?Bambae Yu Yu Kilim Wan Laet We Kolosap i Ded?
JISAS KRAES i talemaot gud nyus blong Kingdom blong God long olkaen man. Plante long ol man ya oli harem nogud, tingting blong olgeta i foldaon. Be Jisas i givim wan mesej we i leftemap tingting blong olgeta. Hem i sore long ol man we oli stap harem nogud.
Matyu, man we i raetem wan Gospel, i tokbaot fasin sore blong Jisas, taem hem i pulum tingting blong yumi i go long wan profet tok blong Aesea. Matyu i talemaot ol profet tok ya we Jisas i mekem oli kamtru. Hem i raetem se: “Waelken we i bendaon finis, man ya i no save brekem, mo wan laet we wik blong hem i stap smok nomo, bambae hem i no save kilim laet blong hem we kolosap i ded, gogo kasem taem we bambae hem i mekem stret fasin i win mo i stanap strong.” (Matyu 12:20, NW; Aesea 42:3) ?Ol tok ya oli minim wanem, mo olsem wanem Jisas i mekem profet tok ya i kamtru?
Lukluk Moa Long Profet Tok Ya
Plante taem ol waelken oli gru long ples we graon i wetwet. Mo hem i wan gras we i slak, i no strong tumas. Wan “waelken we i bendaon finis” i slak olgeta. Taswe, i sem mak olsem ol man we tingting blong olgeta i foldaon, no we oli stap harem nogud. Oli olsem man ya we i no save stretem han blong hem, nao Jisas i mekem hem i kamgud bakegen long Sabat dei. (Matyu 12:10-14) ?Be olsem wanem long profet tok ya we i tokbaot wik blong laet ya?
Long faswan handred yia K.T.,a laet we ol man oli yusum long haos blong olgeta i olsem wan graonpot we i gat handel long saed blong hem. Plante taem oli fulumap oel blong frut blong oliftri long hem. Laet ya i stap laet from wan smol kaliko we oli kolem wan wik. Hem i pulum oel i kam antap, we i mekem i stap laet oltaem. Be, wan ‘laet we wik blong hem i stap smok nomo’ i minim se i no longtaem bambae hem i ded olgeta.
Jisas i talemaot gudfala mesej blong hem long plante man we oli olsem waelken ya, we i bendaon finis, i slak mo i bin kasem plante kil. Ol man ya oli olsem wan wik we oli wokem long kaliko we i stap smok, from we laswan smol paoa we i stap long olgeta kolosap i finis. Oli harem nogud tumas mo tingting blong olgeta i foldaon olgeta. Be, Jisas i no brekem wan waelken we i bendaon olsem, mo hem i no kilim smol laet we i stap yet long wik we i stap smok. Ol tok blong hem we oli soem lav, sore, mo we oli kaengud, oli no mekem tingting blong man we i harem nogud i foldaon moa, mo mekem hem i harem nogud moa. Defren olgeta, ol tok blong hem mo ol fasin we hem i mekem long ol man, oli leftemap tingting blong olgeta.—Matyu 11:28-30.
Tede tu, plante man oli nidim we narafala i sore long olgeta mo i leftemap tingting blong olgeta, from we oli stap fesem plante trabol we i mekem tingting blong olgeta i foldaon. Yes, ol man blong Jeova tu, plante taem oli lusum paoa blong olgeta taem oli fesem ol strong traem. Samtaem sam long olgeta oli olsem ol wik we oli stap smok. Taswe, olgeta Kristin oli mas leftemap tingting blong ol narafala, olsem we oli mekem smol win long faea ya. Long rod ya, oli save mekem ol narafala oli strong bakegen, mo narafala i save mekem olgeta oli strong bakegen.—Luk 22:32; Ol Wok 11:23.
Yumi ol Kristin, yumi mas leftemap tingting blong ol narafala. Yumi no mas traem mekem olgeta we oli nidim help long saed blong speret, oli kam slak moa. Yes, yumi wantem folem eksampel blong Jisas blong mekem ol narafala oli strong. (Hibrus 12:1-3; 1 Pita 2:21) Samtaem, maet yumi talem sam tok we i daonem man we i kam luk yumi blong yumi leftemap tingting blong hem, be maet yumi no luksave. Taswe, i gat gudfala risen blong tinghevi long fasin we yumi stap mekem long ol narafala. Yumi no wantem ‘kilim smol laet we i stap yet long wik we i smok.’ ?Wanem ol vas blong Baebol we oli save halpem yumi long saed ya?
