Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w97 5/1 pp. 24-28
  • God Hem i Sefples Mo Paoa Blong Mi

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • God Hem i Sefples Mo Paoa Blong Mi
  • Wajtaoa—1997
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Kasem Paoa Blong Fesem Traem Long Fyuja
  • Rod Blong Enemi Blong Stretem Bisnes Ya​—Kalabus
  • Long Listenbeg
  • Long Ravensbruk
  • Hadtaem Afta Long Faet
  • Oli Putum Tabu Long Wok Bakegen Mo Kalabus Bakegen
  • Paoa Mo Help Blong Jeova
  • Jeova i Stap Yet Olsem Sefples Mo Paoa Blong Mi
  • Holemstrong Long God Long Rul Blong Ol Nasi Long Jemani
    Wekap!—1993
  • Wet Long Jeova Wetem Longfala Tingting Taem Mi Yangfala Kam Kasem Naoia
    Wajtaoa—1997
  • Mi Trastem Jeova We i Keagud Long Mi
    Wajtaoa—2004
  • Mi Holemtaet Promes Blong Mi Blong Mekem Wok Blong God
    Wajtaoa—1999
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1997
w97 5/1 pp. 24-28

God Hem i Sefples Mo Paoa Blong Mi

CHARLOTTE MÜLLER I TALEM STORE YA

!I stret nomo blong presem yu from ol naen yia we yu safa aninit long rul blong Hitler! !Yu yu agensem faet bifo, be naoia yu yu agensem pis we mifala i gat!” Hemia tok we wan Komunis jaj i talem long mi.

Hem i stap tokbaot taem ya we mi bin stap kalabus long ol Nasi mo long sosialis gavman blong Jeman Demokratik Ripablik. Mi sek taem hem i talem olsem, mo mi no save talem wan tok nating, be biaen mi ansa se: “Wan Kristin i no traem blong kasem trufala pis long sem fasin olsem ol narafala man oli mekem. Mi traehad nomo blong folem oda blong Baebol we i talem se mi mas laekem God mo ol man raonabaot long mi. Tok blong God i halpem mi blong holem pis long ol toktok mo fasin blong mi.”

Long dei ya, Septemba 4, 1951, ol Komunis oli givim panis long mi se mi mas go long kalabus blong eit yia. Bifo, ol Nasi oli bin givim panis long mi blong naen yia long kalabus.

Taem mifala ol Wetnes blong Jeova i stap kasem trabol from Nasnal Sosialis mo Komunis pati, mi faenem se tok blong Ol Sam 46:1 i halpem mi bigwan. Hem i se: “God, hem i sefples blong yumi, hem i paoa blong yumi. Oltaem hem i rere blong givhan long yumi long taem blong trabol.” Jeova nomo i givim paoa long mi blong stanap strong longtaem. Taem mi ridim Tok blong Hem moa, ale mi kam strong moa tu.

Kasem Paoa Blong Fesem Traem Long Fyuja

Mi mi bon long 1912 long Gota-Seblaben, hemia long Turinjia, Jemani. Nating se papa mama blong mi oli Protestan, be papa blong mi i stap traehad blong faenem trutok blong Baebol mo wan gavman we i mekem stret fasin. Taem papa mama blong mi oli luk “Foto-Drama blong Ol Samting We God i Wokem,” oli glad bitim mak.a Papa i faenem samting we hem i stap traehad blong faenem​—hemia Kingdom blong God.

Long Maj 2, 1923, Papa mo Mama, wetem mifala sikis pikinini, i karemaot nem blong mifala olsem ol memba blong jyos. Mifala i laef long Semnits long Saksoni, mo long ples ya nao, mifala i joen wetem ol Baebol Studen. (Tri long ol brata mo sista blong mi oli kam Wetnes blong Jeova.)

