef long ol bigfala taon nomo. Ripot i kam se plante handred buluk mo yangfala buluk, mo tu plante taosen pikinini faol oli ded from oli kolkol tumas long naet we tempraja i go daon olgeta bitim kolkol blong aes. Olsem we sno i no naf, ale ol bigfala ren we i kolkol tu oli spolem olgeta. Wan dei, tu yangfala boe blong lukaot long sipsip, taem oli wantem kwik blong traem blong sevem sam long ol sipsip blong olgeta we wan bigfala wora i karemaot olgeta wantaem, be tufala nao oli draon long bigfala wota we i ron strong i karemaot tufala.
Nating se hemia i wan koltaem blong Medel Is we i defren, magasin ya blong Isrel Eretz i ripotem se: “Fasin blong weta we oli bin raetemdaon long Isrel long ol 130 yia we oli pas i soem se sno i bin foldaon long Jerusalem plante moa taem bitim we yumi ting se oli mas kasem. . . Stat long 1949 kasem 1980, i gat twante-fo yia we long koltaem we oli bin kasem sno long bigfala taon ya Jerusalem.” Be ol save ya i blong soemaot weta nomo no blong tokbaot ol samting we man i intres long hem, ?no i gat wan narafala mining long ol man we oli stadi Baebol?
?Olsem Wanem i Impoten Long Ol Man We Oli Stadi Baebol?
Taem yumi tingbaot taem we Jisas i bon, plante man oli mekem pija long tingting blong olgeta we i pulum filing blong olgeta long saed blong haos blong ol anamol we Jisas i bon long hem, we oltaem oli putumaot long taem blong Krismas. Long ples ya bebi ya Jisas i slip, mama blong hem i kavremap hem blong i no kolkol mo i stap lukaot long hem, from sofsof sno we i foldaon i kavremap graon raonabaot long ples ya. ?Tingting ya we plante man oli holem i stret olsem we Baebol i tokbaot long saed blong samting we i hapen long taem bifo?
Buk blong Luk long Baebol i lukaotgud taem hem i raetemdaon store long saed blong taem we Jisas i bon long hem: “Nao i gat sam man blong ples ya we oli stap afsaed long velej, oli stap lukaot long ol sipsip blong olgeta, long naet. Nao wan enjel blong Hae God i kamtru long olgeta, mo bigfala laet we i soemaot we Hae God i stap, hem i saen long olgeta. Olgeta oli fraet tumas, be enjel ya i talem long olgeta, i se: ‘Yufala i no fraet. Mi mi gat wan gud nyus blong talem long yufala we i save mekem olgeta man oli harem gud tumas. Long naet ya nomo, long velej ya blong King Deved bifo [Betlehem], i gat wan pikinini i jes bon, we hem bambae i sevem yufala. Hemia man ya we God i promes finis blong sanem i kam. Hem i Mesaea ya we i Masta blong yumi. Mo hemia saen blong samting ya. Bambae yufala i save faenem pikinini ya we oli kavremapgud hem long kaliko, nao oli putum hem i slip long wan bokis we oltaem ol man oli stap putum gras long hem blong ol anamol oli kakae.’ Nao wantaem nomo, i gat fulap enjel blong heven oli kam joen wetem enjel ya, nao olgeta oli stap presem God, oli stap singsing se: ‘Long heven antap we antap, olgeta oli stap leftemap nem blong God. Mo long wol ya, pis i stap wetem ol man we God i glad long olgeta.’ ”—Luk 2:8-14.
Sipos we yu ridim ol samting ya long wan man Isrel tede mo askem hem se wanem stret taem blong yia nao Jisas i long hem, ating bambae hem i ansa se, “Samtaem bitwin Epril mo Oktoba.” ?From wanem? Ansa blong kwestin ya i isi. Long Novemba go kasem Maj i kolkol, i taem blong ren long Isrel, mo Desemba 25 i taem blong kolkol stret. Ol man blong lukaot sipsip oli no save stap afsaed, blong lukaot sipsip blong olgeta long naet. Traem luklukbak long ripot long stat blong haf ya, nao bambae yu save kasem save gud from wanem. Betlehem, ples we Jisas i bon long hem, i stap hae antap sam kilomita nomo long Jerusalem. Long ol yia taem we kolkol taem i no kolkol tumas, be long ples ya i kolkol yet long naet.—Maeka 5:2; Luk 2:15.
