Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w99 3/1 pp. 4-7
  • Ol Step Famle Oli Save Win

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Ol Step Famle Oli Save Win
  • Wajtaoa—1999
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Wan Impoten Fasin
  • Stret Papa No Stret Mama
  • Fasin Stretem​—Yu Mas Skelemgud
  • Ol Papa Mama Oli Mas Toktok Tugeta
  • Mekem Fasin Joengud Long Famle i Kam Strong Moa
  • Ol Problem Blong Ol Step Famle
    Wajtaoa—1999
  • ?Bambae Mi Mekem Wanem Sipos Papa (No Mama) Blong Mi i Mared Bakegen Wetem Narafala?
    Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
  • Holem Pis Insaed Long Famle
    Spesel Rod Blong Mekem Famle i Hapi
  • Wokhad Blong Sevem Famle Blong Yu
    Wajtaoa—1994
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1999
w99 3/1 pp. 4-7

Ol Step Famle Oli Save Win

?I SAVE GAT WAN HAPI STEP FAMLE? YES I SAVE GAT, SIPOS OLGETA MEMBA BLONG HEM OLI RIMEMBA se ‘olgeta tok blong Baebol oli kamaot long God fastaem, oli stret gud blong tijim yumi long ol trutok, mo blong blokem ol krangke tok mo blong stretem ol krangke fasin, mo blong tijim yumi long ol stret fasin.’ (2 Timoti 3:​16) Taem evriwan long step famle, oli traehad blong folem ol rul blong Baebol, i sua se oli save glad.

Wan Impoten Fasin

Baebol i givim sam loa nomo we oli talem olsem wanem blong joengud wetem narafala. Be, plante taem, Baebol i talem se yumi mas wokem ol gudfala fasin mo tingting we bambae oli lidim yumi blong mekem samting long waes fasin. Ol gudfala fasin mo tingting olsem, oli rod blong gat wan hapi famle.

Ating yu save finis se impoten fasin we olgeta famle oli nidim blong stap glad, hemia nao lav. Aposol Pol i talem se: “Yufala i mas lavem ol man, we yufala i no giaman. . . . Yufala i mas lavlavem yufala olsem we yufala i wan brata nomo from we yufala i joen long Kraes, mo oltaem yufala i mas rere blong ona long yufala.” (Rom 12:​9, 10) Plante man tede, oli no kasem mining blong tok ya “lavem.” Be, lav we Pol i tokbaot long ples ya, hem i spesel. Lav ya i kamaot long God, mo “bambae i no save finis samtaem.” (1 Korin 13:8) Baebol i talem se man we i gat lav ya, hem i no save tingbaot hem wan nomo mo hem i rere oltaem blong givhan long narafala. Man olsem, hem i gat longfala tingting mo i kaengud, hem i neva jalus, i no save tok flas, mo i no save tinghae tumas long hem wan. Man we i gat lav ya, hem i no save lukaot samting we hem nomo bambae i harem gud from. Be, hem i rere oltaem blong lego ol samting we hem nomo i wantem, i trastem narafala, i gat strong tingting, mo i stanap strong longtaem nomata wanem samting i kamaot.​—1 Korin 13:​4-7.

Trufala lav i givhan blong blokem ol rao mo i mekem se ol man we oli gat ol defren laef mo fasin, oli joen wanples. Lav ya i halpem man blong blokem ol nogud frut we oli save kamaot from fasin blong divos, no taem wan papa no mama i ded. Wan step papa i tokbaot ol problem blong hem se: “Mi mi wari tumas long prapa filing blong mi, mekem se mi no tingbaot filing blong ol step pikinini blong mi mo waef blong mi tu. Mi mas lanem blong no harem nogud kwiktaem from ol smosmol samting. Samting we i moa impoten se, mi mas lanem blong gat tingting daon.” Lav i halpem hem blong jenisim fasin blong hem blong kam moa gud.

