Mi Holemtaet Promes Blong Mi Blong Mekem Wok Blong God
FRANZ GUDLIKIES I TALEM STORI YA
Mi joen long wan grup blong bitim wan handred soldia. Be long grup ya, mifala fo nomo i stap laef. Mi luksave se maet mi tu mi save ded, ale mi nildaon mo mi mekem promes ya long God se, ‘Sipos mi no ded long faet ya, bambae mi mekem wok blong yu oltaem.’
MI MEKEM promes ya 54 yia bifo, hemia long Epril 1945, taem mi mi wan soldia long ami blong Jemani. Samting ya i hapen smoltaem bifo we Seken Bigfala Faet Blong Wol i finis, mo ami blong Rasia i stap muf kwiktaem i go long Belin. Mifala i stap klosap long taon ya Seelow long Oder Reva, 65 kilometa klosap long Belin. Long dei mo long naet, plante taosen bom oli foldaon long ples ya, mekem se klosap evriwan long grup blong mi oli ded.
Hemia faswan taem long laef blong mi we mi krae we mi krae mo mi prea long God. Mi rimemba wan tok long Baebol we Mama blong mi, we hem i fraetgud long God, i bin talem long mi plante taem se: “Sipos yufala i singaot long mi long taem blong trabol, bambae mi mi sevem yufala, mo bambae yufala i leftemap nem blong mi.” (Ol Sam 50:15) Long ples ya we faet i strong, mi mekem promes ya we mi tokbaot antap. ?Olsem wanem mi save holemtaet promes ya? ?Mo olsem wanem nao mi joen long ami ya blong Jemani?
Mi Gruap Long Lituania
Long 1918, long taem blong Faswan Bigfala Faet Blong Wol, Lituania i kasem independens blong hem mo wan demokratik gavman i stanap. Mi mi bon long 1925 long distrik blong Memel (Klaipėda) klosap long Solwota blong Baltik. Distrik ya i kam haf blong Lituania, jes wan yia bifo we mi mi bon.
Laef blong mi mo ol faefala sista blong mi i hapi taem mifala i smol. Papa i olsem wan gudfala fren blong mifala, oltaem hem i mekem plante samting wetem mifala ol pikinini. Papa Mama oli memba blong Evanjelikal Jos, be tufala i no go long ol sevis blong jos from we Mama i no laekem nating pasta we i gat tu fes. Nating se i olsem, Mama i laekem God mo Tok blong hem, Baebol, mo hem i stap ridim Baebol oltaem.
Long 1939, Jemani i kam bos long haf blong Lituania we mifala i laef long hem. Biaen, eli long 1943, oli singaot mi blong joen long ami blong Jemani. Mi kasem kil long faet, be afta we mi kamgud bakegen, mi gobak long faet long Is. Long taem ya, ol man Jemani oli stap ronwe long ami blong Rasia we i kam strong moa. Hemia long taem ya we klosap mi ded, olsem mi talem long fastok.
!Mi Holemtaet Promes Blong Mi!
Long taem blong faet, papa mama blong mi oli muf i go long Oschatz, Jemani, saot is long Leipzig. Taem faet i finis, i no isi blong faenem olgeta. !Be mifala i glad tumas blong stap tugeta bakegen! Long Epril 1947, mi mo mama blong mi mitufala i go lesin long wan pablik tok we Max Schubert, wan Witnes blong Jeova, i givim. Mama blong mi i tingting se, saye, hem i faenem trufala skul. Afta we mi go long sam miting wetem hem, mi tu mi bilif olsem.
Smoltaem biaen, mama blong mi i foldaon long wan lada. Ol kil we hem i kasem i mekem hem i ded sam manis nomo biaen. Bifo we hem i ded, taem hem i stap long hospital, hem i leftemap tingting blong mi, i se: “Plante taem mi prea se wan long ol pikinini blong mi i faenem rod blong God. Nao, mi luk se God i ansa long prea blong mi, mi save ded wetem pis long hat.” !Mi stap wet long taem ya we bambae Mama blong mi i laef bakegen mo i luk se prea blong hem i kamtru!—Jon 5:28.
Long Ogis 8, 1947, fo manis afta we mi lesin long tok blong Brata Schubert, mi tekem baptaes long wan asembli long Leipzig, blong soemaot se mi givim laef blong mi i go long Jeova God. Naoia mi stat kasem mak blong mekem wanem mi bin promes long God. I no longtaem, mi kam wan paenia, hemia nem we ol Witnes blong Jeova oli givim long ol man we oli prij fultaem. Long taem ya, i gat klosap 400 paenia we oli stap long kantri ya we biaen hem i kam Demokratik Ripablik blong Jemani, no Is Jemani.
Bilif Blong Mi i Kasem Traem
Wan man we i stap klosap long haos blong mi long Oschatz, i traem pulum intres blong mi i go long Marxism, mo i talem long mi se gavman i save pem stadi blong mi long yunivesiti sipos mi joen long Sosialis Pati blong Jemani (SED). Mi no lesin long ol tok ya blong hem, olsem Jisas we i no lesin long Setan.—Matiu 4:8-10.
Wan dei long Epril 1949, tu polisman oli kam long ples we mi wok long hem, mo oli givim oda long mi blong folem olgeta. Oli karem mi mi go long ofis blong sikret sevis blong Rasia, nao oli tok agensem mi se mi stap mekem wok blong ol kapitalis blong Wes. Be, oli talem se mi save pruvum long olgeta se samting ya i no tru. Blong mekem olsem, bambae oli letem mi mi gohed long wok blong prij long ol haos wanwan, mo bambae mi mas talemaot long olgeta sipos mi faenem eni man man we i tok nogud agensem Soviet Yunion no agensem SED, no sipos i gat eni man we i go long miting blong ol Witnes blong Jeova. Mi no agri blong mekem samting ya, taswe oli putum mi long kalabus. Biaen, mi pas long kot blong ami. Panis blong mi: !15 yia long kalabus long Saebiria, we mi mekem ol strong wok!
Ol haeman blong ami oli sapraes bigwan taem oli luk se mi stap kwaet. Oli talem se bambae oli no save jenisim panis ya, be mi mas ripot i go evri wik long ofis blong olgeta gogo kasem taem we mi akseptem blong mekem samting we oli askem long mi. Mi nidim advaes blong sam Witnes we oli bigman long saed blong spirit. Taswe mi go long Magdebeg, long ples ya we hedkwota blong Watch Tower Sosaeti i stap long hem long taem ya. Trep we mi mekem i no isi, from we ol polis oli stap spae long mi. Brata Ernst Wauer, we hem i wok long Ligal Dipatmen long Magdebeg, i talem long mi se: “Sipos yu faet, bambae yu win. Sipos yu lego bilif blong yu, bambae yu lus. Hemia lesen we mifala i lanem long ol rabis kalabus.”a Advaes ya i halpem mi blong holemtaet promes blong mi blong mekem wok blong God.
Oli Putum Tabu Long Wok Blong Mifala Mo Polis i Holem Mi Bakegen
Long Julae 1950, sosaeti i putum mi long wok blong elda blong visitim ol kongregesen. Be long Ogis 30, polis i kam insaed long ofis blong mifala long Magdebeg mo i putum tabu long wok blong prij blong mifala. Taswe, sosaeti i sanem mi i go long wan narafala ples. Mi mo Paul Hirschberger, mitufala i mas wok wetem 50 kongregesen. Mitufala i spenem tu no tri dei wetem wanwan kongregesen ya, blong givhan long ol brata blong mekem gudfala plan blong gohed long minista wok blong olgeta, nating se gavman i putum tabu long wok ya. !Long olgeta manis we oli kam biaen, klosap polis i holem mi 6 taem, be mi ronwe!
Wan man i bin kam long wan kongregesen, nao biaen hem i go talemaot evri samting long Stasi, hemia Sekyuriti Grup blong Gavman. Ale, long Julae 1951, faef man we oli karem masket oli holem mi mo Paul long rod. Taem mitufala i tingtingbak, mitufala i luk klia se mitufala i no bin dipen fulwan long ogenaesesen blong Jeova. Ol olfala brata oli talem finis long mitufala se mitufala i neva mas wokbaot tugeta. !Mitufala i bin trastem mitufala bitim mak, mekem se mitufala i lusum fasin fri! Be tu, mitufala i neva bin storeyan tugeta blong save wanem samting we bambae mitufala i save talem sipos wan dei polis i holem mitufala.
Taem mi stap mi wan long rum blong mi long kalabus, mi krae mo mi askem long Jeova blong halpem mi, from we mi no wantem letem ol brata blong mi oli go long han blong polis, mo mi no wantem lego bilif blong mi. Afta we mi slip finis, voes blong fren blong mi Paul i wekemap mi. Ol man blong Stasi oli stap askem kwestin long hem long wan rum we i stap jes antap long rum blong mi. Ples i hot mo i wetwet long naet ya. Taswe, oli letem doa blong vranda i open mekem se mi mi save harem klosap evri samting we oli stap talem. Biaen, taem oli askem kwestin long mi, ol haeman blong gavman oli sapraes tumas from we ol ansa blong mi oli sem mak nomo long hemia blong Paul. Vas ya blong Baebol we Mama blong mi i laekem tumas, i stap kambak long tingting blong mi oltaem, mo i leftemap tingting blong mi, se “Nao sipos yufala i singaot long mi long taem blong trabol, bambae mi mi sevem yufala.”—Ol Sam 50:15.
Afta we oli askem ol kwestin ya long mitufala, mi mo Paul i stap faef manis long kalabus blong Stasi long Halle, mo biaen long Magdebeg, bifo we mitufala i pas long kot. Taem mi stap long Magdebeg, samtaem mi gat jans blong luk ol ofis blong hedkwota blong mifala, we oli satem finis. !Mi wantem tumas blong wok long ofis ya i bitim we mi stap long kalabus! Long Febuwari 1952 oli talemaot panis blong mitufala: “10 yia long kalabus, mo 20 yia we mitufala i no moa gat ol raet we gavman i givim long ol man.”
!Mi Holemstrong Bilif Blong Mi Long Kalabus!
Ol Witnes blong Jeova we oli stap long kalabus blong ten yia oli gat wan spesel saen. Ol gad oli somap wan red pis kaliko long wan saed leg blong traoses blong mifala mo long wan saed han blong kot blong mifala. Mo tu, oli fasem wan smol red pis pepa afsaed long rum blong mifala long kalabus, blong givim woning long ol gad se mifala i ol nogud man blong brekem loa mo mifala i denja tumas.
Ol man we oli lukaot long kalabus oli luk mifala olsem man blong brekem loa we i nogud we i nogud. Mifala i no gat raet blong karem wan Baebol, olsem wan gad i eksplenem se: “Wan Witnes blong Jeova we i gat wan Baebol long han blong hem, i olsem wan man blong brekem loa we i holem wan masket.” Mifala i wantem tumas blong ridim ol tok blong Baebol, taswe, mifala i ridim ol buk blong Leo Tolstoy, from we man ya i yusum plante vas blong Baebol long ol buk blong hem. Mifala i lanem ol vas ya blong Baebol baehat.
Bifo we ol polis oli holem mi long 1951, mi promes finis blong mared wetem Elsa Riemer. Hem i kam luk mi plante taem long kalabus, mo evri manis hem i sanem wan pasel blong kakae i kam long mi. Be hem i stap haedem sam kakae long saed blong spirit insaed long ol pasel ya tu. Wan dei, Elsa i haedem haf blong wan Wajtaoa insaed long sam sosej. Evritaem ol gad oli stap katem ol sosej ya blong jekemap sipos i gat samting insaed. Be long dei ya, oli kasem pasel blong mi jes bifo we wok blong olgeta i finis, taswe oli no jekemap hem.
Long taem ya, mi mo Karl Heinz Kleber mitufala i stap long wan rum blong kalabus wetem tri narafala man we oli no Witnes. ?Olsem wanem mitufala i save ridim Wajtaoa, we long semtaem, ol man ya oli no save luk mifala? Mitufala i mekem olsem se mitufala i stap ridim wan buk, be insaed long buk ya mitufala i haedem ol haf blong Wajtaoa. Mitufala i pasem ol haf ya we oli sas tumas, i go long ol narafala Witnes we oli stap long kalabus.
Be tu, taem mifala i stap long kalabus, mifala i tekem evri jans blong tokbaot Kingdom blong God long ol narafala. Mi mi glad tumas blong luk se wan man we i stap long kalabus wetem mi, hem i kasem bilif mo i kam wan witnes biaen.—Matiu 24:14.
Gobak Long Fultaem Minista Wok
Long Epril 1, 1957, klosap sikis yia we mifala i stap long kalabus, oli letem mi mi gofri long kalabus. Tu wik biaen, mi mared wetem Elsa. Taem Stasi i harem nius ya se mi mi fri, oli traem faenem wan risen blong putum mi mi gobak long kalabus. Taswe, mi mo Elsa mitufala i krosem boda blong go laef long Wes Belin.
Long Belin, Sosaeti i askem long mitufala wanem plan blong mitufala naoia. Ale, mitufala i eksplenem se wan blong mitufala bambae i paenia be narawan i mas wok.
Oli askem se: “?Olsem wanem sipos yutufala i joen long wok blong paenia?”
Mitufala i ansa se: “Sipos mitufala i gat jans blong mekem olsem, bambae mitufala i stat wantaem nomo.”
Ale, oli givim smol mane long mitufala evri manis blong pem samting we mitufala i nidim blong laef. Olsem nao, mitufala i statem wok blong spesel paenia long 1958. !Mitufala i glad tumas blong luk ol man we mitufala i stadi Baebol wetem olgeta, oli jenisim laef blong olgeta blong mekem wok blong Jeova! Long ol nekis ten yia long wok blong spesel paenia, mi mo Elsa i lanem olsem wanem blong wokgud tugeta olsem hasban mo waef. Elsa i stap wetem mi oltaem, nating se mi stap fiksimap trak blong mitufala. Be tu, mitufala i rid, stadi, mo prea tugeta.
Long 1969 oli sanem mitufala i go blong visitim ol kongregesen. Hemia i minim se evri wik mitufala i go long wan defren kongregesen blong givhan long ol brata. Josef Barth, wan brata we i savegud wok ya blong visitim ol kongregesen, i givim advaes ya long mi: “Blong mekem wan gudfala wok taem yu visitim ol kongregesen, yu mas wok olsem wan brata wetem ol brata.” Mi traem blong folem advaes ya. From samting ya, mitufala i frengud wetem ol Kristin Witnes we mitufala i visitim, mekem se i isi blong givim advaes long olgeta taem oli nidim.
Long 1972, ol dokta oli faenem se Elsa i gat kansa ale, oli wantem katem hem. Biaen, Elsa i stap harem i soa oltaem long ol bun blong hem. Nating se hem i soa oltaem, be hem i gohed wetem mi evri wik, blong wok wetem ol kongregesen mo prij wetem ol sista olsem we hem i naf blong mekem.
Laef Blong Mitufala i Jenis
Long 1984 papa mama blong waef blong mi tufala i sik mo oli nidim we wan man i lukaot long olgeta oltaem. Ale, mitufala i mas lego wok ya blong visitim ol kongregesen, blong lukaot long tufala blong fo yia go kasem taem we tufala i ded. (1 Timoti 5:8) Biaen, long 1989, Elsa i sik bigwan. Mi glad blong luk se hem i kamgud lelebet nao, be mi nao mi mas mekem olgeta wok long haos. Kam kasem naoia mi stap lanem olsem wanem blong lukaotgud long hem, from we hem i harem i soa oltaem. Nating se mitufala i harem nogud long tingting mo filing blong mitufala, be mitufala i no lusum lav we mitufala i gat long ol samting long saed blong spirit.
Tede, mitufala i glad tumas blong stap yet long wok blong paenia. Be mitufala i kasem save se samting we i impoten tumas hemia blong holemstrong long God oltaem. Posisen blong mitufala no ol samting we mitufala i naf blong mekem oli no impoten. Mitufala i wantem mekem wok blong God, i no long sam yia nomo, be blong olwe. Ol samting we mitufala i bin mekem i trenemgud mitufala. Mo tu, Jeova i givim paoa long mitufala blong presem hem, nating se mitufala i fesem ol hadtaem.—Filipae 4:13.
[Futnot]
a Stori blong Ernst Wauer i stap long Wajtaoa blong Ogis 1, 1991, pej 25 kasem 29 (Engglis mo Franis).
[Tok Blong Pija Long Pej 23]
Mi kalabus long ples ya long Magdebeg
[Credit Line]
Gedenkstätte Moritzplatz Magdeburg für die Opfer politischer Gewalt; Foto: Fredi Fröschki, Magdeburg
[Tok Blong Pija Long Pej 23]
Taem mitufala i mared long 1957
[Tok Blong Pija Long Pej 23]
Wetem Elsa tede