Lukluk i go long histri long taem we Jisas i bon i mekem i klia se hem i no bon long taem blong sno long Desemba. Mama blong Jisas, Meri, nating se long taem ya we kolosap hem i rere blong bonem pikinini blong hem, be hem i mas aot long ples blong hem long Nasaret mo wokbaot go kasem Betlehem. Hem wetem Josef tufala i mekem olsem blong obei long sensas we rula ya long Rom, Sisa Ogastas i talem. (Luk 2:1-7) Ol prapa man Jyu, oli no laekem gavman ya blong Rom mo takis we oli askem i hevi tumas, ale oli rere finis blong mekem faet agensem hem. ?From wanem gavman blong Rom bambae i wantem mekem ol man oli kros moa, taem i askem olgeta blong oli mas wokbaot blong go rejistarem olgeta long hadtaem no nogud weta ya blong koltaem? ?I moa stret blong ting se oli mas folem oda ya long wan taem we i isi blong wokbaot, olsem taem we i no kolkol tumas no i no hot tumas?
Ol Ansa We Oli Stanap Long Baebol
Ol samting blong histri mo ol narafala samting we oli kamaot long taem ya oli pruvum se Desemba mo wan narafala manis long koltaem oli no stret long taem we Jisas i bon. Antap moa, Baebol i soemaot tru long profet tok, stret taem blong yia we Jisas i bon long hem. ?I mekem olsem long wea?
Long buk blong Daniel, japta 9, yumi faenem wan long ol nambawan profet tok long saed blong Mesaea. Hem i tokbaot taem we hem i kam mo taem we i ded, we i givim wan ransom sakrifaes from sin blong ol man mo mekem wan rod blong olgeta man we oli obei blong kasem “stret fasin blong olwe.” (Daniel 9:24-27; skelem wetem Matyu 20:28.) Profet tok ya i talem se, olgeta samting ya bambae i kamaot insaed long taem blong ol 70 wik blong ol yia, i stat long yia 455 B.K.T., taem oli givim oda blong bildim bakegen Jerusalem.b (Nehemaea 2:1-11) From fasin blong profet tok ya blong seraotem taem ya, yumi luksave se Mesaea bambae i kamtru long stat blong namba 70 wik blong ol yia. Hemia i kamaot taem Jisas i givim hem wan long baptaes long 29 K.T., long taem ya nao hem i statem wok blong hem olsem Mesaea. “Long medel blong wik ya stret,” no afta tri mo haf yia, Mesaea bambae i ded, ale samting ya i mekem se i no moa gat nid blong mekem ol sakrifaes stret long loa blong Moses.—Hibrus 9:11-15; 10:1-10.
Profet tok ya i soemaot se longfala blong minista wok blong Jisas i tri mo haf yia. Jisas i ded long Pasova, Naesan 14 (folem kalenda blong ol man Jyu), long taem ya we ol tri oli stat putum flaoa long 33 K.T. Naoia dei we i stret long dei ya hem i long Epril 1. (Matyu 26:2) Kaontem i gobak long tri mo haf yia, ale yumi luk se hem i baptaes 29 K.T. long stat blong Oktoba. Luk i talem long yumi se Jisas i gat kolosap 30 yia taem i baptaes. (Luk 3:21-23) Hemia i min se Jisas i bon kolosap long stat blong Oktoba. Ale, stret long store blong Luk, long taem blong yia olsem bambae ol man blong lukaot long sipsip oli “stap afsaed long velej, oli stap lukaot long ol sipsip blong olgeta, long naet.”—Luk 2:8.
?Wanem Ples i Kamaot Long Hem?
Ol poen ya oli sapotem stat blong Oktoba olsem taem we Jisas i bon, ?nao from wanem oli mekem lafet blong hem long Desemba 25? The New Encyclopædia Britannica i soemaot se oli statem lafet ya plante handred yia afta we Jisas i bon: “Afta long yia 300 sloslou plante jyos blong Is oli tekem fasin ya blong ol man oli mekem lafet long Desemba 25 olsem taem we Jisas i bon. Long Jerusalem, oli agensem Krismas longtaem lelebet, be biaen oli folem tu.”
?From wanem i isi long ol man we oli talem se oli Kristin long plante yia afta Kraes blong akseptem kastom ya? The New Encyclopædia Britannica i givimaot moa save long samting ya: “Ol kastom we oli joen wetem krismas oli kamaot long ol defren stampa, samting ya i hapen from we, lafet we oli mekem long saed blong taem we Kraes i bon i jes foldaon stret long taem blong lafet long saed blong garen mo san, hemia long medel blong koltaem. Long taem blong ol man Rom bifo, lafet blong Saturnalia (Desemba 17) i wan taem blong haremgud mo givim ol presen. Mo tu oli tingbaot Desemba 25 olsem dei we god ya we oli no save plante long saed blong hem, i bon, hemia Mitra, we oli kolem san blong Stret fasin.
?Olgeta samting ya oli rili “jes foldaon long semtaem”? !No gat! I wan samting we i tru long histri se biaen long 300 K.T., politik paoa blong Rom, aninit long Empera Constantin, i jenis, i no moa agensem Kristin Jyos be oli leftemap “Kristin Jyos” olsem skul we oli akseptem. Taem moa long ol prapa man ples, we oli no gat naf save long trufala mining blong Kristin jyos, oli karem nyufala bilif ya, oli stat blong putum ol nyufala “Kristin” nem long ol hiten lafet ya we oli stap mekem. ?Wanem dei nao i moa stret blong mekem lafet blong dei we Kraes i bon long hem bitim Desemba 25, we oli makem finis olsem dei we “San blong stret fasin” i bon long hem?
?Hem i Impoten?
Yumi save se ol faswan man blong Jisas, we oli man Jyu, oli no mekem lafet blong tingbaot dei we Jisas i bon long hem. Long Encyclopaedia Judaica, i talem se “long kastom blong ol man Jyu oli no stap mekem lafet blong tingbaot dei we ol man oli bon long hem.” Ol faswan Kristin oli no save karem ol lafet olsem. Bambae oli no tingbaot dei we Jisas i bon long hem, be bambae oli ona long oda blong Jisas blong tingbaot ded blong hem, we oli savegud dei blong hem, se Naesan 14.—Luk 22:7, 15, 19, 20; 1 Korin 11:23-26.
Plante handred yia bifo long Kraes, ol man Jyu, nesen ya we God i jusumaot i kasem woning long profet tok long saed blong taem we bambae oli kamaot long kalabus long Babilon se: “Kamaot, kamaot, kamaot long ples ya, no tajem eni samting we i no klin, kamaot long medel blong hem, stap klin oltaem, yufala we yufala i stap karem ol tul blong Jeova.” (Aesea 52:11) Oli mas go bak long ples blong olgeta blong putumap bakegen klin wosip blong Jeova. Bambae oli no tingbaot blong karem hiten kastom we i no klin mo ol fasin blong wosip we oli bin luk long Babilon.
I no wan sapraes se, semfala oda ya oli talem bakegen oli go tu long ol Kristin long 2 Korin 6:14-18. Long ples blong nesen blong ol man Jyu we oli no wantem Kraes, ol man blong hem oli kam man blong karem klin wosip. Oli gat responsabiliti blong givhan long ol narafala man blong kamaot long tudak long saed blong speret mo go long laet blong trutok. (1 Pita 2:9, 10) ?Olsem wanem oli save mekem olsem ya sipos oli joenem tijing blong Kraes wetem ol kastom mo holede we oli kamaot long ol hiten man?
Nating se i wan samting we plante man oli laekem blong mekem, be, mekem lafet blong “Waet Krismas” i sem mak sipos yumi “joen long ol samting ya we oli no klin.” (2 Korin 6:17) Hem ya we i rili laekem God mo Kraes i mas blokem samting ya.
Antap long samting ya se Krismas i kamaot long ol hiten lafet, yumi luk tu we Krismas i no laenap wetem trutok. From we Jisas i bon long Oktoba. Yes, nating se tingting blong ol man i olsem wanem, be Jisas i no bon long taem blong sno.
[Ol futnot]
a Visita ya hem i ‘sno’ we i stap kam mo i go.
b Blong stadi fulwan long profet tok ya, lukluk long buklet ya Will There Ever Be a World Without War? pej 26, we Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. i prentem.
[Tok Blong Pija Long Pej 5]
Sno i kavremap Jerusalem, hemia long is saed
[Credit Line]
Garo Nalbandian
[Tok Blong Pija Long Pej 6]
Kolosap long ol stonwol blong Jerusalem
[Tok Blong Pija Long Pej 7]
Ol man blong lukaot long sipsip oli save stap afsaed long naet wetem ol sipsip blong olgeta long ol hil we i gat ston long hot taem nomo, olsem yu luk aninit.
[Credit Line]
Garo Nalbandian