Stret Papa No Stret Mama

Lav i save givhan long step papa no step mama blong winim problem we i save kamaot from fasin joen we pikinini i gat long stret papa no stret mama blong hem. Wan step papa i talem se: “Mi mi wantem se ol step pikinini blong mi oli laekem mi moa i bitim we oli laekem stret papa blong olgeta. Taem oli go visitim stret papa blong olgeta, mi faenem i had blong no talem wan tok blong jikim papa ya blong olgeta. Taem oli kambak long haos, afta long wan gudfala taem we oli bin spenem wetem stret papa blong olgeta, mi mi harem nogud tumas. Be, sipos oli no bin gat gudfala taem, mi harem gud tumas. Yes, mi mi fraet se bambae ol step pikinini blong mi oli no moa laekem mi. Samting we mi mi faenem se i hadwok tumas long mi, hemia blong luksave mo akseptem se, long tingting blong ol pikinini ya, stret papa blong olgeta i impoten tumas.”

Trufala lav i halpem papa ya blong luksave se bambae ol step pikinini blong hem oli no save lavem hem “wantaem nomo.” Hem i kasem save se hem i no mas harem nogud sipos ol pikinini ya oli no akseptem hem kwiktaem olsem papa blong olgeta. Hem i stat luksave se neva bambae ol pikinini ya oli tingbaot hem olsem stret papa blong olgeta. Ol pikinini ya oli save stret papa blong olgeta taem oli bebi yet. Be step papa ya, hem i jes kam nomo, taswe hem i mas wokhad blong mekem se ol pikinini ya oli laekem hem. Elizabeth Einstein, we i wan woman blong mekem dip stadi i tokbaot wanem we i hapen long laef blong plante man. Hem i talem se: “Neva wan man i save tekem ples blong stret papa blong ol pikinini​—neva. Nating sipos stret papa blong olgeta i ded no i lego olgeta, be bambae hem i stap oltaem long tingting blong ol pikinini ya.”

Fasin Stretem​—Yu Mas Skelemgud

Baebol i soemaot se i impoten tumas blong stretem ol pikinini, ol step pikinini tu, wetem fasin lav. (Proveb 8:​33) Plante man we oli gat hae save, oli agri wetem tingting ya blong Baebol. Woman ya Ceres Alves de Araújo, we i wan tija, i talem se: “Yumi evriwan i bon wetem tingting ya we yumi no wantem se narafala i putum rul long yumi. Be, ol rul oli impoten tumas. Tok ya ‘No’ i save blokem yumi blong no kasem trabol.”

Be, long wan step famle, ol defren tingting long saed blong fasin stretem oli save statem bigfala rao. Ol step pikinini, maet oli bin kasem sam fasin long papa no mama blong olgeta, we naoia i no moa stap. Maet ol pikinini ya oli stap folem sam fasin no kastom we i save mekem step papa no step mama i kros. Mo ating ol pikinini ya oli no kasem save from wanem step papa no step mama ya i kros from bisnes ya, we long tingting blong olgeta i oraet nomo. ?Olsem wanem blong winim problem ya? Pol i givim advaes long ol Kristin se: ‘Yufala i mas traehad blong . . . gat lav, mo fasin blong stanap strong longtaem, mo kwaet fasin.’ (1 Timoti 6:​11) Kristin lav i givhan long evriwan long step famle blong gat kwaet fasin mo longfala tingting. Long rod ya, bambae oli naf blong kasem save long narawan. Sipos step papa no step mama i no gat longfala tingting, kwiktaem nomo hem i save kam ‘kros, mo sakem ol nogud tok.’ Samting ya bambae i spolem fasin joen we hem i gat wetem ol step pikinini blong hem.​—Efesas 4:​31.

Profet Maeka i givim save we bambae i halpem yumi long saed ya. Hem i talem se: “[Jeova, NW] i wantem blong yumi stap mekem ol fasin we i stret gud, mo blong yumi stap soemaot we yumi lavem ol man tumas, mo blong yumi stap fren gud wetem hem long evri haf blong laef blong yumi, we tingting blong yumi i stap daon.” (Maeka 6:8) I impoten tumas blong stretem pikinini long fasin we i stret. Be, ?olsem wanem long kaengud fasin? Wan Kristin elda i talem se plante taem, i hadwok long hem blong wekemap ol step pikinini blong hem long Sande moning blong joen long ol miting blong kongregesen.a Hem i no tok strong long olgeta, be hem i yusum kaen fasin. Hem i girap eli long moning, i boelem hot wota, ale, i mekem ti blong olgeta, mo i karem i go long bed blong olgeta. From samting ya, oli rere moa blong obei taem hem i askem olgeta blong girap.