Samting We i Save Kamaot From Ol Tok Blong Daonem Narafala
Sipos wan Kristin i ‘foldaon, i mekem samting we i no stret, olgeta we tabu speret blong God i stap long olgeta, oli mas givhan long hem blong stretem hem. Be oli mas mekem long kwaet fasin.’ (Galesia 6:1) Be, ?i stret blong traem faenem sam rong long ol narafala mo tekem evri jans blong stretem olgeta? ?I stret sipos yumi talem long olgeta se oli no stap traehad, ale yumi pusum olgeta blong mekem moa, nao yumi mekem olgeta oli harem se oli gat poen? I no gat wan samting blong soemaot se Jisas i mekem fasin olsem. Nating se yumi wantem halpem ol narafala blong kamgud moa, be sipos yumi toktok long olgeta long fasin we i no kaen nating mo i daonem olgeta, bambae oli harem se oli slak moa, oli no kam strong moa. Maet ol tok blong yumi blong stretem wan man i gud nomo, be sipos yumi bitim mak, yumi save daonem tingting blong hem. Sipos wan Kristin i stap traehad, be oltaem narafala i stap daonem hem, maet hem i kam slak mo i save tingting se: ‘I moagud mi no traehad nating.’ Maet hem i lego evri samting wantaem.
I tru se, i impoten we ol elda mo ol narafala long kongregesen oli mas givim advaes we i stanap long Baebol. Be fasin ya blong stretem narafala i no mas kam olsem stampa fasin blong olgeta. Ol Kristin miting oli no blong givim mo kasem ol advaes blong stretem yumi nomo. Yumi joen wanples evri wik blong bildimap mo leftemap tingting blong yumi wanwan. Long fasin ya, yumi evriwan i save haremgud from kampani blong ol narafala mo from tabu wok blong God we yumi mekem. (Rom 1:11, 12; Hibrus 10:24, 25) !I gud tumas taem yumi luksave se wan bigfala rong i defren long wan smol mastik, nao yumi soemaot fasin waes mo lav blong fogetem smol mastik ya!—Eklesiastis 3:1, 7; Kolosi 3:13.
Ol man oli kwik moa blong obei, taem oli kasem ol tok blong leftemap tingting blong olgeta, i bitim taem we oli kasem ol tok blong daonem olgeta. !Yes, samtaem wan strong tok we i daonem wan man tumas long wan fasin blong hem, i save mekem hem i gohed moa long fasin ya i bitim bifo! Be, taem hem i kasem ol gudfala tok from wan gudfala fasin blong hem, samting ya i save leftemap tingting blong hem, mo bambae hem i wantem kamgud moa. (Proveb 12:18) Olsem Jisas, i gud we yumi leftemap tingting blong ol narafala, mo neva ‘kilim smol laet we i stap yet long wan wik we i stap smok.’
?Olsem Wanem Long Fasin Blong Skelem Man Wetem Narafala?
Taem yumi harem ol gudfala store blong ol narafala Kristin, samting ya i save mekem se yumi wantem wok strong moa. Jisas tu i glad tumas taem hem i harem nyus blong ol gudfala wok blong talemaot mesej blong Kingdom we ol disaepol blong hem oli mekem. (Luk 10:17-21) Long sem fasin, taem yumi harem nyus blong sam gudfala wok, gudfala eksampel, no strong bilif blong sam narafala Kristin, samting ya i leftemap tingting blong yumi mo i mekem tingting blong yumi i kam strong moa blong folem Kristin rod.
Be, ?olsem wanem sipos hemia we i talem nyus ya, i talem long fasin we i olsem se: ‘Ol Kristin ya oli moagud long yu, mo yu yu mas mekem moa bitim wanem we yu stap mekem naoia’? ?Yu ting se man we i harem ol tok olsem, bambae i wantem traehad moa blong kamgud? Ating bambae tingting blong hem i foldaon. Maet hem i lego evri samting, antap moa sipos ol tok ya blong skelem hem wetem narafala oli kamaot oltaem nomo. Hemia i olsem wan papa no mama we i askem pikinini blong hem se: ‘?From wanem yu no save mekem olsem brata blong yu?’ Wan tok olsem i save mekem pikinini ya i kros mo tingting blong hem i foldaon, be i no save mekem hem i kamgud moa long ol fasin blong hem. Fasin ya blong skelem wan man wetem narafala, i save givim sem filing ya long wan bigman tu. Hem i save kros long man ya we oli skelem hem wetem.
Yumi no mas ting se evri man i mas mekem sem mak long wok blong God. Long wan parabol blong Jisas, wan masta i givim wan, tu, mo faef selva mane long tri slef blong hem. Hem i givim mane ya long olgeta ‘stret olsem wanwan long olgeta oli naf blong lukaot long hem.’ Masta ya i presem tufala slef we tufala i yusum waes blong tufala blong winim moa mane, from we tufala i holemstrong long wok ya, nating se wok blong wan i karem moa frut long narawan.—Matyu 25:14-30, NW.
Tok blong aposol Pol i stret nomo, se: “Evri man wanwan i mas traem ol wok we hem nomo i mekem. Nao oli save makem we oli kam man olsem wanem, from ol wok blong olgeta nomo, i no from wok blong sam narafala man.” (Galesia 6:4) Taswe, blong rili leftemap tingting blong ol narafala, yumi mas blokem fasin blong skelem wan man wetem narafala.
Sam Rod Blong Mekem Narafala i Kam Strong Moa
?Olsem wanem blong halpem ol man we tingting blong olgeta i foldaon blong kam strong bakegen, long fasin we yumi no ‘kilim smol laet we i stap yet long wik we i smok’? I no gat wan spesel rod we yumi mas folem blong leftemap tingting blong ol narafala. Be, ol tok blong yumi bambae oli mekem ol narafala oli strong moa sipos yumi folem ol rul blong Baebol. ?Wanem sam long ol rul ya?
Yumi mas gat tingting daon. Long Filipae 2:3, Pol i talem se yumi no mas ‘leftemap yumi nomo, mo tok flas.’ Defren nao, yumi mas toktok mo mekem ol fasin wetem tingting daon. ‘Yumi mas mekem tingting blong yumi i stap daon, mo yumi mas stap luk ol narafala man olsem we oli gud moa long yumi.’ Pol i no talem se yumi mas ting nating long yumi. Be, yumi mas luksave se evri man i gat sam fasin we oli gud moa long yumi. Grik tok long ples ya “gud moa” i minim se wan man “i no tingbaot ol gudfala wok we hem nomo i stap mekem, be hem i tingtinggud long ol fasin blong narafala mo olsem wanem narafala ya i moagud long hem.” (New Testament Word Studies, blong John Albert Bengel, Buk 2, pej 432) Sipos yumi mekem olsem, mo yumi tingbaot ol narafala olsem we oli moa gud long yumi, bambae yumi gat tingting daon taem yumi toktok wetem olgeta.
Soem respek. Sipos yumi yusum ol tok we i kamaot long hat blong yumi, yumi save soemaot klia se yumi trastem ol Kristin brata mo sista blong yumi, mo se yumi luk olgeta olsem ol man we oli stap traehad blong mekem God i glad. ?Be, olsem wanem sipos oli nidim help long saed blong speret? Ale, yumi mas givhan long olgeta wetem fasin we i soemaot respek mo ona. Pol i tokbaot samting ya i se: “Long saed blong fasin blong ona long narafala, yufala i mas soemaot rod fastaem.”—Rom 12:10, NW.
Lesingud. Yes, blong leftemap tingting blong olgeta we tingting blong olgeta i foldaon from oli fesem ol trabol, yumi mas lesingud long olgeta, bitim we yumi talem plante tok blong stretem olgeta. I nogud we yumi kwik blong talem ol tok we yumi no tingtinggud long hem fastaem. I moagud we yumi tektaem blong givim ol advaes blong Baebol we i stret long trabol we man ya i kasem. Sipos yumi no save wanem samting blong talem, dip stadi long Baebol bambae i givhan long yumi blong talem ol tok we oli mekem narafala i haremgud mo i kam strong bakegen.
Yumi mas soem lav. Yumi mas harem se yumi laekem tumas olgeta we yumi wantem leftemap tingting blong olgeta. Lav we yumi gat long ol narafala man blong Jeova, i mas pusum yumi blong go moa bitim we yumi mekem i gud nomo long olgeta. Hem i mas joen wetem dip filing blong yumi. Sipos yumi laekem ol man blong Jeova long fasin olsem, ol tok blong yumi bambae oli leftemap tingting blong olgeta bigwan. Mo taem yumi talem wan advaes blong givhan long olgeta, oli no save harem se yumi stap daonem no spolem olgeta, from we yumi gat tingting blong givhan long olgeta wetem lav, i no blong talemaot tingting blong yumi nomo. Tok blong Pol i stret nomo se, ‘fasin blong laekem tumas narafala man i stap mekem man ya i strong moa.’—1 Korin 8:1; Filipae 2:4; 1 Pita 1:22.
Oltaem Mekem Ol Narafala Oli Strong Moa
Long ol ‘las dei’ ya we laef i strong tumas, ol man blong Jeova oli kasem plante traem. (2 Timote 3:1-5) Taswe, yumi no sapraes se samtaem wan man i save harem nogud gogo kolosap hem i no moa save stanap strong. Yumi ol man blong Jeova, yumi no mas talem mo mekem sam samting we oli save mekem wan Kristin brata blong yumi i harem se hem i olsem wan wik we i stap smok, we kolosap nomo laet blong hem i ded.
!Taswe i impoten tumas we yumi leftemap tingting blong ol narafala! Yumi mas traehad fulwan blong mekem olgeta man blong God oli kam strong moa, from fasin blong soem respek mo tingting daon long olgeta we oli harem nogud. Bambae yumi lesingud taem oli talemaot ol trabol blong olgeta long yumi. Mo oltaem bambae yumi traem lidim olgeta oli go long Tok blong God long Baebol blong halpem olgeta. Antap long ol samting ya, yumi mas soemaot lav, from we lav ya i olsem frut blong tabu speret blong Jeova, mo bambae i halpem yumi blong mekem ol narafala oli strong moa. Yumi neva mas talem wan tok no mekem wan fasin we i save ‘kilim smol laet we i stap yet long wik we i smok.’
[Futnot]
a K.T. i minim Kristin Taem.