Long ol miting blong ol Baebol studen, ol vas blong Baebol mo ol nambawan trutok oli rili gat paoa long mi. Oli fulumap yangfala hat blong mi wetem glad. Faswan samting we i bigwan moa, hemia miting blong tijim ol Kristin yangfala evri Sande. Bitim 50 yangfala oli joen long miting ya. Mi mo sista blong mi Käthe, mitufala i go long hem blong smoltaem. Long grup ya, i gat wan yangfala we nem blong hem Konrad Franke. Hem i mekem ol plan blong mifala i go wokbaot, mo i tijim ol singsing long mifala. Biaen, long yia 1955 kasem 1969, Brata Franke i wok olsem wan elda long hedkwota blong Watch Tower Sosaeti long Jemani.

Ol yia biaen long 1920 oli fulap long trabol, mo i gat hadtaem long medel blong ol man blong God tu. Samfala oli no moa agri se Wajtaoa hem i “kakae long olgeta long stret taem blong hem,” ale oli no moa agri long wok ya blong prij long ol haos wanwan. (Matyu 24:45) Samting ya i mekem apostasib i kamaot. Wajtaoa hem i stretfala “kakae” we i givim paoa we mifala i rili nidim long taem ya. Eksampel, i gat ol haf blong Wajtaoa olsem hemia, “Ol Man We Oli No Fraet Bambae Oli Kasem Blesing” (1919) mo “?Hu Bambae i Ona Long Jeova?” (1926) Mi mi wantem givim ona long Jeova tru long wok we mi mekem wetem strong tingting. Taswe, mi seremaot plante buk mo buklet blong Brata Rutherford i go long ol man.

Long Maj 1933, mi mi baptaes blong kam wan Wetnes blong Jeova. Long semfala yia ya, gavman blong Jemani i putum tabu long wok blong prij long kantri ya. Long baptaes blong mi, brata i yusum Revelesen 2:​10 blong givim advaes we mifala i save folem long fyuja. Hem i talem se: “I nogud yufala i stap fraet long ol samting we bambae oli kam long yufala. Setan bambae i putum sam long kampani blong yufala i go long kalabus blong traem yufala. Nao bambae yufala i gat trabol ten dei. Be yufala i mas stanap strong gogo yufala i ded, nao bambae mi givim laef long yufala blong flasem yufala, olsem we oli putum hat long man we i win long resis blong flasem hem.” Mi mi tingtinggud long vas ya, from we mi sua se bambae mi mas kasem sam strongfala traem yet long fyuja. Samting ya i kamtru nomo.

From we mifala i no joen nating long politik, sam long ol man we oli stap raonabaot long mifala, oli no moa trastem mifala. Long en blong wan eleksen blong politik, wan grup blong Nasi we oli putum yunifom, oli wokbaot pas long haos blong mifala mo oli singaot se, “!Ol man long haos ya oli no sapotem kantri blong olgeta!” Haf ya “No Fraet Long Olgeta,” we i kamaot long lanwis blong Jemani long Wajtaoa blong Desemba 1933, i rili leftemap tingting blong mi. Mi mi wantem stap tru long Jeova olsem wan Wetnes blong hem, nating se mi kasem hadtaem we i bitim mak.

Rod Blong Enemi Blong Stretem Bisnes Ya​—Kalabus

Gogo kasem 1935, long taem we lif blong ol tri oli folfoldaon, mifala i faenem rod blong wokem ol Wajtaoa long fasin haed long Semnits. Afta long taem ya, mifala i mas tekem mesin we mifala i yusum blong prentem ol buk i go long Biafel, we i stap antap long ol Bigfala Hil ya, Oa. Long ples ya, oli yusum mesin ya blong wokem ol buk gogo kasem Ogis 1936. Mi mo Käthe i givimaot ol wanwan kopi ya long ol brata we Papa i talemaot haos blong olgeta long mitufala. Evri samting i gohed gud blong smoltaem. Be biaen, ol Gestapo oli spae long mi, mo long Ogis 1936, oli kam karem mi long haos blong mi mo putum mi long kalabus, we mi mas wet blong pas long kot.

Long Febuwari 1937, 25 brata mo 2 sista​—mi tu mi stap wetem olgeta ya​—oli pas long wan spesel kot long Saksoni. Ol man oli talem se ogenaesesen blong ol Wetnes blong Jeova i stap traem blong spolem gavman. Ol brata we oli bin stap prentem ol Wajtaoa oli kasem panis blong faef yia long kalabus. Oli givim tu yia long mi.