Tija ya Ana Luisa Vieira de Mattos, i talem wan tok we yumi intres tumas long hem. Hem i se: “I no impoten se wanem kaen man i stap long famle. Samting we i moa impoten hemia fasin joen gud we i stap bitwin long olgeta. Taem mi mekem stadi long laef blong ol defren famle, mi luksave se plante yangfala we oli gat trabol long fasin blong olgeta, oli kamaot long ol famle we papa mama i no lukaot gud long olgeta. Ol papa mama ya oli no putumap sam rul mo oli no storeyan plante wetem olgeta.” Tija ya i gohed i se: “Yumi mas makem poen ya se, blong lukaot gud long pikinini, yumi nidim blong talem ‘no’ samtaem.” Antap long samting ya, tufala dokta ya Emily mo John Visher, oli talem se: “Man i save lesin long fasin stretem, sipos hem i tinghevi long fasin blong man we i stretem hem mo fasin fren we hem i gat wetem man ya.”

Ol tok ya oli pulum tingting blong yumi i go long kwestin ya se, long wan step famle, ?hu i gat raet blong stretem ol pikinini? ?Hu i mas talem ‘no’? Sam papa mama, afta we oli tokbaot bisnes ya, oli mekem disisen se i moagud sipos stret papa no stret mama i stretem ol pikinini blong olgeta. Samting ya i givim taem long step papa no step mama blong savegud mo frengud wetem ol pikinini. Bifo we wan papa no mama i stretem ol step pikinini blong hem, i gud we hem i soem long ol pikinini ya se hem i rili lavem olgeta.

?Olsem wanem sipos famle i gat wan step papa? Nating se i olsem, Baebol i talem se papa nao i hed blong famle. (Efesas 5:​22, 23; 6:​1, 2) Be, maet wan step papa i wantem letem waef blong hem i stretem ol pikinini, antap moa sipos i nidim blong panisim wan pikinini. Maet hem i letem ol pikinini oli obei long ‘loa blong mama blong olgeta’ mo long semtaem, hem i traem faenem rod blong mekem se ol pikinini ya oli rere blong ‘lesin taem [niufala] papa blong olgeta i stretem olgeta.’ (Proveb 1:8; 6:⁠20; 31:1) Ol pruf oli soem se, fasin ya i no daonem rul ya se papa i hed blong famle, no gat. Mo tu, wan step papa i talem se: “Mi tingbaot se fasin stretem i minim se givim advaes, soem rod, mo givim panis. Taem papa mama i soem gudfala eksampel, stretem pikinini long fasin we i stret, soem lav mo sore, bambae oli save kasem gudfala frut.”

Ol Papa Mama Oli Mas Toktok Tugeta

Proveb 15:​22, NW i talem se: “Olgeta plan blong man oli save foldaon sipos oli no toktok gud tugeta fastaem.” Long wan step famle, i impoten tumas we ol papa mama oli storeyan gud tugeta long kwaet fasin. Wan woman we i raetem niuspepa ya O Estado de S. Paulo, i talem se: “Plante taem, ol pikinini oli traem brekem ol rul we papa mama i putumap, blong luk wanem bambae i hapen.” Ating samting ya i tru moa long ol step famle. Taswe, i impoten we papa mama, tufala i gat sem tingting long ol defren bisnes. Olsem nao, ol pikinini bambae oli luk se tufala i wokgud tugeta. Be, ?olsem wanem sipos wan step papa i mekem samting we mama blong ol pikinini ya i ting se i no stret? Taem i olsem, tufala i mas stretem bisnes ya, tufala nomo, be i no long fored blong ol pikinini.

Wan mama we i mared bakegen, i talem se: “Samting we i save mekem wan mama i harem nogud tumas, hemia taem hem i luk se step papa i stretem ol pikinini blong hem. Mama ya i harem nogud moa sipos hem i luksave se step papa ya i strong tumas no i mekem i no stret long ol pikinini blong hem. Fasin ya i save mekem mama ya i harem i sore mo hem i wantem blokem man ya blong i no stretem ol pikinini blong hem olsem. I hadwok long mama ya blong obei mo sapotem hasban blong hem.

“Wan taem, tufala boe blong mi, wan i gat 12 yia mo narawan i gat 14 yia, tufala i askem step papa blong tufala, sipos hem i save letem tufala i mekem wan samting. Papa i talem ‘no’, ale, i girap, i aot long haos kwiktaem, mekem se i no gat jans nating long tufala boe blong mi blong eksplenem from wanem tufala i askem blong mekem samting ya. Tufala boe ya oli wantem krae nomo, mo mi no save se bambae mi talem wanem. Nao, hemia we i fasbon i lukluk mi mo i se: ‘Mama, ?yu yu luk wanem we hem i mekem?’ Mi ansa se: ‘Yes, mi luk. Be, hem i stap yet olsem hed blong famle, mo Baebol i talem se yumi mas gat respek long hed blong famle.’ Tufala boe ya i obei mo tufala i agri long samting ya, nao tufala i harem gud lelebet. Long semfala naet ya, mi go tokbaot samting ya wetem hasban blong mi, mo hem i luksave se hem i bin mekem i strong tumas long tufala. Ale, hem i go stret long rum blong tufala boe ya mo i talem sore long tufala.

“Mifala i lanem plante samting from problem ya. Hasban blong mi i lanem se hem i mas lesin bifo we hem i tekem wan disisen. Mi mi lanem se mi mas holemstrong long rul ya se hasban i hed blong famle, nomata sipos hem i mekem sam samting we mi harem nogud from. Tufala boe oli lanem se i impoten blong obei long papa mama. (Kolosi 3:​18, 19) Mo fasin we hasban blong mi i talem sore, i tijim mifala evriwan se i impoten blong gat tingting daon. (Proveb 29:23) Tede, tufala boe ya, tufala i kam ol Kristin elda.”

Bambae yumi mekem mastik samtaem. Ol pikinini bambae oli talem no mekem sam samting we yumi harem nogud from. Long taem olsem, step papa no step mama i save kam kros mo i mekem sam fasin we i no waes. Be, ol smol tok ya nomo olsem, “Mi sore, plis fogivim mi,” oli save givhan bigwan blong mekem narafala i harem gud.

Mekem Fasin Joengud Long Famle i Kam Strong Moa

I tekem taem blong wokem wan gudfala fasin fren insaed long step famle. Sipos yu yu wan step papa no step mama, yu mas soem filing long narafala. Yu mas kasem save long ol pikinini mo yu mas blong spenem taem wetem olgeta. Spenem sam taem blong pleplei wetem ol pikinini we oli smol yet. Rere oltaem blong toktok wetem ol pikinini we oli bigwan finis. Lukaot ol defren rod blong joen wanples wetem ol pikinini​—maet yu askem olgeta blong givhan blong mekem sam wok long haos, olsem rerem kakae no wasem trak. Singaot olgeta blong go wetem yu taem yu go pem sam samting long stoa. Mo tu, i gat sam narafala rod blong soem lav, olsem putum han i goraon long pikinini. (I tru se, ol step papa oli mas lukaot gud taem oli mekem fasin ya long pikinini gel, blong no mekem se gel ya i sem. Ol step mama oli mas tingbaot se olgeta tu, oli no mas bitim mak taem oli mekem olsem long ol boe.)

Yes, ol step famle oli save win. Plante long olgeta oli gat wan hapi famle. Taem evriwan long famle i mekem wok blong hem, bambae oli karem gudfala frut. Ol wanwan memba blong famle, antap moa ol papa mama, oli mas gat gudfala fasin mo stret tingting. Aposol Jon i raetem se: “Ol fren. Yumi mas lavlavem yumi, from we fasin ya blong lavem man, hem i kamaot long God.” (1 Jon 4:7) Yes, lav we i kamaot long hat, hemia nao trufala rod blong gat wan hapi step famle.

[Futnot]

a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.

[Tok Blong Pija Long Pej 7]

OL HAPI STEP FAMLE

oli stadi long Tok blong God tugeta . . .

oli spenem taem tugeta . . .

oli storeyan tugeta . . .

oli wok tugeta . . .

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem