Mekem Hem i Kam Brata Blong Yu Bakegen
“Yu mas go luk [brata blong yu], nao taem yutufala nomo i stap, yu mas talemaot long hem, samting nogud ya we hem i mekem. Sipos hem i save lesin long yu, toktok blong yu bambae i mekem hem i kambak, yutufala i fren gud bakegen.”—MATIU 18:15.
1, 2. ?Wanem gudfala advaes we Jisas i givim long saed blong fasin blong stretem problem?
WAN yia nomo i stap bifo we minista wok blong Jisas i finis long wol, mo Jisas i gat fulap advaes yet blong givim long ol disaepol blong hem. Yu save ridim ol advaes ya long Matiu japta 18. Wan long ol advaes we Jisas i givim, i soem se i impoten tumas blong yumi gat tingting daon, olsem ol pikinini. Long nekis tok blong hem, hem i makem klia se yumi mas lukaot blong no mekem “wan long ol pikinini ya” i foldaon, mo yumi mas traem blong givhan long ol “pikinini ya” blong bambae oli no lus. Nao, Jisas i joenem ol tok ya wetem sam gudfala advaes we oli save karem frut long laef blong yumi. Ol advaes ya oli soem long yumi olsem wanem blong stretem ol problem we oli kamaot bitwin long ol Kristin.
2 Maet yu rimemba ol tok ya blong Jisas se: “Sipos wan brata blong yu i mekem i no stret long yu, yu mas go luk hem, nao taem yutufala nomo i stap, yu mas talemaot long hem, samting nogud ya we hem i mekem. Sipos hem i save lesin long yu, toktok blong yu bambae i mekem hem i kambak, yutufala i fren gud bakegen. Be sipos hem i no wantem lesin long yu, yu mas tekem wan no tu man wetem yu, blong oli witnes blong yu. Nao bambae i olsem tok blong Baebol we i talem se, ‘Man we i stap talemaot poen agens long narafala man, hem i mas gat tok blong tu no tri witnes, blong mekem tok blong hem i stanap.’ Be sipos hem i no save lesin long yu yet, yu mas talemaot trabol ya long ol memba blong jos. Mo sipos hem i no save lesin long ol memba blong jos, yu mas mekem long hem olsem we hem i wan hiten man, no wan man blong tekem mane blong takis.” (Matiu 18:15-17) ?Wetaem i stret blong folem advaes ya, mo wanem tingting we yumi mas gat taem yumi mekem olsem?
3. ?Plante taem i gud yumi gat wanem tingting long saed blong ol mastik we narafala i mekem?
3 Faswan stadi blong yumi i soemaot se, yumi evriwan i sinman mo i isi blong yumi mekem sin, taswe yumi mas wokhad blong gat fasin fogif. Hemia i impoten moa taem filing blong yumi i harem soa long samting we wan narafala Kristin i talem no i mekem long yumi. (1 Pita 4:8) Samtaem i moagud jes blong no tingbaot rong we narafala i mekem long yumi—yumi fogivim hem mo fogetem rong ya. Yumi save tingbaot fasin ya olsem wan rod blong holem pis insaed long Kristin kongregesen. (Ol Sam 133:1; Ol Proveb 19:11) Be, i gat samtaem we maet yu harem se yu mas stretem wan problem wetem brata no sista ya we i mekem i rong long yu. Long ol taem olsem, tok blong Jisas antap, i save lidim yu.
4. ?Olsem wanem yumi save folem advaes blong Matiu 18:15 blong stretem ol smosmol problem we oli kamaot wetem narafala?
4 Jisas i givim advaes ya se yu mas “go luk hem, nao taem yutufala nomo i stap, yu mas talemaot long hem, samting nogud ya we hem i mekem.” Hemia wan fasin we i waes. Sam Baebol long lanwis Jemani, oli tanem tok ya se, yu mas talemaot rong ya “fored long fo ae nomo,” hem i minim ae blong yu mo ae blong hemia we i mekem rong long yu. Plante taem, i isi moa blong stretem wan problem taem yu soem kaengud fasin mo tokbaot problem ya yu wan nomo wetem narafala. Wan brata we i mekem no i talem wan samting we i agensem yumi no we i no kaengud long yumi, maet i save rere moa blong luksave mastik blong hem long fored blong yu wan nomo. Sipos i gat narafala we i lesin long bisnes ya, bambae man ya i save traem blong talem se hem i no bin mekem rong no hem i save traem soemaot se samting ya we hem i mekem i stret nomo. Samting ya i hapen long yumi evriwan from we yumi sinman. Be, sipos yu tokbaot bisnes ya “fored long fo ae nomo,” maet bambae yu faenem se problem ya i no wan sin mo i no wan samting we narafala i minim blong mekem. Maet hem i kamaot nomo from wan rong tingting. Taem yutufala tugeta i kasem save se wan rong tingting nomo i stamba blong problem ya, bambae yu save stretem bisnes ya. Long rod ya, yutufala i no letem bisnes ya i gru mo i posenem fasin fren blong yutufala. Yes, yumi save folem rul we i stap long Matiu 18:15 blong stretem eni smosmol problem we oli kamaot long laef evri dei.
?Hem i Minim Wanem?
5, 6. ?Matiu 18:15 i laenap moa wetem wanem kaen sin, mo wanem i soemaot samting ya long yumi?
5 Be, blong talem stret, ol advaes we Jisas i tokbaot oli laenap moa wetem ol bigfala problem. Jisas i talem se: “Sipos brata blong yu i mekem [“sin,” NW].” Plante taem, tok ya “sin” i save minim nomo wan mastik no rong. (Job 2:10; Ol Proveb 21:4; Jemes 4:17) Be, ol vas raonabaot long tok ya oli soemaot se long ples ya, sin we Jisas i tokbaot i stap minim wan bigfala mastik. Sin ya i bigwan naf blong mekem se man blong hem i kam olsem “wan hiten man, no wan man blong tekem mane blong takis.” ?Tok ya i minim wanem?
6 Ol disaepol blong Jisas we oli harem ol tok ya oli save se ol manples blong olgeta oli no save meks wetem ol Hiten man. (Jon 4:9; 18:28; Ol Wok 10:28) Mo oli no wantem joen tu, wetem ol man blong tekem mane blong takis from we hemia ol man Jiu we biaen oli mekem nogud bakegen long ol manples blong olgeta. Taswe, tok blong Matiu 18:15-17 i laenap wetem ol bigfala sin, i no jes ol smosmol rong no mastik we narafala i mekem long yumi, we yumi save fogivim nomo mo fogetem.—Matiu 18:21, 22.a
7, 8. (a) ?Wanem kaen sin we i nidim ol elda blong stretem? (b) ?Wanem kaen sin we tu Kristin man oli mas stretem, folem Matiu 18:15-17?
7 Aninit long Loa, i gat sam sin we oli askem man blong mekem moa i bitim fasin fogif. Tok nogud agensem God, apostasi, fasin blong wosipim aedol, mo ol sin long saed blong seks olsem fasin blong slip olbaot, stilim man no woman blong narafala, mo man i slip wetem man, oli mas pas fored blong ol elda (no ol pris) blong oli stretem. Hemia i tru tu insaed long Kristin kongregesen. (Levitikas 5:1; 20:10-13; Namba 5:30; 35:12; Dutronome 17:9; 19:16-19; Ol Proveb 29:24) Be, makem se sin ya we Jisas i tokbaot, tu man oli save stretem tufala nomo. Tingbaot sam long ol problem ya we oli save kamaot: Wan brata i kros no i jelas long wan narafala brata, ale, hem i talem sam tok blong spolem gudnem blong brata ya. Wan Kristin i mekem kontrak long wan wok we bambae hem i yusum sam spesel samting blong bildim haos mo hem i makem wan stret dei blong finisim wok ya. Wan narafala Kristin maet i agri blong pembak mane long stret taem, no long dei we oli makem finis. Wan man i promes se sipos masta blong hem i trenem hem, bambae hem i no traem mekem kompetisin (nating se hem i wok blong wan narafala masta) no hem i no traem stilim ol kastoma blong masta ya long samfala taem no eria blong mekem prapa bisnes blong hem.b Sipos wan brata i no holem promes blong hem, mo i no wantem tanem tingting blong hem long ol rong olsem, hem i mekem wan sin we i bigwan. (Revelesen 21:8) Be tufala we rong ya i kamaot bitwin long tufala, oli save stretem ol problem olsem.
8 Be, ?bambae yu mekem wanem blong stretem problem ya? Plante taem, yumi save tingbaot ol tok blong Jisas long tri haf. Bambae yumi tingbaot wanwan long ol haf ya. I nogud yumi traem luk ol defren haf ya olsem ol strong rul, no loa we yumi mas folem. I moagud yumi traem kasem mining blong hem, mo neva fogetem se mak blong yumi, hemia blong letem lav i pusum yumi.
Traehad Blong Frengud Bakegen Wetem Brata Blong Yu
9. ?Yumi no mas fogetem wanem taem yumi folem advaes blong Matiu 18:15?
9 Jisas i statem tok blong hem se: “Sipos wan brata blong yu i mekem i no stret long yu, yu mas go luk hem, nao taem yutufala nomo i stap, yu mas talemaot long hem, samting nogud ya we hem i mekem. Sipos hem i save lesin long yu, toktok blong yu bambae i mekem hem i kambak, yutufala i fren gud bakegen.” I klia se, fasin olsem i no kamaot from we yu tingting nomo se hem i mekem rong. Yu mas gat pruf, no stret save we bambae yu yusum blong halpem brata blong yu blong luk se hem i bin mekem wan rong mo i nidim blong stretem problem ya wetem yu. I gud blong traem stretem problem ya kwiktaem, i bitim we yumi letem hem i gru, nao fasin blong hem i kam strong moa. Mo tu, no fogetem se fasin blong wari tumas long wan problem i save spolem yu. From we storeyan ya i stap bitwin long yu mo hem nomo, i nogud blong tokbaot bisnes ya wetem ol narafala blong pulum olgeta blong oli sore long yu no blong mekem yu yu moagud. (Ol Proveb 12:25; 17:9) ?From wanem? From mak blong yu.
10. ?Wanem i save halpem yumi blong mekem brata blong yumi i kambak mo i frengud bakegen wetem yumi?
10 Mak blong yu hemia blong mekem yutufala i fren gud olsem brata bakegen. Yu no wantem panisim brata ya no mekem hem i sem, mo spolem gudnem blong hem. Sipos hem i rili bin mekem wan bigfala rong, ale, samting ya i save spolem fasin fren blong hem wetem Jeova. Be, yu yu wantem se hem i stap yet olsem Kristin brata blong yu. Yutufala i sua moa blong winim problem ya sipos yutufala i toktok wetem kwaet fasin. Lukaot blong no yusum ol strong tok mo voes we i blemem narafala. Long wan taem olsem, yutufala i mas gat lav mo tingbaot se yutufala i no stretgud olgeta, yutufala i sinman. (Rom 3:23, 24) Taem hem i luksave se yu yu no bin tokbaot hem long narafala man, mo hem i luk se yu yu rili wantem halpem hem, maet i isi moa blong stretem problem ya. Fasin ya blong toktok wetem kaen mo klia fasin bambae i soemaot fasin waes from we maet i kam klia se yutufala tugeta i gat fol, no maet stamba blong problem ya i kamaot nomo from sam samting we yutufala i no kasem save long hem.—Ol Proveb 25:9, 10; 26:20; Jemes 3:5, 6.
11. ?Nating se man we i mekem rong, i no wantem lesin long yumi, yumi mas mekem wanem?
11 Sipos yu halpem brata blong yu blong luksave se wan rong i bin kamaot mo i impoten blong stretem rong ya, maet bambae yu pulum hem blong wantem tanem tingting blong hem from rong ya. Be, yu mas lukaot from we fasin flas i save blokem yutufala blong stretem problem ya. (Ol Proveb 16:18; 17:19) Taswe, nating sipos fastaem, brata blong yu i no talemaot se hem i rong mo i tanem tingting blong hem, i gud blong wet bifo we yu traem stretem bisnes ya long narafala rod. Jisas i no talem se ‘go luk brata blong yu wan taem nomo, blong talemaot samting nogud ya we hem i mekem.’ No gat. From we sin ya i wan samting we i gat rod blong stretem, yu mas holem tingting we Galesia 6:1 i tokbaot mo kam luk hem bakegen “fored blong fofala ae nomo.” Maet yutufala i winim problem ya. (Skelem wetem Jud 22, 23.) Be, ?olsem wanem nao, sipos yu sua se hem i bin mekem sin mo hem i no wantem luksave sin ya?
Kasem Help Blong Olgeta We Oli Bigman Finis Long Saed Blong Spirit
12, 13. (a) ?Wanem namba tu rod we Jisas i tokbaot, mo we yumi save folem blong stretem wan problem? (b) ?Wanem sam gudfala advaes blong tingbaot taem yumi folem namba tu rod ya?
12 ?Yu yu glad sipos ol narafala oli lego yu kwiktaem, taem oli luksave se yu yu gat fol from wan bigfala mastik? No gat. Taswe, Jisas i soem se afta long faswan rod we yu folem blong traem stretem problem ya, yu no mas kam slak blong traem mekem brata blong yu i frengud wetem yu bakegen. Yu mas traem mekem se hem i joengud oltaem wetem yu mo ol narafala man long wosip we God i save agri long hem. Jisas i tokbaot wan narafala rod blong folem: “Sipos hem i no wantem lesin long yu, yu mas tekem wan no tu man wetem yu, blong oli witnes blong yu . . . blong mekem tok blong hem i stanap.”
13 Hem i talem se yu mas tekem “wan no tu man.” Hem i no talem se afta we yu tekem faswan step yu save tokbaot problem ya wetem plante narafala man, talemaot long seket elda, no raet i go long ol brata blong tokbaot problem ya. No gat. Nomata se tingting blong yu i sua fulwan se brata i bin mekem wan rong, i no gat klia pruf yet blong sapotem tingting ya. I nogud yu talemaot wan stori we i no rili gat trufala tok blong sapotem, mo we biaen bambae yu spolem nem blong narafala man nomo. (Ol Proveb 16:28; 18:8) Ale, ?from wanem Jisas i talem se yu mas tekem wan no tu witnes? ?Mo hu olgeta ya?
14. ?Hu olgeta we maet yumi save tekem oli kam wetem yumi long namba tu rod we yumi folem blong stretem wan problem?
14 Yu stap traem blong yutufala i frengud bakegen taem yu givhan long hem blong luksave sin we i hapen mo pulum hem blong tanem tingting blong hem blong bambae hem i stap long pis wetem yu mo God. Blong kasem mak ya, i moagud sipos “wan no tu man” ya tufala i bin witnes long rong we i hapen. Maet oli stap taem problem ya i kamaot, no maet oli gat sam save long saed blong wanem we i hapen (no wanem i no bin hapen) long wan bisnes. Sipos i no gat witnes olsemia, yu mas karem sam man we oli gat save long ol problem olsem mo we bambae oli naf blong talem sipos samting we i hapen hem i rili rong. Mo tu, ol man ya bambae oli stap olsem witnes sipos samtaem biaen i nidim blong pruvum toktok mo traehad we i kamaot long taem ya we yu traem stretem problem ya. (Namba 35:30; Dutronome 17:6) I tru se, ol man olsem oli no rili gat eni bisnes insaed long problem ya, olsem ol refri; be, toktok blong olgeta i impoten blong halpem wan brata blong kambak mo frengud wetem yu mo olgeta tu.
15. ?From wanem ol Kristin elda oli naf moa blong halpem yumi taem yumi folem namba tu rod blong stretem wan problem?
15 Yu no mas ting se ol man olsem oli mas ol elda blong kongregesen nomo. Be, i tru se ol man we oli bigman finis long tingting blong olgeta, olsem ol elda, oli save givhan from we oli gat gudfala save long saed blong spirit. Ol elda ya oli olsem ‘ples blong haed long taem blong hariken, mo gudfala ples we i drae blong haed long big ren, olsem reva we i ron i pastru long ples we i drae olgeta, no sed blong bigfala ston, we i stanap long ples we i no gat tri long hem.’ (Aesea 32:1, 2) Oli savegud rod blong stretem mo mekem brata no sista i tingting gud long wan stret poen. Mo man we i mekem rong, i gat gudfala risen blong soem tras long ol man ya we oli olsem “presen.”c (Efesas 4:8, 11, 12) Sipos yufala i toktok tugeta long fored blong olgeta ya we oli bigman long tingting blong olgeta, mo sipos yufala i joen long prea wetem olgeta, samting ya bambae i givim gudfala tingting long evriwan mo mekem yufala i rere moa blong stretem eni samting we maet i luk olsem we bambae yufala i no naf blong stretem.—Skelem wetem Jemes 5:14, 15.
Laswan Rod Blong Frengud Bakegen Wetem Brata Blong Yumi
16. ?Wanem namba tri rod we Jisas i tokbaot?
16 Sipos tufala rod ya oli no stretem problem ya yet, i nidim ol elda blong kongregesen long namba tri rod. “Sipos hem i no save lesin long yu yet [wetem tufala witnes ya], yu mas talemaot trabol ya long ol memba blong jos. Mo sipos hem i no save lesin long ol memba blong jos, yu mas mekem long hem olsem we hem i wan hiten man, no wan man blong tekem mane blong takis.” ?I nidim wanem blong mekem olsem?
17, 18. (a) ?Wanem eksampel i halpem yumi blong kasem save long mining blong tok ya ‘no save lesin long ol memba blong jos’? (b) ?Olsem wanem yumi save folem rod ya tede?
17 Tok ya i no minim se olgeta man long kongregesen oli mas mekem wan spesel miting blong tokbaot sin no rong we i bin hapen. No gat. Tok blong God i givhan long yumi blong luksave stret rod blong folem. Tingbaot wanem we ol man Isrel bifo oli mas mekem taem i gat problem we wan man i rebel, i kakae bitim mak, no i drong: “Samtaem maet wan man i gat wan yang boe blong hem we i stronghed, we oltaem i stap agens long papa mo mama blong hem, mo i no save obei long tufala, nating we tufala i stap panisim hem from. Sipos i olsem, papa mo mama blong boe ya, tufala i mas tekem hem i go long ol lida blong taon ya we oli stap long hem blong oli jajem hem. Nao maet tufala i talem long olgeta se, ‘Pikinini ya blong mitufala i stronghed tumas. Oltaem hem i stap agens long mitufala. Hem i no wantem obei long mitufala nating. Oltaem hem i stap westem mane blong mitufala, mo i stap dring oltaem we i fuldrong.’ Nao ol man blong taon ya bambae oli mas stonem hem i ded.”—Dutronome 21:18-21.
18 I no wan ful nesen we i harem mo jajem sin blong man ya, mo i no ol man blong laen blong hem nomo we oli mekem olsem. No gat. Be, olgeta we oli “lida” bambae oli mas stretem problem ya, oli olsem man we oli wok long nem blong kongregesen. (Skelem wetem Dutronome 19:16, 17 long saed blong wan problem we ol ‘pris mo ol jaj we oli stap wok long ples ya, oli jajem.’) Long sem fasin tede, taem i nidim blong folem namba tri rod, ol elda, we oli wok long nem blong kongregesen, oli mas lukaot long bisnes ya. Mak blong olgeta ya i sem mak, hemia blong faenem enikaen rod blong frengud bakegen wetem Kristin brata blong olgeta. Oli soemaot samting ya taem oli mekem i stret long evri man, oli no jajem samting we oli no gat save long hem fastaem, mo oli no mekem i moagud long samfala i bitim narafala.
19. ?Ol elda we oli mas lesin long wan bisnes oli mas traehad blong mekem wanem?
19 Bambae oli traehad blong skelem olgeta pruf mo harem tok blong ol witnes nao bambae oli naf blong talem sipos i rili bin gat wan sin i kamaot (no sipos i stap gohed yet). Oli wantem protektem kongregesen long ol kruked fasin mo blokem spirit blong wol ya blong kam insaed. (1 Korin 2:12; 5:7) Folem ol fasin we oli lanem tru long Baebol, bambae oli traehad blong ‘tijim ol man long ol stret tok, mo soemaot we ol man we oli stap tok nogud long tok ya oli rong.’ (Taetas 1:9) Yumi hop se, long rod ya, man we i mekem rong bambae i no folem fasin olsem ol man Isrel we profet blong Jeova i tokbaot olgeta se: “Mi mi singaot yufala, be yufala i no save harem mi, mo taem mi mi tok long yufala, be yufala i no save lesin long mi. Oltaem yufala i stap brekem tok blong mi, mo yufala i stap mekem ol fasin we i nogud olgeta.”—Aesea 65:12.
20. ?Jisas i talem se wanem bambae i hapen sipos wan sinman i no wantem lesin mo tanem tingting from sin blong hem?
20 Be i no plante taem we man ya we i mekem sin, bambae i gat fasin olsemia. Be sipos hem i gat fasin ya, advaes blong Jisas i klia nomo: “Yu mas mekem long hem olsem we hem i wan hiten man, no wan man blong tekem mane blong takis.” Masta i no talem se yumi mas mekem i strong long man ya mo spolem hem. Be, tok blong aposol Pol i klia taem hem i talem se yumi mas putumaot wan sinman long kongregesen sipos hem i no wantem tanem tingting blong hem long sin blong hem. (1 Korin 5:11-13) Hemia tu, wan narafala rod blong karem wan sinman i kambak.
21. ?Wanem rod i stap blong olgeta we kongregesen i putumaot olgeta?
21 Yumi luk se frut ya i save kamaot taem yumi ridim parabol blong Jisas long saed blong yang boe ya we i lusum rod. Parabol ya i soemaot se, afta we yang boe ya i laef smoltaem longwe long gudfala famle blong papa blong hem, “gudfala tingting i kambak” long sinman ya. (Luk 15:11-18) Pol i talem long Timoti se sam long ol man we oli mekem nogud bambae oli tanem tingting blong olgeta mo ‘kasem stret tingting blong olgeta bakegen, nao bambae oli ronwe long trap blong Setan.’ (2 Timoti 2:24-26) Yumi hop se eni man we oli no tanem tingting blong olgeta from wan sin nao kongregesen i putumaot olgeta, bambae oli harem nogud—from we oli lusum fasin fren wetem God mo gudfala kampani wetem ol trufala Kristin—mo biaen oli kasem stret tingting blong olgeta bakegen.
22. ?Olsem wanem yumi save mekem brata blong yumi i kambak, i frengud wetem yumi bakegen?
22 Jisas i no talem se ol hiten man mo ol man blong tekem takis bambae oli neva kasem fasin fogif. Wan man olsem, Matiu Livae, i tanem tingting blong hem, mo i ‘biaen long Jisas,’ mo i kam wan aposol. (Mak 2:15; Luk 15:1) Taswe, sipos wan sinman tede, i no ‘wantem lesin long ol memba blong jos’ nao oli putumaot hem long kongregesen, bambae yumi wet blong luk se, long taem we i kam, bambae hem i tanem tingting blong hem mo mekem rod blong hem i stretgud bakegen no nogat. Taem hem i mekem olsem mo i kam wan memba blong kongregesen bakegen, bambae yumi hapi we yumi kasem wan brata blong yumi bakegen long trufala wosip.
[Ol futnot]
a Cyclopedia blong McClintock mo Strong i talem se: “Ol [man blong tekem takis], we Niu Test[eman] i tokbaot, oli ol giaman fren mo man blong apostasi, we oli kam doti from we oli kampani oltaem wetem ol hiten man, oli olsem tul we ol man nogud oli stap yusum. Oli stap long kampani blong ol sinman . . . Oli stap olgeta nomo, ol man we laef blong olgeta i stret oli no wantem kampani wetem olgeta, from samting ya oli fren mo kampani nomo wetem ol man olsem olgeta, we ol narafala oli sakemaot olgeta.”
b Olkaen bisnes blong winim mane, we oli joen wetem fasin giaman, fasin blong stil, mo ol trik, oli save laenap tu wetem sin ya we Jisas i stap tokbaot. Pruf blong samting ya hemia se, afta we Jisas i givim advaes we i stap long Matiu 18:15-17, hem i talem parabol blong ol slef (wokman) we oli gat kaon mo oli no pembak ol kaon ya.
c Wan man we i mekem dip stadi long ol tok blong Baebol i talem se: “Samtaem i hapen se man we i mekem rong bambae i rere moa blong lesin sipos i gat tu no tri man (speseli sipos ol man ya oli gat gudnem mo oli man we narafala i respektem olgeta) i bitim we hem i lesin long wan man nomo, antap moa sipos hem i gat problem wetem man ya.”
?Yu Yu Tingbaot?
◻ ?Matiu 18:15-17 i laenap fastaem wetem wanem kaen sin?
◻ ?Yumi mas rimemba wanem, taem yumi folem faswan rod blong stretem problem?
◻ ?Hu i save halpem yumi taem yumi folem namba tu rod blong stretem wan problem?
◻ ?Hu i joen long namba tri rod we yumi folem blong stretem wan problem, mo wanem wan narafala rod we i save mekem brata blong yumi i kambak bakegen?
[Tok Blong Pija Long Pej 18]
Ol man Jiu oli no wantem joen wetem ol man blong tekem mane blong takis. Matiu i jenisim fasin blong hem mo i folem Jisas
[Tok Blong Pija Long Pej 20]
Plante taem yumi save stretem wan problem “fored long fo ae nomo”