Taem mi finisim tu yia ya, oli no letem mi mi gofri, be ol Gestapo oli holem mi bakegen. Oli wantem se mi saenem wan pepa we i talem se bambae mi no moa wok olsem wan Wetnes blong Jeova. Wetem strong tingting, mi talem ‘no.’ Nao jif blong olgeta i kam kros, i stanap wantaem nomo, mo i givim oda blong oli putum mi long kalabus. Pepa we i givim oda ya i stap long foto. Oli no letem mi mi luk papa mama blong mi nating. Kwiktaem nomo, oli karem mi i go wantaem long wan smol rabis kalabus blong ol woman. Hemia long Listenbeg kolosap long reva ya Elb. Smoltaem afta, mi mitim Käthe. Hem i bin stap long rabis kalabus blong Morinjen stat long Desemba 1936. Taem oli satem rabis kalabus ya, oli karem hem wetem plante narafala sista oli kam long Listenbeg. Papa blong mi tu i stap long kalabus, mo mi mi no moa luk hem gogo kasem 1945.

Long Listenbeg

Fastaem, oli no letem mi mi joen wetem ol narafala woman we oli Wetnes, from we oli stap kasem panis from wan samting. Long wan rum insaed long kalabus ya, mi luk tu grup blong ol presina​—wan grup blong woman we oli sidaon oltaem long ol jea raon long tebel, mo narafala grup hemia ol Wetnes, we oli sidaon ful dei long ol stul mo oli no kasem wan kakae nating.c

Mi mi rere nomo blong mekem enikaen wok, from we long rod ya mi hop blong mitim Käthe samples. Mo hemia nao samting we i hapen. Hem i stap wokbaot wetem tu nara presina blong go wok, taem mitufala i mitim mitufala. Mi mi glad tumas, nao mitufala i holem mitufala. Be wan woman gad i ripotem mitufala wantaem nomo. Oli askem kwestin long mitufala, mo stat long taem ya, oli lukaotgud se mitufala i neva mitim mitufala bakegen. Samting ya i strong tumas long mi.

I gat tu narafala samting we i hapen long Listenbeg we mi no save fogetem. Long wan taem, olgeta presina oli kam wanples long yad blong lesin long wan bigfala toktok long saed blong politik we Hitler i mekem long radyo. Mifala ol Wetnes blong Jeova i no wantem go, from we bambae ol man oli mas mekem ol saen blong soem se oli sapotem ol politik pati blong kantri ya. Taswe, ol gad oli tekem ol bigfala paep wora blong sutum faea, mo oli sutum mifala wetem strongfala wora ya. Oli ronem mifala ol woman wetem wora ya we mifala i no naf blong blokem, i stat long namba fo store blong haos go kasem yad. Long ples ya, oli fosem mifala blong stanap i stap, we mifala i wetwet evriwan.

Long wan narafala taem, oli givim oda long mi, wetem Gertrud Oehme mo Gertel Bürlen, blong hangem ol smosmol laet blong flasem ofis blong komanda blong kalabus. Hemia blong makem betde blong Hitler we i kolosap. Mifala i no wantem mekem, from we mifala i luksave se ol smosmol traem ya oli olsem trik blong Setan, blong traem mekem mifala i foldaon mo lego bilif blong mifala. Blong panisim mifala, oli putum mitrifala yangfala gel i stap wanwan, long tri smosmol rum we oli tudak olgeta, blong tri wik. Be Jeova i stap kolosap long mitrifala, mo, nating se mitrifala i stap long wan rabis ples, Jeova i soem se hem i wan sefples we mitrifala i save haed long hem.

Long Ravensbruk

Long Mei 1939, oli karem olgeta presina long Listenbeg oli go long rabis kalabus blong Ravensbruk. Long ples ya, oli putum mi blong wok long ples blong wasem ol klos, wetem sam narafala woman we oli Wetnes tu. Smoltaem afta we faet i kamaot, mifala i mas go karem swastika flag,d be mifala i no wantem mekem. From samting ya, oli putum mi mo Mielchen Ernst i go long haos blong panisim man. Long ples ya, oli panisim man long fasin we i strong tumas. Mitufala i mas mekem ol strongfala wok evri dei, wetem Sande tu, nating se i gat ren, ples i hot no olsem wanem. Oltaem, oli givim panis ya blong tri manis nomo, be oli putum mitufala i stap long ples ya blong wan ful yia. Sipos Jeova i no bin givhan long mi long taem ya, mi mi no naf blong stap laef.

Long 1942, laef blong mifala ol presina i kamgud smol, i no moa strong tumas olsem fastaem. Ale, oli putum mi blong wok olsem haosgel blong famle blong wan man we i wok long ol Nasi, hemia i kolosap long kalabus nomo. Famle ya i letem mi mi fri smol. Eksampel, wan taem mi stap tekem ol pikinini blong olgeta i go wokbaot, nao mi mitim Josef Rehwald mo Gottfried Melhorn, tu presina wetem saen long klos blong olgeta we i blu mo i red lelebet. Nao mitrifala i gat jans blong storeyan smol blong leftemap tingting blong mitrifala.e

Hadtaem Afta Long Faet

Long 1945, ol ami blong narafala kantri oli kam kolosap long ples blong mifala, ale famle ya we mi mi stap wok blong olgeta, oli ronwe, mo oli tekem mi mi go wetem olgeta. Olgeta ya wetem plante narafala famle blong ol soldia blong Nasi, oli joen tugeta long wan bigfala grup blong wokbaot i go long wes.

Ol laswan dei blong faet oli nogud olgeta mo oli fulap long denja. Nao mifala i mitim sam soldia blong Amerika we oli letem mi mi go rejista long nekiswan taon olsem wan fri man. ?Mi mitim hu long ples ya? Josef Rehwald mo Gottfried Mehlhorn. Tufala i bin harem nyus se olgeta Wetnes we oli stap long rabis kalabus blong Saksenhaosen oli kam kasem Serin, afta we ol soldia oli fosem olgeta blong mekem longfala trep ya long leg nomo. Ale, mitrifala i stat wokbaot i go long Serin, we i stap samwe 75 kilomita longwe. Mifala i glad tumas taem mifala i kasem taon ya mo mitim ol brata we oli holemstrong long bilif blong olgeta, mo we oli laef tru long ol rabis kalabus ya. Wan long olgeta ya, hemia Konrad Franke.

Long Desemba 1945, laef long kantri ya i kam moagud bakegen, mekem se mi save wokbaot i go long ol narafala ples wetem tren. !Ale, mi mi stap gobak long ples blong mi nao! Be, long trep ya, mi mas slip long ruf antap long tren no stanap long aean we i stap raon long afsaed blong tren. Long stesen blong tren long Semnits, mi wokbaot i go kasem ples we mi wetem famle blong mi i bin stap long hem bifo. Be taem mi kasem rod ya we ol soldia blong Nasi oli bin singaot se, “!Ol man long haos ya oli no sapotem kantri blong olgeta!” i no gat wan haos i stanap i stap. Ol bom oli spolemgud fulwan eria ya we man i laef long hem bifo. Be, mi mi haremgud taem mi faenem se Mama, Papa, Käthe, mo ol brata sista blong mi oli laef yet.

Afta long faet, ol man long Jemani oli gat hadtaem bitim mak long saed blong mane. Nating se i olsem, ol kongregesenf blong ol man blong God oli stat stanap olbaot long Jemani. Watch Tower Sosaeti i traehad bigwan blong givim evri samting we mifala i nidim blong mekem wok blong prij. Wok long Betel blong Magdebeg, we ol Nasi oli bin stopem, naoia hem i stat bakegen. Long 1946, taem ol tri oli stap putum flaoa, oli singaot mi blong go long ples ya, mo mi wok long kijin.

Oli Putum Tabu Long Wok Bakegen Mo Kalabus Bakegen

Magdebeg hem i haf blong Jemani we i kam aninit long paoa blong ol Komunis. Oli putum tabu long wok blong mifala long Ogis 31, 1950, mo oli satem Betel long Magdebeg. Hemia i endem wok blong mi long Betel. Long ples ya, mi bin lanem plante samting we oli givhan long mi. Mi gobak long Semnits, wetem strong tingting blong holemtaet trutok mo blong talemaot Kingdom blong God olsem wan hop nomo blong ol man we oli stap harem nogud, nating se kantri i stap aninit long rul blong ol Komunis.

Long Epril 1951, mi wokbaot wetem wan brata i go long Belin blong karem sam kopi blong Wajtaoa. Taem mitufala i kambak, mitufala i sek blong faenem se polis i fulap raon long stesen blong tren long Semnits. I klia se, olgeta ya oli stap wet long mitufala. Wantaem nomo, oli holem mitufala.

Taem mi stap wet long kalabus blong pas long kot, mi holem sam pepa i stap wetem mi we oli pruvum se mi mi bin kalabus plante yia wetem ol Nasi. From samting ya, ol gad oli soem respek long mi. Wan long ol bigfala woman gad long ples ya, i talem se: “Yufala ol Wetnes blong Jeova, yufala i no man blong kilim narafala man. I no stret we yufala i stap long kalabus.”

Wan taem, woman ya i kam long rum we mi wetem tu narafala sista i stap long hem, mo i haedem wan samting aninit long wan bed. ?Wanem samting ya? Prapa Baebol blong hem, we hem i givim long mifala. Long wan narafala taem, hem i go luk papa mama blong mi long haos, from we oli no stap longwe tumas long kalabus. Hem i tekem sam kopi blong Wajtaoa mo sam kakae, i haedem ol samting ya long bodi blong hem, mo i karem i kam long mi long kalabus.

I gat wan narafala samting tu we mi laekem blong tingtingbak long hem. Long samfala Sande moning, mifala i singim sam tiokratik singsing wetem bigfala voes, mekem se ol narafala presina oli klaphan afta we mifala i finisim ol wanwan sing ya, from we oli glad.

Paoa Mo Help Blong Jeova

Taem mi pas long kot long Septemba 4, 1951, jaj i talem tok ya we i stap long stat blong store ya. Oli sanem mi mi go long kalabus blong Waldaem, mo Hal, mo biaen bakegen long Honek. I gat wan no tu smol samting i hapen we oli soemaot olsem wanem God i stap olsem wan sefples mo paoa long mifala ol Wetnes blong Jeova, mo olsem wanem Tok blong hem i givim paoa long mifala.

Long kalabus blong Waldaem, plante taem ol woman we oli Wetnes oli kam wanples long wan bigfala rum, blong mekem ol Kristin miting. Mifala i no gat raet blong karem pen mo pepa, be sam sista oli faenem sam pis kaliko mo oli mekem wan smol flag wetem vas blong yia 1953 i stap long hem. Hem i talem se: “Wosipim Jeova long fasin we i tabu tumas.”​—Ol Sam 29:2, American Standard Version.

Wan woman gad i faenemaot mifala nao i ripotem mifala wantaem nomo. Bigfala masta blong kalabus i kam mo i talem long tu sista blong openem kaliko ya. Hem i tok strong se, “?Hu i mekem samting ya? ?Wanem mining blong samting ya?”

Wan long ol sista i wantem talem se i fol blong hem nomo i no blong mifala, be kwiktaem nomo mifala i toktok smosmol tugeta, mo mifala i agri se mifala evriwan i mas tekem fol from. Taswe mifala i ansa se: “Mifala i mekem samting ya blong mekem bilif blong mifala i kam strong moa.” Nao oli sakemaot kaliko ya, mo oli panisim mifala se bambae oli no moa givim kakae long mifala. Be long taem ya we ol gad oli stap tok long mifala, tufala sista ya oli holem kaliko ya i stap antap, nao mifala i save ridim mo putum vas ya we i leftemap tingting, i stapgud long hed blong mifala.

Taem kalabus blong ol woman i sat long Waldaem, oli tekem mifala ol sista i go long Hal. Long ples ya, mifala i gat raet blong kasem ol leta mo presen we famle i sanem. ?Mi faenem wanem samting we oli somap insaed long sus we papa i sanem i kam long mi? !Sam haf blong Wajtaoa! Mi save rimemba yet nem blong ol haf ya, “Trufala Lav i Save Wokgud” mo “Gyaman Tok i Save Lidim Man Blong i Lusum Laef.” Ol haf ya mo sam narafala haf bakegen oli rili nambawan, mo taem mifala i stap pasem olgeta oli goraon long fasin haed, mifala wanwan i raetem sam smosmol poen we mifala i save tingbaot.

Long wan taem we ol gad oli kam jekem rum blong mi, wan long olgeta i faenem ol smosmol poen we mi bin raetem long pepa mo haedem aninit long matres long bed. Biaen, hem i singaotem mi mi kam blong askem kwestin long mi. Hem i talem se hem i rili wantem save mining blong haf ya, “Hop Blong Ol Man We Oli Fraetgud Long Jeova Long Yia 1955.” Hem i wan Komunis we hem i wari bigwan taem lida blong hem, Stalin, i ded long 1953, mo i luk olsem se fyuja i nogud. Be, long saed blong mifala, i gat sam jenis i kamaot long fyuja we oli mekem laef long kalabus i kam moagud. Be mi mi no save samting ya yet. Mi mi eksplenem wetem strong tingting se ol Wetnes blong Jeova oli gat beswan hop. ?From wanem? Ale, mi soem stampa vas blong haf ya, Ol Sam 112:​7, se: “Bambae hem i no save fraet long ol nyus we i nogud: hat blong hem i stap strong, i stap trastem Jeova.”​—AS.

Jeova i Stap Yet Olsem Sefples Mo Paoa Blong Mi

Mi mi kasem wan bigfala sik, ale oli letem mi mi gofri long kalabus tu yia bifo we mi finisim ol yia we kot i givim, hemia long Maj 1957. Ol haeman blong Is Jemani oli mekem hadtaem long mi bakegen from ol wok we mi mekem blong Jeova. Taswe, long Mei 6, 1957, mi tekem jans blong ronwe i go long Wes Belin, mo biaen, mi go long Wes Jemani.

Plante yia oli pas bifo we sik blong mi i kamgud. Be, long saed blong speret, mi gohed yet blong hanggri tumas, mo mi wet oltaem blong luk ol nyufala Wajtaoa we oli kamaot. Sam samtaem, mi traem skelem mi wan. ?Mi mi stap gat strong tingting yet long saed blong speret? ?Mi mi wokem sam gudfala fasin finis? ?Bilif blong mi we i kasem plante traem finis, i wan samting we i presem mo givim ona long Jeova? Samting we mi wantem tumas, se God i glad long olgeta samting we mi mekem. Olsem nao, bambae hem i stap olsem sefples mo paoa blong mi gogo i no save finis.

[Ol futnot]

a “Foto-Drama” hem i olsem wan sinema mo ol foto we Watch Tower Bible and Tract Society i soemaot long plante ples, stat long 1914.

b Fasin blong lego trufala bilif mo agensem hem.

c Buk ya Trost (Consolation), we Watch Tower Sosaeti long Beren, Swiselan, i wokem long Mei 1, 1940, i talem long pej 10 se, wan taem, ol woman Wetnes blong Jeova long Listenbeg, oli no kasem kakae long medel dei gogo kasem 14 dei i pas, from we oli no wantem mekem saen blong ona taem ol man oli plei long singsing blong ol Nasi. I gat 300 Wetnes blong Jeova long ples ya.

d Hemia wan flag we i gat saen blong ol Nasi long hem.

e Wan ripot long saed blong Josef Rehwald i kamaot long Wekap! (Engglis mo Franis) blong Febuwari 8, 1993, pej 20 kasem 23.

f Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.

[Tok blong pija long pej 26]

Ofis blong ol polis blong Nasi long Ravensbruk

[Credit Line]

Top: Stiftung Brandenburgische Gedenkstätten

[Tok blong pija long pej 26]

Samting we i givim raet long mi blong go wok afsaed long kalabus

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem